Governu sei hasai Doutor iha Ospital ne’ebé loke Klinika Featured

By Cristina Ximenes Juñu 07, 2024 1455
Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão. Foto:Dok. Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão. Foto:Dok.

DILI: Xefe Governu konstitusional dasia, Kay Rala Xanana Gusmão deklara, sei hasai profisional saude, liu-liu doutor sira ne’ebé servisu iha ospital no fasilidade saude estadu nian, maibé loke mós klinika privadu.

Tanba tuir Primeiru Ministru ne’e, ida ne’e mós sai nu’udar kauza ne’ebé hamosu problema kona-ba stock aimoruk iha ospital no fasilidade saude sira iha Timor-Leste.

PM Xanana hatete, iha reuniaun Konsellu Ministru, koalia mós kona-ba problema aimoruk.

Tuir nia, problema ne’e laos aimoruk barak ka la barak, maibé sosa aimoruk bazeia ba moras ne’ebé eziste.

“Ba husu sira iha INFPM ne'e, aimoruk barak ida la uza prazu hotu, ne'e mak ami iha ne'ebá haree ne'e, dala-ruma hakarak lalais, lalais, ita hakarak halo saida mak serve. Moras saida mak barak liu iha Timor, mear entaun aimoruk ba mear tenke barak, kabun moras entaun sosa nune'e, la'e ita sosa, sosa mai fim do ano la uza, ida ne'e mak ha'u mai fali governu ne'e atu kurize fali buat sira ne'e,” dehan PM Xanana hafoin enkontru semanal ho Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, Kinta (06/06).

Xefe Governu ne’e dehan, nia parte iha mós informasaun kona-ba profisional saude sira ne’ebé servisu iha ospital no loke mós klinika privadu.

“Rona mós bainhira medikamentu tama, ne'e…. Sei halo investigasaun hotu. Ida ne'e ba klínika doutor ida ne'e nian, aimoruk sira ne'e ba klínika sira doutor ida ne'ebá nian. Ida ne'e mak presiza dehan, agora sei halo hela avaliasaun neneik. Imi hakarak lalais liu ne’e, ita atu halo buat sira ne'e hotu, milagre.”

“Atu identifika hotu-hotu, se doutor ida ne'e mak servisu iha ospitál, nia iha klínika, sai, ba haree o nia klínika de'it.”

Maibé, PM Xanana dehan, tenke halo neneik laos halo derrepente de’it.

Ne’e ita halo neneik, la’ós derepente de’it. Hanoin katak, problemas ne’e ita haree ba ne’e, ita ohin kedas, ita halo hanesan ne’e. Entaun ita atu muda buat ida ne’e, muda ho neneik, muda ho didi’ak, muda ho baze,” dehan nia.

Iha oportunidade ne’e, PM Xanana koalia mós kona-ba kritika husi sosiadade sivil relasiona ho problema aimoruk.

“Sosiédade sivil agora ne'e kritika, mais iha Oitavo Governu buat ida la faila. Buat ida la faila ne'e mak bainhira governu.. mai kontainer medikamentu ne'ebé liu tiha ona prazu ne'e tenke sunu hotu, mais buat ida la faila,” dehan nia.

Iha konferensia iha rai li’ur ne’ebé PM Xanana partisipa, nia dehan, nia koalia mós kona-ba sosiadade sivil sira katak Timor-Leste iha sosiadade sivil sira ne’ebé tau-matan ba área barbarak, maibé simu tiha osan la halo servisu.

“Iha Timor ne'e haree sira simu osan la servisu, la mobiliza populasaun, la'e, hatene mak kritika de'it, ne'ebé buat ne'e hanesan ne'eduni bolu atensaun ba malu. Rai barak mós dehan sira nian mós hanesan ne'e, sira simu tiha osan barak sira hatene hakilar-hakilar ne'e de'it,” dehan Xefe Governu ne’e.

Molok ne’e, Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, hato’o ona relatoriu konfidensial ida ba Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, kona-ba situasaun saude iha Timor-Leste.

Iha relatoriu ne’e, Xefe Estadu identifika failansu lubuk iha seitor saude, failansu grave iha ospital no stock medikamentu ne’ebé sempre falta.

Prezidente Repúblika ne’e hatete, nia hato’o ona relatoriu ida kona-ba situasaun saude iha Timor-Leste ba PM Xanana iha fulan ida liu ba.

"Ha'u fulan ida liu ba maizumenus, entrega tiha ona ba Primeiru Ministru, relatóriu konfidensiál kona-ba situasaun iha ospitál. Iha relatóriu ne'e, relatóriu ida halo foun, profisionalizmu ho independénsia, la'ós politizadu mak entrega ba Primeiru Ministru.”

