Governu aloka tan Tokon $8 ba INFPM sosa Aimoruk Featured

By Ekipa INDEPENDENTE Maiu 23, 2024 307
Diretór Ezekutivu Institutu Nasionál Farmasia no Produtu Mediku (INFPM), Brigido Simão Dias de Deus. Foto:Google. Diretór Ezekutivu Institutu Nasionál Farmasia no Produtu Mediku (INFPM), Brigido Simão Dias de Deus. Foto:Google.

DILI: Atu responde ba problema aimoruk ne’ebé kontinua akontese, governu dasia ne’ebé lidera husi Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, aloka tan ona orsamentu tokon $8 ba INFPM hodi sosa aimoruk.

Diretór Ezekutivu Institutu Nasionál Farmasia no Produtu Mediku (INFPM), Brigido Simão Dias de Deus informa, governu aloka tan ona orsamentu ba INFPM hodi bele sosa aimoruk.

“Hakarak deklara ba públiku katak agora governu aumenta ona orsamentu ruma mai ita (INFPM) par atu bele halo kompras, ho aumenta orsamentu tokon $8 ne'e ita bele taka to’o fim do ano, ami haree katak ne’e sufisiente," informa Brigido iha edifisiu INFPM, Kampung Alor, Dili, Kuarta (22/05).

Hahú iha 21 Abril tinan ne’e, nia dehan, governu aloka ona orsamentu no INFPM hein de’it ajusta ho ninia planu ne’ebé iha nune’e bele halo kompras.

“Horseik, loron 21 fulan Maiu, iha update ikus mai INFPM (kona-ba) orsamentu $8 miloens, ne’ebé haree katak bele kobre iha situasaun ba to’o tinan ida ne'e remata.”

Tanba ne'e, INFPM agradese ba governu tanba durante ne’e rona duni INFPM no públiku nia preokupasaun preokupasaun hodi aloka orsamnetu.

Entertantu, iha Orsamentu Jeral Estadu (OJE) 2024 governu aloka millaun $4.3 ba INFPM hodi sosa produtu médikamentu maibé orsamentu hirak ne’e utiliza hotu ona.

Aimoruk iha INFPM 31% Stock Out, 69% Stock iha Hela

Maske ospital no fasilidade saude sira deklara problema stock out ba aimoruk ne’ebé sira hasoru, maibé Ministériu Saude kontinua ‘defende’ katak aimoruk iha hela.

Portavos Ekipa Integradu Ministériu Saude, Vidal de Jesus Lopes, daudauk ne’e iha Institutu Nasionál Farmasia no Produtu Mediku (INFPM) aimoruk 31% mak stock out no iha Hospital Nasionál Guido Valadares (HNGV) stock out hamutuk 16%.

Ba aimoruk iha iha HNGV, nia esplika, husi aimoruk esensial 405 item, 66 item ka 16% mak laiha no ba konsumaveis husi 440 item, 52 item ka 12% mak laiha.

Ba problema ne’e, nia dehan, INFPM no Diresaun Nasional Farmasia Medikamentu (DNFM) halo hela esforsu atu oinsa asegura stock aimoruk iha armajen nune'e bele responde ba fasilidade saúde sira hotu.

Iha fatin hanesan, Diretór Ezekutivu INFPM, Brigido Simão Dias de Deus afirma, númeru stock aimoruk ne’e laos permanente tanba bainhira aimoruk tama bele sai kedas no la mosu iha relatoriu.

“Nia hatama ba sistema entaun munisipiu sira mai dada sai tiha entaun nia persentajen monu nafatin,” informa Brigido iha edifisiu INFPM, Kampung Alor, Dili, Kuarta (22/05).

Kona-ba stock iha INFPM, Diretór ne’e esplika, stock out iha INFPM ba ba aimoruk vital, ensial no nesesariu, iha 31%.

“Maske ita iha 31% mak stock laiha maibé ita sei iha 69% mak stock iha hela hodi responde ba iha fasilidade saude hotu," dehan nia.

Maske nune’e, Diretór ne’e rekoñese katak iha fasilidade saude balun hasoru duni problema stock out.

“Loos duni iha Munisípiu sira hatete mai katak stock aimoruk menus. Horseik (horibainrua) ami-nia ekipa ba vizita Sentru Saúde Komoro, Bekora hatete duni katak aimoruk balun laiha,” dehan nia.

Deputada PLP preokupa deklarasaun Diretór SSM Dili

Deputada husi bankada Partidu Libertasaun Popular (PLP), Maria Angelina Lopes Sarmento preokupa deklarasaun husi Diretór Servisu Saude Munisipiu Dili ne’ebé husu ba sidadaun sira atu kuidadu an hodi labele moras tanba problema stock out aimoruk.

“Ha’u hanoin ida ne’e labele, ita labele halo deklarasaun hodi hatete dehan ita na’in mak tenke kuidadu saude, tanba asuntu saude ne’e direitu universal, ne’ebé estadu no governu iha dever liu husi ezekutivu atu asegura kondisaun hotu-hotu ne’ebe povu ida ne’e persiza, atu sira bele asesu ba saude iha ospital nasional no iha sentru saude sira,” dehan Maria iha PN, Kuarta (22/05)

Loos duni katak bainhira aimoruk laiha buka atu konsensializa ema  atu ema idaidak tenke kuidadu nia saude, maibé responsavel ida atu halo atendimentu ba publiku ne’e tenke iha responsabilidade.

“Ha’u hanoin laiha razaun atu uza de’it konsensializasaun hanesan ne’e, la’os aimoruk laiha ne’e Parlamentu Nasional la tau osan, maibé Parlamentu Nasional tau osan ba INFPM ba kompra medikamentus ho total $5 milloes resin,” nia dehan.

Tanba ne’e bainhira stock aimoruk laiha, hatudu katak INFPM mak la halo planu kona-ba nesesidade aimoruk ba kada fulan ne’e hira, no tau orsamentu karik tuir duni nessidade.

“Entaun ba ami laiha razaun tanba saida mak aimoruk stock out beibeik, tanba tinan ida ne’e Ministra Saude fó fali fornesimentu aimoruk ba kompaña Salimagu ne’ebé laiha esperensia hodi kompra aimoruk,” katak nia.

Tuir nia, prosesu sosa produtu medikamentus ne’e de’it la hatudu transparensia, tanba kompaña dehan sosa aimoruk iha rai laran, maibé Ministra Saude dehan sosa iha rai li’ur.

“Ha’u hanoin laiha razaun atu ita influensia ema dehan ‘saude iha ita-nia liman rasik’, loos duni, maibé ita mós iha responsabilidade ida atu asegura katak kuandu ema ba iha atendimentu iha aimoruk,” nia deklara.

Molok ne’e, Diretór Servisu Saude Munisipiu (SSM) Dili, Mateus Pinto informa, husi aimoruk item 60, kompostu husi nesesariu item 11, vital item 8 no esensial item 41, iha porsentu 22.90 mak stock out.

"Agora daudaun aimoruk iha Servisu Saude Munisipiu Dili hamutuk 60 item ho 22,90% mak stock laiha, tanba ne'e ita husu ba publiku atu kuidadu an iha situasaun ida ne'e atu nune'e bele prevene husi moras oioin," dehan Mateus iha nia knar-fatin, Bairu Farmoza, Tersa (21/05).

Ho problema stock out ne’e, parte SSM Dili hato'o ona pedidu ba Institutu Nasionál Farmasia no Produtu Mediku (INFPM), maibé to'o ohin seidauk responde.

Bainhira stock aimoruk iha Sentru Saude sira laiha, liuliu ba Paracetamol, entaun SSM Dili informa ba mediku sira hodi pasa reseita ba pasiente sira atu ba sosa rasik iha klinika privadu.

“Ho ida ne'e ita husu ba publiku atu prevene an duke kura. Di’ak liu haan aihan lokal atu nune'e prevene husi moras sira ne'e.”

“Bainhira lakohi prevene an, hakarak kura maibé aimoruk laiha, pasensia sosa rasik, tanba ida ne'e mak situasaun ne'ebé agora daudaun ema hotu-hotu hasoru, liu-liu ba iha saude nian,” dehan Mateus.

Maske nune’e, nia hein katak iha fulan oin bele rezolve ona, nune'e labele fó impaktu ba pasiente sira ne'ebé halo hela tratamentu iha fasilidade saude sira.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV