Dom Leandro Fó Bensaun ba Monumentu Rua iha Munisípiu Manatuto Featured

By Ivonia Varela Maiu 07, 2024 245
Bispo Dioseze Baukau hamutuk ho Monseñor Marco Sprizzi halo leitura da rekonsiliasaun hodi fó bensa ba monomentu sira hanesan, Monumentu Arautus  Evangellu, Monumentu Paz no Rekonsiliasaun ne'ebé harii iha Munisípiu Manatuto iha tinan 2017. Foto:INDEPENDENTE. Bispo Dioseze Baukau hamutuk ho Monseñor Marco Sprizzi halo leitura da rekonsiliasaun hodi fó bensa ba monomentu sira hanesan, Monumentu Arautus  Evangellu, Monumentu Paz no Rekonsiliasaun ne'ebé harii iha Munisípiu Manatuto iha tinan 2017. Foto:INDEPENDENTE.

MANATUTO: Bispo Dioseze Baukau hamutuk ho Monseñor Marco Sprizzi halo leitura da rekonsiliasaun hodi fó bensa ba monomentu sira hanesan, Monumentu Arautus  Evangellu, Monumentu Paz no Rekonsiliasaun ne'ebé harii iha Munisípiu Manatuto iha tinan 2017.


Monumentu ne'e konstrui husi Ministeriu Administrasaun Estatal (MAE) iha tinan 2017 hanesan, Monumentu Arautos do Evangelho, Monomentu Paz e Rekonsiliasaun (Santo Antonio Padroeiru Manatuto) ne'ebé estabelese iha Postu Administrativu Manatuto-vila Munisipiu Manatuto.
Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão hateten, intensaun Governu harii estatua Santo António no monumentu bá misionáriu sira ho hanoin ida atu rekoñese missaun no dedikasaun durante tempu funu bá libertasaun.
Husi monumentu tolu ne’e, nia hatutan, foi prestasaun omenajen ida bá papél Igreja Katólika, iha mós edukasaun, fó morál ne’ebé nunka hamenus tradisaun Timor nian, maibé foti a’as Maromak nia papél iha vila laran.
"Obrigadu tanba bele partisipa ona iba inagurasaun ba estatua Santo António, tanba ami iha funu laran mós temi bebeik Koronél Santo António hodi tulun ami. Liafuan Koronél ne'e mosu desde Segunda guerra mundial ne'ebé Koronél sai promovidu iha funu laran, depois ita okupasaun indonesia hanesan kaer metin hodi husu tulun. Buat sira ne'e mak uluk lori ami hodi hanoin, fiar no hodi hametin ami nia determinasaun. Jerasaun ami nian nee deve misionáriu Relijiozu sira nia esforsu no dedikasaun," dehan PM iha Manatuto, Sábadu (04/05).
Xefe Governu subliña, espesiál ida bá saudozu Dom Martinho da Costa Lopes ne’ebé iha funu laran loke dalan hodi lori dokumentu importante sira bá rai-liur.
Xanana hatutan, ho dedikasaun Dom Martinho nian maka rekoñese katak, partisipasaun Igreja Katólika nian iha funu laran oioin de’it no ida-ne’e apresu bo’ot tebetebes, iha tempu Portugés eskola sira ne’e Padre sira mak hanorin, labarik sira, Madre mak loke eskola hodi hanorin.
Iha fatin hanesan, Bispu Dioseze Baucau, Dom Leandro Maria Alves lori sarani Dioseze Baucau nia naran agradese bá nai-ulun nasaun ninian ne’ebé mak ho domin tomak harii imajen Santo António iha fatin ida-ne’e.
"Ifa boot sira hatudu domin hanesan sarani domin mos hanesan ema igreja Nian, nia duni hau hodi Diorama Baukaun nia naran hakarak agradese tebes ba ita boot sira. Ita hatene nee istória Santo António iha Manatuto, hanesan prladroeiru Parokia Manatuto nian no mos devisa barak mak ita-nia sarani sira iha ba santo Antonio,” Dom Leandro hateten.
Kona-ba Prezensa Koronél Santo António, nia dehan la’os de’it iha Manatuto maibé mós ba Timor laran tomak, sarani sira ne’ebé mak iha devosaun bá Santo António sempre hetan buat ne’ebé mak sira presiza. Ba ida-ne’e mós la haluha katak Santo António sai mós naroman ba sarani sira no bá nasaun.
Dom Leandro mós agradese tanba iha mós monumentu bá nai-lulik sira, relijiozu no relijioza sira hosi rai Manatuto ne’ebé durante ne’e fó sira-nia a’an, dedika sira-nia matenek hodi harii la’ós de’it Manatuto maibé Timor Loro-sa’e.
Dom Leandro esplika, ema hotu-hotu ko’alia hakarak Timor ne’e di’ak, maibé Timor ne’e atu sai di’ak no naroman di’ak liután bainhira timoroan hotu-hotu fó liman bá malu, servisu hamutuk, tulun malu, iha kolaborasaun mútua hanesan sidadaun no mós ho nai ulun sira.
Molok tesi fita bá estatua Santo António no loke sai hena ne’ebé taka estatua no monumentu, Dom Leandro akompaña hosi Monseñor Marco Sprizzi, realiza uluk liturjia palavra, fó bensaun bá obra sira ne’e, akompaña hosi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão no asiste hosi membru Governu, entidade relijioza sira, no povu Manatuto.
Dom Martinho da Costa Lopes moris iha Laleia, Manatuto, Timor Português 11 novembru 1918 no husik-iis iha Lisboa Portugal, 27 fevereiru 1991 ho idade 72.
Dom Martinho nu’udár líder relijiozu no polítiku Timoroan. Hanesan na’i lulik boot Igreja Katólika. Hanesan mós funsionáriu boot Igreja lokál Timor Leste nian hahú hosi tinan 1977 to’o 1983 no hanesan membru Assembleia Nasionál iha Lisboa.
Alende ne’e, Dom Martinho da Costa Lopes mós hanesan defensór direitus umanus liuliu defende Timoroan sira ne’ebé hetan violasaun oioin perante okupasaun kolonializmu.
Ikus-mai Dom Martinho da Costa Lopes mak lori karta Komandante Komandu Luta nian FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão ba rai liur atu bele habadak funu, iha fulan Novembru tinan 1983.
Iha tinan 1986, Dom Martinho ho inisiativa rasik hiit an bá iha Tokyo hodi ko’alia ho lejislatura nasionál Japonés (DIET) kona-bá destinu funu iha Timor-Leste momentu ne’ebá.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31