Hanoin hikas prinsipiu “Povu mak bee, FALINTIL mak ikan” Featured

By Cristina Ximenes Agostu 21, 2024 597
Tenente Jenerál reformadu Lere Anan Timur. Foto:Dok. Tenente Jenerál reformadu Lere Anan Timur. Foto:Dok.

DILI: Durante prosesu luta ba libertasaun nasionál, Forças Armadas de Libertação Nacional de Timor-Leste hasai lema ida katak ‘povu mak bee, FALINTIL mak ikan’.

Tenente Jenerál reformadu Lere Anan Timur hatete, durante luta ba ukun an iha tinan 24 nia laran, FALINTIL mak liman kroat povu Maubere nian.

Durante luta ba libertasaun nasionál, nia dehan, FALINTIL luta mesak iha ailaran, dezaraska, halo tuun-sa'e buka kilat atu bele sobrevive, buka hahan atu bele sobrevive, buka roupa, no buka buat hotu-hotu husi nia esforsu rasik.

“Tinan 20 resin ema haluha tiha ami iha ailaran ne'ebá mais tanba povu nia forsa, povu nia determinasaun, povu nia nasionalizmu, patriotizmu, balun sei moris, bele haree ita-nia ukun rasik an," dehan Lere iha ambitu selebrasaun ezistensia FALINTIL ba tinan 49, iha Kuartel Jeneral F-FDTL, Fatuhada, Dili, Tersa (20/08).

Iha ukun an, FALINTIL tranzita ba F-FDTL hodi sai nafatin liman kroat povu Maubere nian.

"Ita dehan ‘povu mak bee, FALINTIL mak ikan’, entaun moris hamutuk nafatin, tama iha situasaun defisil hanesan iha funu ruma karik liman kroat bee ho ikan mak hamutuk sei haree ba situasaun at.”

“Tanba ida ne'e mak FALINTIL tranzita ba F-FDTL iha 2 Fevereiru sai Forsa Defeza Timor-Leste, sai forsa profissionál, sai forsa sufistikadu ba defeza ita-nia nasaun, ita-nia povu," dehan Lere.

 

Luta hasoru kiak, hamlaha, inseguransa aihan

Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, iha selebrasaun tinan 49 ezistensia Forsa Armada ba Libertasaun Nasionál Timor-Leste, konvida Timor-oan hotu atu halibur esforsu iha luta hasoru kiak, hamlaha no inseguransa aihan iha nasaun ne’e.

Xefe Estadu hatete, FALINTIL nia orijen mak fó moris ba Forsa Defeza Timor-Leste (FDTL) hodi kontinua sai hanesan rezerva ba liña frente hasoru ameasa ruma internu ka esternu.

Selebrasaun loron FALINTIL, nia dehan, hanesan oportunidade ida atu hanoin hikas tinan 24 luta libertasaun nasionál no tinan 25 hametin dame, liberdade, no dezenvolvimentu nasionál iha Timor-Leste.

Halo omenajen hodi hakruuk ba martir no erói sira ne'ebé fó sira-nia vida atu Timor-Leste bele hamriik nu'udar nasaun ne’ebé livre no indepedente.

“Hakruuk ho respeitu ba Nicolau Lobato ne'ebé ninia eransa ligadu ba ema sira ne'ebé sei moris, nu'udar rezisténsia kontinua fó naroman ba dalan, nia lideransa nasionál sakrifísiu sai nafatin hanesan bee-matan ida inspirasaun, iha luta ba justisa ba Timor-oan sira hotu-hotu atu nia moris di'ak.”

“Hanoin hikas erói sira ne'ebé sei moris ba Na’i Maromak nia tulun, sira hamriik no tuur ho ita, sira ne'ebé hanorin valór, aten-bráni, sakrifísiu, hanoin hanesan pensamentu estratéjiku hodi hakat liu dezafiu oioin iha tempu luta,” dehan PR Horta iha nia diskursu iha ámbitu selebrasaun loron FALINTIL, iha Kuartel Jerál F-FDTL, Fatuhada, Tersa (20/09).

Koalia kona-ba fundadór nasaun, Horta temi Komandante Xefe FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão, hamutuk ho Komandante sira ne'ebé akompaña nia iha tempu luta, hanesan Maijór Jenerál Taur Matan Ruak, Tenente Jenerál Lere Anan Timur, Tenente Jenerál Domingos ‘Falur Rate Laek’, Maijór Jenerál Sabika.