“Tanba faila barak iha setór saúde no faila barak grave iha ospitál, iha stock medikamentu sempre falta, ha'u haree ho ha'u-nia matan, dala-barak ba ospitál ha'u haree kondisaun iha ne'eba," dehan PR Horta ba jornalista sira bainhira fila husi viajen servisu, iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Dili, Domingu (02/06).

Tuir Horta, klaru iha ona akordu atu halo konstrusaun ba ospitál foun fitun lima, maibé problema mak durante tinan hirak nia laran jestaun setór saúde nian, liu-liu jestaun espesífiku ba Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV), la di’ak.

"Neduni, ha'u husu de'it ba Primeiru Ministru ‘favor, tau-matan didi'ak ba problema sira ne'e, tanba konsekuensia ema barak nia saúde, vida," katak nia.

Entretantu, ekipa husi Provedoria Direitus Humanus no Justisa halo ona prosesu averiguasaun ba Hospital Nasionál Guido Valadares no identifika problema balun ne’ebé mosu.

Problema ne’ebé ekipa PDHJ identifika mak stock out ba aimoruk ne’ebé kontinua akontese no problema espasu iha ospital ne’ebé obriga pasiente balun tenke toba de’it iha areador ospital.

Provedór Direitus Humanus no Justisa, Virgilio Guterres hatete, PDHJ iha ninia kompetensia atu halo supervizaun ba entidade públiku sira, liu-liu ba preokupasaun kona-ba problema ne’ebé mosu.

Ho nune’e, iha semana tolu liu ba, ekipa husi PDHJ halo averiguasaun ba HNGV no identifika problema balun iha ospital nasionál ne’e.

“Bazeia ba iha prosesu averiguasaun ne’ebé ekipa PDHJ halo iha semana tolu liu ba, ne’ebé sira hakerek iha relatoriu preleminariu ne’ebé ha’u simu, katak ospitál nasionál iha duni stock out ba aimoruk,” informa Provedor Virgilio ba jornalista sira hafoin hasoru-malu ho dirijeten iha HNGV, Kuarta (05/06).

Ekipa, nia dehan, identifika aimoruk 13% no konsumavel 11% mak stock out.

“Ospital hanesan HNGV labele falta aimoruk. Aimoruk tenke estavél, se aimoruk menus 5% ka to’o 11%, ne’e situasaun ida ne’ebé ke preukupa. Entaun ida ne’e mak preukupasaun ne’ebé halo ami to’o iha ne’e i sei koalia ho pesoál sira ne’ebé ke responsavél, liu-liu iha parte polítika ninian atu halo intervensaun imediata oinsá atu estabiliza situasaun ne’e,” dehan Virgilio.

Tuir nia, maske situasaun ida ne’e seidauk konsidera grave, maibé tenke buka solusaun.

“Tanba por ezemplu hanesan saida mak Diretora (HNGV) ohin esplika mai, dala-ruma aimoruk laiha pasiente sira tenke ba sosa iha li’ur,” dehan nia.

Virgilio informa, nia parte sei vizita INFPM hodi husu kona-ba stock out iha HNGV no prosesu aprovizionamentu ba aimoruk.

“Ami mós sei ba hasoru-malu ho Ministra no Vise Ministru atu kolia iha nivél politika hodi sira bele fó solusaun liga ho stock out iha ospitál nasionál,” dehan nia.

Aleinde problema stock out, nia dehan, ekipa PDHJ identifika mós problema iha tratamentu ba pasiente sira.

“Tanba iha HNGV totál kama ba pasiente nian iha 340 resin no dala-ruma pasiente balun toba iha li’ur, entaun HNGV tenke iha kama estra,” dehan nia.

Iha fatin hanesan, Diretora Administrasaun, Finansas no Lojistiku, Sara Maria Filomena Xavier rekoñese dadus ne’ebé PDHJ identifika.

Maibé, nia dehan, HNGV iha jestaun rasik oinsa atu buka meius atu atedimentu ba pasiente kontinua lao.

Sara hatete, HNGV iha orsamentu emerjensia $100.000 ne’ebé sufisiente atu sosa aimoruk no konsumavel.

“Orsamentu ne’ebé mak preve ba kompra emerjensia ba aimoruk ne’e ita iha  $100 mill, ne’e sufisente,” dehan nia.

Bainhira mosu stock out iha HNGV, nia dehan, sira hato’o karta justifikasaun ba INFPM atu uza orsamentu emerjensia hodi sosa direita.

Kona-ba pasa reseita ba pasiente sira atu sosa aimoruk iha farmasia privadu, Diretora ne’e rekoñese no dehan katak ida ne’e provozoriu de’it.

“Iha duni pasiente ne’ebé mak lori reseita ba iha apotik hodi sosa aimoruk ne’e durante loro tolu kuandu aimoruk iha bele bolu mai foti fila fali (iha HNGV),” dehan nia.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV