Iha Jenebra, Xanana Ko'alia Meta Dezenvolvimentu Foun Featured

By Mariano Mendonca Juñu 19, 2024 1183
Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, sai oradór prinsipál hodi ko’alia kona-bá “Define Metas Dezenvolvimentu Foun Perante Mudansa Mundu Nian” iha 60º aniversáriu Konferénsia Nasaun Unidas kona-ba Komérisu no Dezenvolvimentu (UNCTAD): Fórum Líder Globál, iha Jenebra. Foto:Media GPM. Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, sai oradór prinsipál hodi ko’alia kona-bá “Define Metas Dezenvolvimentu Foun Perante Mudansa Mundu Nian” iha 60º aniversáriu Konferénsia Nasaun Unidas kona-ba Komérisu no Dezenvolvimentu (UNCTAD): Fórum Líder Globál, iha Jenebra. Foto:Media GPM.

DILI: Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, sai oradór prinsipál hodi ko’alia kona-bá “Define Metas Dezenvolvimentu Foun Perante Mudansa Mundu Nian” iha 60º aniversáriu Konferénsia Nasaun Unidas kona-ba Komérisu no Dezenvolvimentu (UNCTAD): Fórum Líder Globál, iha Jenebra.

Tuir komunikadu ne'ebé INDEPENDENTE asesu, PM Xanana ko’alia iha forum ne’e reprezenta Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL), José Ramos Horta, ne’ebé hakarak tebes atu partisipa iha fórum ne’e tanba Prezidente Horta nu’udár fundadór ida bá nasaun TL no sempre iha prinsípiu ida nakonu ho sabedoria no disernimentu.

Iha diskursu, Xanana hateten, dezde estebelese iha tinan 1964, Konferénsia ONU nian kona-bá Komérsiu no Dezenvolvimentu sempre iha liña oin hodi luta bá mudansa ekonomia no jeopolítika, luta bá sistema ekonomia ne’ebé justu liu.

Iha tinan sira dahuluk, UNCTAD dezafia sistema komérsiu globál ho maneira intervensaun merkadu bá matéria prima sira. Iha tinan 1980 mai leten, hamosu resposta ida dominante bá ekonomia neoliberál, Konferénsia ne’e hahú foku bá peskiza, servisu hamutuk no asisténsia tékniku.

Programa sira bá ajustamentu estruturál husi dékadas tinan 1980 no 1990, konsege deskobre ideolojia nakukun no degradasaun morál husi Banku Mundiál no mós Fundu Monetáriu Internasionál. Efeitu negativu sira ne’ebé ninia kauza ne’e hamosu husi programa sira ne’e, sei kontinua eziste iha Sudeste Aziátiku.

“Tanba ne’e maka ida-ne’e importante tebes no UNCTAD presiza tebes posibilidade atu promove pensamentu no ideia independente sira. Importante liu atu subliña katak, análiza husi UNCTAD ne’ebé identifika ona nível insustentável sira husi dívida no frazilidade sira estruturál inklui sistema finanseira internasionál antes Krize Finanseira Globál iha tinan 2007,” dehan Komunikadu ne'ebé Jornalista Independente asesu husi Mídia Gabinete PM, Domingu (16/06).

Iha resposta internasionál bá Covid-19, UNCTAD ajuda bá asesu vasina no destaka dezafiu ne’ebé nasaun dezenvolvidu sira enfrenta. Oras ne’e daudaun, mundu enfrenta hela dezafiu foun.

“Ita iha hela mundu ida ne’ebé dala barak mosu konflitu no dezórden, no direitu internasionál ne’ebé aplikadu seletivamente mai husi nasaun dezenvolvidu sira. Ita iha hela situasaun emerjénsia klimátika ida ne’ebé ninia kauza ne’e mai husi nasaun industrializadu sira, maibé ninia impaktu boot liu bá iha nasaun dezenvolvidu sira. No ita iha ekonomia globál ida ne’ebé mak sai hanesan abut bá deziguladade extrema,” nia dehan.

Iha komunikadu, tuir Xanana Gusmão, komemorasaun tinan 60 UNCTAD nian, oferese oportunidade osan mean ida atu bele halo diskusaun klean kona-bá mekanizmu aprosimasaun foun sira, oinsá bele enfrenta dezafiu sira ne’e.

“Ida-ne’e signifika hamosu pergunta ida oinsá maka ita bele dezenvolve ekonomia globál inkluzivu no justu. Ita hatene katak, dezenvolvimentu nu’udár prosesu ida ne’ebé difísil liu no laiha formula únika ida mak bele aplika bá bu'at hotu-hotu,” haktuir Komunikadu.

