Austrália-TL kontinua Servisu Hamutuk iha Dezenvolvimentu Projetu Kosta Súl Featured

By Ivonia Varela Jullu 18, 2024 669
Reprezentante espesiál Governu Austrália, Stephen Phillip Bracks hasoru malu ho Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao iha Palasiu Governu, Dili, kuarta (17/07/24). Foto:Media GPM. Reprezentante espesiál Governu Austrália, Stephen Phillip Bracks hasoru malu ho Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao iha Palasiu Governu, Dili, kuarta (17/07/24). Foto:Media GPM.

DILI: Governu Austrália noTimor-Leste (TL) kontinua servisu hamutuk iha dezenvolvimentu projetu Liquefied Natural Gas (LNG), Refinária ho Petrokímikas iha área Kosta Súl.

Reprezentante espesiál Governu Austrália, Stephen Phillip Bracks AC hatete, durante halo observasaun direta bá progresu dezenvolvimentu iha Kosta Súl, no haree katak projetu ne’e hanesan konseitu ida ho vizaun di’ak tebes bá futuru.
“Hosi vizita bá Kosta Súl ne’e ha’u haree projetu ne’e hanesan konseitu ida ho vizaun di’ak tebes. Projetu ne’ebé la’o daudaun, nota katak iha koneksaun di’ak hosi Aeroportu Suai bá fatin sira seluk iha Kosta Súl. Ida-ne’e oportunidade di’ak tebes bá ami atu haree, hodi kontinua servisu hamutuk bainhira rezultadu estudu iha ona,” dehan Reprezentante espesiál Governu Austrália iha palasiu Governu, Kuarta (17/07).
Nia dehan, fatin sira ne’ebé reprezentante espesiál Governu Austrália observa iha hanesan, futuru instalasaun Suai Supply Base, perfurasaun offshore no projetu konstrusaun abitasaun komunitária iha suku Holbelis, Munisípiu Covalima ne’ebé dadaun ne’e ezekuta hosi kontratór CHL Unipessoal LDA no konsultór Delile Consultant LDA ho implementasaun hahú hosi Juñu 2024 to’o Marsu 2026.
Aliende ne’e, observa mós abitasaun komunitária ne’ebé Governu TL konstrui bá vítima afetadu hosi prosesu konstrusaun aeroportu, observa perfurasaun mina-matan Liurai ne’ebé empreza Timor Resources ho parseria TIMOR GAP, E.P, implementa desde tinan 2021, hodi halo deskobrimentu tékniku no sei prosede ba asuntu komersiál.
Dadaun ne’e empreza Geo Ace mak halo joint venture ho PT Hamytas, Lelo Engenhering Unipessoal LDA, Mojes Enterprise Unipessoal LDA mak halo hela levantamentu fíziku – investigasaun jeotéknika onshore no offshore bá terrenu konstrusaun Suai Supply Base ho totál hektares 414, hodi submete bá análize laboratóriu molok prosede tenderizasaun entre fulan Agostu no Setembru.
Investimentu fazeada iha Kosta Súl hodi permite dada kadoras mai Timor-Leste no mós dezenvolve indústria petrolífera. Investimentu Governu nian hahú ho konstrusaun Aeroportu Suai, sesaun dahuluk Autoestrada no konstrusaun bá Suai Supply Base.
Governu kontinua projetu autoestrada hosi Covalima bá fatin bá projetu planta GNL, Petrokímika no Refinária iha Natarbora, munisípiu Manatuto tanba infraestrutura ne’e hanesan komponente importante ba projetu Kosta Súl, hodi permite kompaña konsórsiu sira halo investimentu.
Reprezentante Espesiál Governu Austrália halo observasaun bá projetu sira ne’ebé la’o daudaun iha área Kosta Súl bazeia bá konvite hosi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão no Stephen Phillip Bracks AC sei hato’o mós relatóriu bá Ministra Negósiu Estranjeiru Austrália, Penny Wong.
Tuir planu iha fulan neen oin mai, TIMOR GAP, E.P ho Instituto de Geociências de Timor-Leste - Instituto Público (IGTL) sei bá halo observasaun atu hahú prosesu identifikasaun kona-bá terras no propriedade, prosesu libertasaun rai bá auto-estrada iha Betano.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« September 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30