“… no sira seluk tan ne'ebé ho sira-nia ezemplu kontinua fó korajen aten-bráni ba hasoru difikuldade oioin, tempu modernu ne'e, ho determinasaun no rezilensia. Hatuur lembransa hanoin ba sira ne'ebé hafoin fó sasin loron restaurasaun independénsia nasionál hanesan Komandante Mau-Hunu, Komandante Júlio Sarmento da Costa, sira seluk tan, maske nune'e fila hikas ba hamutuk iha Aman Maromak nia sorin.”

Importante mós atu hanoin hikas erói no vitíma sira husi rede klandestina ne'ebé sira-nia asaun desizivu, tanen tau determinasaun.

“Ha'u temi balun nia naran hanesan matebian Fernando La Sama Araújo, nia moris, nia obra nu'udar Prezidente RENETIL, no ita rekoñese importánsia husi líder sira ne'ebé sei moris hela, hanesan Mariano Assanami Sabino Lopes ne'ebé nia kontribuisaun sira kontinua nafatin, esensiál, importante tebe-tebes ba liberdade rai ida ne'e.”

“Foti sai ho respeitu klean hakruuk ba Saudozu Bispu Dom Martinho da Costa Lopes, nia lideransa ne'ebé iha momentu nakukun iha represaun nia laran, nia hasa'e nia lian hodi defende povu sai nu'udar esperansa ninian.”

“Nune'e mós la haluha omenajen ba Bispu Dom Carlos Filipe Ximenes Belo ne'ebé nia korajen no kompromisu ba Direitus Umanus mobiliza povu internasionál. Labele haluha papél Amu Lulik sira, Padre no relizoju sira, sira hotu-hotu ne'ebé iha tinan barak nia laran la'ós de'it oferese fatin hanesan refuju no protesaun ba FALINTIL, maibé liu-liu sai nu'udar bee-matan ida, tau, fó fiar, nia inspirasaun bastante ba ema hotu. Hanesan Igreja Katólika la'ós de'it akompaña luta, Igreja Katólika iha sentru luta nu'udar forsa normál, espirituál ne'ebé orienta no tuba rai metin ba independénsia.”

"Ita selebra soldadu sira, mane no feto, serjentu no ofisiál sira ne'ebé iha pasadu no prezente fó sira-nia isin, sira-nia kakutak, dedika ona sira-nia moris defende ita-nia integridade territoriál, soberania nasionál.”

“FALINTIL nia orijen mak fó moris ba Forsa Defeza Timor-Leste atuál, kontinua sai hanesan rezerva ba liña frente hasoru ameasa ruma enternu ka externu. Dezafiu oi-oin ita infrenta iha mundu ida ne'e, ita moris iha mundu ne'ebé kompleksu, difisil tebe-tebes ho ameasa, la'ós ameasa konvensionál ne'ebé mosu iha momentu hotu-hotu, husi risku tekonolójia, krime transnasionál, tráfiku kilat, krime sibernétiku, imigrasaun ilegál, tráfiku umanu, konflitu internasionál hanesan iha Ukránia, Gaza no funu iha Mynmamar," dehan Horta.

Buat hirak ne’e, nia dehan, ezije kontinua atensaun komunidade internasionál, kolaborasaun ho rai lubuk ida iha mundu iha área setór defeza-seguransa.

Nasaun sira hanesan Indonézia no Austrália ne'ebé besik liu Timor, no mós ba dook hanesan Brazil, Xina, Amérika, Malázia, Nova Zelándia, Portugál, rai sira seluk Uniaun Europeia, no rai sira CPLP iha Áfrika.

Ba futuru, Xefe Estadu ne’e dehan, tenke kontinua apoiu antigu kombatente sira, veteranu sira-nia família hanesan kompromisu foun ida, iha kompromisu atu fó ba sira servisu saúde ne'ebé estadu ida ne'e, nasaun ida ne'e, halo esforsu barak, halo rekoñesimentu tanen veteranu sira atu moris ho seguransa no dignidade.

Esforsu ida ne'ebé liu, viziaun ba dezenvolvimentu nasionál, dezenvolvimentu inkluzivu ne'ebé sidadaun idaidak, liu-liu sira ne'ebé servi ona TL ho aten bráni bele buras no kontribui ba TL nia futuru.

"FALINTIL ne'ebé ohin komemora tinan 49 moris nafatin iha Timor-oan tomak nia fuan no memória, ita rekoñese militár sira-nia papél krusiál hodi harii Timor-Leste ida ne'ebé seguru, ne'ebé modernu no riku, mai ita halibur ita-nia esforsu sira iha luta hasoru kiak, hamlaha no inseguransa aihan no la'o ba oin ho determinasaun, no esperansa," hakotu nia.

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Kuarta, 21 Agostu 2024 15:05

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« September 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30