Governu-UN Women Komemora Loron Mundiál Feto ba dala 115, “Direitu, Justisa, Asaun feto no Labarik Feto” Featured

By Graca de Carvalho Marsu 07, 2026 144
Sekretáriu Estadu Igualidade ho Parlamentu Nasionál servisu hamutuk ho UN-Women iha Timor-Leste komemora loron feto Mudiál feto ba dala 115 iha Timor-Leste. FOTO: Media SEI Sekretáriu Estadu Igualidade ho Parlamentu Nasionál servisu hamutuk ho UN-Women iha Timor-Leste komemora loron feto Mudiál feto ba dala 115 iha Timor-Leste. FOTO: Media SEI

DILI: Governu liu husi Sekretáriu Estadu Igualidade ho Parlamentu Nasionál servisu hamutuk ho UN-Women iha Timor-Leste komemora loron feto Mudiál feto ba dala 115 iha Timor-Leste  ho tema “Direitu, Justisa, Asaun feto no labarik feto”.

Sekretáriu Estadu Igualidade, Elvina Sousa Carvalho hatete, ohin Governu liu husi Sekretáriu Estadu Igualidade, servisu hamutuk ho UN-Women iha Timor-Leste realiza forum diálogu hodi Komemora loron Mudiál feto ba dala 115 ne’ebé sei monu iha loron 8 fulan marsu, tinan ne’e.

 "Ohin ita halo forum diálogu ida entre sosiedade sivil, Parlamentu Nasionál, governu ita boot sira hatene ohin iha reparezenta sosiedade sivil, membru Governu mak husi partidu oposiaun mós iha, no mós Prezidente komisaun F i Vise Presidente Komisaun F, Asosiasaun Difisiénsia sira no mós parseiru nasionál no mós internasionál sira nia, objetivu mak ida hodi selebra loron feto internasionál ne'ebé mak monu iha dia 08 de marsu, maibé ita selebra antes tiha,” Dehan Sekretáriu Estadu Igualidade, Elvina Sousa Carvalho  ba Jornalista sira iha Salaun, Koffi Anna, Kaikoli, Kinta (05/03).

Nia dehan, selebrasaun ne'e halo hodi para bele hatene atinjimentu ne'ebé maka iha no susesu  halo hanesan estadu Liu-liu ba iha lei no polítika no programa sira ne'ebé mak espesifikamente atu empodera feto.

“Atu bele asegura direitu feto no labarik feto Ema ho Defisiénsia sira, no mós implementasaun polítika nasionál sira, ita iha polítika nasionál mak hanesan planu asaun nasionál violénsia bazeia ba jéneru, planu asaun Nnsionál no Ema ho defisiénsia deklarasaun Maubessi, hanesan mós polítika nasionál sira ne'ebé mak ita adopta pur ezemplu hanesan covensaun CEDAW, ita iha mos Beijing Declaration and Platform for Action, hanesan estadu ita tenke implementa polítika sira ne'e,” Nia dehan.

Nia informa, selebrasaun loron feto mundiál ne'e importante tebes ba ema hotu, tanba iha tinan ne'e mós Timor-Leste sei Komemora loron feto ba dala 50.

“Sim ne'e loron internasional, maibé ita dever ita-nia maluk feto sira internasionál nia luta, tanba sira nia luta mak inspira ita sira hotu para bele iha direitu hanesan, tanba ida mak hanesan ohin ha'u hatene tinan ida ne'e importante ba feto Timor-Leste, tanba ida ne'e selebrasaun loron feto asionál tama ona 50 anos, tuir Sekretáriu Estadu Igualidade hamutuk ho parseiru atu halo selebrasaun boot oituan, tanba susesu barak maka hanesan estadu ita atinje,” Nia informa.

Iha fatin hanesan, Koordenadóra  Rezidente ONU iha Timor-Leste, Funmi  Balongu infoma, ohin Sekretáriu Estadu Igualidade,UN-Women, Sosiedade sivil, Parlamentu Nasionál hala’o forum diálogu hodi komemora loron internasionál feto ba dala 115 ne'ebé mak hetan apoiu husi feto hotu-hotu.

Tanba ne'e, lori UN Women nia naran hakarak hato'o parabens ba loron feto internasionál feto.

