AJAR Preokupa Xina-Japones Mai Loke Kios iha Timor Featured

By Cristina Ximenes Janeiru 03, 2024 1690
 Peskizadór AJAR, Inocencio de Jesus Xavier. Foto:Dok/INDEPENDENTE. Peskizadór AJAR, Inocencio de Jesus Xavier. Foto:Dok/INDEPENDENTE.

DILI: Organizasaun Naun Governamentál (ONG) liu husi Asia Justice And Rights (AJAR) preokupa sidadaun Timoroan ne'ebé faan sasán sempre dun, maibé Xina ho Japones sira mai domina loke kios iha Timor laiha ema ida mak duni sira.

Peskizadór AJAR, Inocencio de Jesus Xavier hatete, se hakarak organiza sidade Dili ne'e tenke organiza di'ak, ema sira faan modo ne'e tanba nesésidade ezijénsia ekonómia família.

"Ita presiza duni organiza sidade Dili ne'e ho di'ak, maibé nafatin respeita ba ita nia sidadaun sira, ita labele duni de'it ita nia sidadaun depois fó fatin ba mau Xina no Japones sira mai loke kios ida ne'e mós libertasaun la loos ida. Se ita hakarak organiza sidade ne'e tenke organiza di'ak, ema sira faan modo ne'e tanba nesésidade ezijénsia ekonómia família, se ita hapara buat sira ne'e hotu ita tenke buka oinsá mak ita organiza sidade," dehan Peskizadór AJAR, Inocencio de Jesus ba jornalista jornál INDEPENDENTE iha nia kna'ar fatin Faról Sexta (29/12).

Nune'e, konkorda atu Dili ne'e tenke sidade ida ne'ebé di'ak, sidade ida moos maibé mós tenke haree mós situasaun sira ne'e, labele hanesan sidade ne'e hakarak organiza tinan lima nia laran ne'e hakarak sai Singapura, hanoin ne'e mós impossivel.

"Ne'e la razaun katak ita labele halo buat ruma mas ne'e imparsialmente buka kondisaun sira depois to'o tempu ruma ita bele hahú," hatete nia.

Entretantu, deputadu Luis Roberto iha Parlamentu Nasionál Timor hatete, to'o agora governu seidauk valoriza Timoroan sira ne'ebé halo negósiu, fó liu fatin ba Xineza sira hodi domina negosiu iha Timor Leste hahú husi suku sepatu, servisu iha projetu kiik sira domina maka'as husi Xineza.

"Triste haree Timoroan sira faan sasan iha Xina nia loja oin, hanesan fali Xina mak rai nain, Timor oan mak bainaka, no aat liu tan governu haruka ema duni Timoroan sira ne'e halai ba mai de'it, ida ne'e hatudu katak ita la valoriza no la dignifika ita nia maluk Timoroan no la fó oportunidade ba Timoroan sira atu buka moris iha nia rai rasik, husik atividade komersiál domina husi Xineza sira," dehan nia.

Nia hatete,, atu tane povu ho balansu mak husu ba governu tenke kria fasilidade ne'ebé di'ak ba Timoroan sira, atu nune'e sira bele halo negósiu ho di'ak. Ida seluk mak husu ba governu atu labele fó espasun ba Xina sira faan sasan ne'ebé mak Timor bele produs, no bandu Xina labele mai loke kios iha rai laran hodi taka dalan ba Timoroan sira, tan ne'e husu ba governu tenke toma atensaun ho seriu, se la'e mak aban bainrua Xina sei sai na'in ba TL.

Nia afirma, setór privadu Timoroan sira halerik, tanba sira atu ba halo negósiu ruma iha Xina, maibé ema la autoriza, tanba Xina nia kriteria rigorózu, serake sira mai iha TL governu husik livre hela mai loke kios, loloos tenke kria lei ne'ebé rigorózu hodi regula Xineza sira.

Nune'e, Timor tenke kria lei ida hodi regula Xineza sira, karik sira hakarak mai halo negósiu iha TL tenke loke loja bo'ot ruma hodi fó servisu ba Timoroan sira, la'ós mai loke kios hodi buka moris ba sira nia kabun de'it ne'e labele, tan ne'e presiza lei hodi regula, se la'e nak nei-neik Xina mak sei ukun, hahú husi kapitál Dili to'o iha suku no aldeia sira.

Rate this item
(1 Vote)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« September 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30