Iha tinan 2002, Timor-Leste konsege hamriik husi okupasaun estranjeira nia ukun durante tinan 24 nia laran no kuaze hela iha kolonializmu nia ukun durante sékulu lima. Hahú husi bu'at mamuk ida, eseptu kanek no trauma tanba funu.

“Ami aprende katak, laiha pás maka sei laiha dezenvolvimentu. No laiha dezenvolvimentu, impossível mós atu iha pás. Ami mós aprende katak, ami la mesak. Iha mós nasaun frázil sira ne’ebé  enfrenta efeitu mai husi konflitu no difikuldade iha kontestu pás no dezenvolvimentu,” Xefe Ezekutivu ne’e haktuir.

Tuit komunikadu, nia mós aprezenta iha diskursu katak, iha tinan 2010, nasaun frázil sira halibur malu atu fahe esperiénsia no forma Organizasaun Internasionál G7+, grupu ida ne’ebé kuaze mai husi nasaun frázil sira hamutuk 20, atu ko’alia ho lian ida de’it kona-bá dezenvolvimentu, ajudu efikásia no kooperasaun internasionál. Iha tinan 2019, G7+ manán ninia estatutu hanesan observadór iha ONU.

Maske iha ona progresu balun desde independénsia,  maibé Timor-Leste sei sai hanesan nasaun ida husi nasaun ualu ne’ebé ONU define hanesan nasaun menus dezenvolvidu no Estadu Illa Ki'ik Dezenvolvidu.

“Ha’u kongratula UNCTAD ho ninia estratejia bá tinan 2024 ne’ebé hakarak apoia Estadu Illa Kiiky Dezenvolvidu sira (SIDS). Ida ne’e mak dokumentu importante ne’ebé oferese kuadru ida bá dezenvolvimentu sustentável, diversifikasaun ekonomia, no dezenvolvimentu rezilénsia. Estratejia UNCTAD nian bá SIDS hatudu dala ida tán katak UNCTAD mak parseiru konfiável liu bá nasaun dezenvolvidu sira."

Hanesan bu'at ne’ebé Sekretáriu Jerál ONU, António Guterres hateten ona iha Konferénsia Estadu Illa Kiik Dezenvolvidu Sira (SIDS) foin lalais ne’e, “Instituisaun globál sira sei la efetivu liu bainhira sira la reprezentativu”. Infelizmente, iha TL, instituisaun finanseira internasionál sira sempre oferese lisaun ho lais liu, maibé sempre lentu iha fornesimentu empregu.

“Ikus mai sira hela ho pergunta katak, tanba saida mak sira la kompriende ami nia prioridade, ami nia kontestu, no ami nia kultura. Ita hatene katak, dezenvolvimentu ne’e bele sussesu bainhira dezenvolvimentu ne’e halo no lidera husi nasaun ne’e rasik,” nia dehan.

Iha inísiu tinan ida-ne’e, TL integra ona iha Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK). Situasaun  ne’e sei ajuda tebes atu integra mós TL bá iha Komérsiu Globál.

Hanesan membru grupu nasaun frázil G7+, TL fiar katak UNCTAD tenke iha ninia rekursu atu apoia duni nasaun frázil sira ne’ebé mak maioria hela iha Áfrika. Nasaun sira ne’e boot no riku bá rekursu naturál, maibé ki’ak lo'os.

“Ami husu bá ONU no UNCTAD atu esplora abordájen ida di’ak liu hodi bele fornese apoiu no asisténsia hanesan dalan ida atu bele loke odamatan pás nian no dezenvolvimentu iha nasaun frázil sira. Importante lo'os bá UNCTAD atu bele hetan apoiu polítika nessesáriu ne’ebé dezempeña ninia papél no trasa modelu foun dezenvolvimentu internasionál."

TL dezeza bá UNCTAD atu sai di’ak liu tán iha futuru. Ema hotu-hotu iha espersansa atu bele servisu hamutuk hodi harii moris ida ne’ebé di’ak liu bá ema hotu-hotu iha mundu tomak.

Entretantu, Partisipa iha konferénsia ne’e, Sekretáriu-Jerál Nasaun Unidas, António Guterres, Sekretária-Jerál Konferénsia Nasaun Unidas kona-bá Komérsiu no Dezenvolvimentu (UNCTAD), Rebeca Grynspan, Xefe Estadu no Xefe Governu sira mai husi nasaun oin-oin husi mundu.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« October 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31