“Ha'u-nia onra ohin bele hamutuk ho imi iha ne'e hodi komemora loron importante ne'e, hanesan globál, justisa loos, ba feto no labarik-feto. Buat ne'ebé akontese, tan ne'e Imi mós iha responsabilidade hotu, maibé imi sempre iha orgullu barak. Hanesan feto ida, ha'u gasta tempu ba ha'u-nia moris tomak hodi servisu ba feto sira-nia direitu. Ohin ha'u sente bénsaun, tanba ha'u sai parte, ne'e sempre halo ita kontente. Ha'u hakarak agradese liu-liu ba seguransa feto sira iha  mundu tomak,” Nia informa.

Nia dehan, taxa progresu atuál, taka protesaun legál, lakuna ba jerasaun sira tuir mai, maske Timor-Leste halo ona kompromisu atu kontinua la'o ba oin ho igualdade jéneru.

“Liuhusi advokasia sira hanesan Violénsia Bazeia ba Jéneru mós Violénsia doméstika, por ezemplu. Planu asaun nasionál ba Violénsia Bazeia ba jéneru. Planu asaun nasionál ba feto sira, no sira kontínua implementa CEDAW ne'e reflete vontade polítika forte tebes" Nia dehan.

Maibé Feto no labarik-feto sira iha ekipa laran-moos, kontínua hasoru estruturál hodi asesu ba justisa. Partisipasaun ekonomia. Direitu ba rai no propriedade reprezentasaun polítika no protesaun ba violénsia, feto rurál, feto ho defisiénsia sira, no sira ne'ebé hasoru problema oioin.

“Justisa labele hela iha eskritóriu, la’e  Justisa tenke hetan esperiénsia. Iha estasaun polísia sira iha sala tribunál, iha saúde, servisu iha komunidade no envolve. Tinan ida-ne'e Loron Internasional ba Feto fornese plataforma ida-ne'ebé iha tempu loloos, ho  hanoin kle'an kona-ba kritika sira-ne'e. Primeiru, implementasaun observasaun konkluzaun seriál tinan 2023 nian, ne'ebé ezije atu hametin asesu ba justisa, edukasaun ba diskriminasaun no protesaun efetiva husi família jerál sira,” Nia informa.

Prezidente Komisaun F, Trata Asuntu Saude, Seguransa Sosial no Igaulidade Jenéru, Maria Gorumali Barreto informa, lori Parlamentu Nasionál nia naran hato'o parabens feto no labarik feto ne'ebé mak selebra loron internasionál feto ho tema, “Direitu, Justisa, Asaun ba feto no labarik feto”.

“Ohin ita selebra tanba ita iha atinjimentu, ita iha progresu tanba ne'e mak ohin ita halibur hamutuk iha ne'e hodi kontinua nafatin selebra loron internasionál feto, loron ida ne'ebé mak importante, oinsá para ita hamriik hamutuk, tau hanoin hamutuk ho Asaun ida hodi luta ba igualidade jéneru, atu feto hetan justisa ho paz,” Dehan nia.

Nia dehan, Parlamentu Nasionál afirma nafatin nia komprimisiu hodu luta nafatin ba igualidade, direitu, Justisa no empoderamentu feto iha Timor-Leste.

“Iha eventu loron ohin, ha'u mai hamutuk ho distinta deputada, Nurima Alkatiri Ribeiro, ne'ebé mak sei halo aprezentasaun iha selesaun tuir ne'e, i ami na'in rua hetan akompaña husi husi Vise-Presidente komisaun F, hanesan mós mane ida nia mai iha ne'e para rona mós problema sira ne'ebé mak feto no labarik feto sira hasoru, ho nune'e para ami iha hanoin ida no lian ida luta ba igualidade jéneru iha Timor-Leste,” Nia hakotu.

Entretantu, forum diálogu ne'ebé mak organiza husi repretante husi UN-Women iha Timor-Leste no Sekretáriu Estadu Igualidade hetan partisipasaun masimu husi membru Komisaun F husi Parlamentu Nasionál, Sosiedade sivil, no mós parseiru nasionál no mós Internasionál sira.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Follow us on Facebook

Kalendariu Notisia

« March 2026 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31