Horta Husu Governu Halo Konservasaun Bee Featured

By Cristina Ximenes Marsu 23, 2023 1339
Prezidente Repúblika, José Ramos Horta. Foto:Dok. Prezidente Repúblika, José Ramos Horta. Foto:Dok.

DILI: Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, husu ba governu halo konservasaun ba bee, nune'e komunidade sira labele halerik ba bee moos.

Nia dehan, tinan 20 ona la resolve bee loos ba populasaun. Halo konservasaun bee laiha liu ne'e mós problema edukasaun. Nia fó ezemplu, hanesan iha Metiaut 2001-2002 ne'ebé bee laiha, tanba Metiaut ne'e rai maran aat loos no tanba ne'e nia mak fó bee ba populasaun sira besik ne'e bele mai kuru, tanba tau kedas tornera ida iha li'ur atu sira bele mai kuru bee.

Nia hatete, maibé munisípiu dada bee husi ne'ebé mai to'o Metiaut, maibé balun kuitadu ema kiak sira mak halo kuak iha dalan, entaun populasaun rasik laiha konxiénsia.

"Ha'u hatete governu ne'e ema matenek de'it maibé la sufisiente tenke iha mós kakutak, tanbasá mak la loke fontenáriu públiku ida ne'e bee, halo tanki ruma maibé kapás no di'ak ho Jardím uitoan atu populasaun ne'ebé bee labele tama to'o sira nia uma tanba primeiru laiha planu urbanizasaun loloos, segundu dada bee daudauk derepenti uma ida-rua mosu atu halo saida entaun halo maka fontenáriu ida iha kada aldeia," dehan PR Horta, iha Manleuana, horisehik.

Nia hatutan, iha kada aldeia ema hotu-hotu bee laiha mai fontenáriu ne'e kuru bee iha ne'eba, sosializasaun mós iha ne'eba iha rai Portugál mós iha fontenáriu públiku.

"Governu tenke tau orsamentu no planu la'ós osan boot, planu atu halo fontenáriu públiku atu hotu-hotu iha asesu ba bee nune'e lalika ko’a fali kanu sira ne'ebé governu tau," hatete nia.

Iha fatin hanesan, Prezidente no Diretór Ezekutivu ANAS,  Domingos Pinto hatete, konservasaun bee tanba ohin Prezidente Repúblika hahú tinan kotuk Governu Timor Leste liu husi ANAS ne'ebé fó apoiu ba MOP envolve ONG lubuk ida hahú halo konservasaun iha area foho leten Dili nian hanoin katak nesésidade tebes hanesan Xefe Estadu dehan husi Timor to'o Kupang Atambua vulneravel uitoan ba rekursu bee, entaun jestaun ne'ebé ita halo mak halo konservasaun bee.

Nia hatete, atividade konservasaun ne'e envolve komunidade sira rasik mak halo nune'e sira bele sente katak bee importante ba sira.

Nia esplika, iha teritóriu hotu, tuir planu ANAS liu husi impmentasaun polítika nasionál ba rekursu bee nian, iha tinan 2022 ba oin sei hahú iha munisípiu sira liu-liu iha munisípiu no área sira ne'ebé susar bee moos, liu-liu bee matan menus liu iha tinan klaran bee laiha ona ida ne'e importante liu.

Nia haktuir, governu agora no governu mai atu bele kontinua atividade ida ne'e, se la'e konjuga ho situasaun klimátika mak Timor sei vulneravel liu tan sei laiha bee, entaun maneira ne'ebé halo mak tenke antesipa lalais halo konservasaun, proteze bee liu-liu kuda ai labele soe lixu arbiru tanba ne'e ligasaun ho rekursu bee iha rai okos nian.

"Atividade konservasaun iha tinan 2022 ANAS halo survei ida ba iha área Dili nian de'it purvolta $18 milloens, atu bele halo intervensaun inklui mós halo barajen sira, maibé tinan 2022 foin mak hahú ho orsamentu purvolta besik $3 milloens iha laletek sira entaun ida ne'e mínimu liu," haktuir nia.

Nune'e, ba buat ne'ebé importante liu mak tinan oin mai presija nafatin tau investimentu ba área rekursu bee ne'e sei menus liu, ko'alia mak estudu maibé dala ruma halo investimentu ba atividade halo intervensaun fó responde lalais ne'e seidauk.

Tanba tuir dadus estatestika nasionál teritóriu hotu agora daudaun foin mak 85% ne'ebé tuir metas dezenvolvimentu ne'e sei menus iha de'it ona tinan hitu atu atinji PEDN maibé karik sei la atinji, saneamentu foin mak atinji 55% iha teritóriu hotu.

"Konservasaun iha kritériu mak área urbanas sira iha komunidade hela ba, no mós área sira ne'ebé komunidade bee laiha depois see udan been, área turizmu, agora obstaklu mak presija iha lejislasaun ruma atu proteze depois halo konservasaun rekursu bee se lae iha Dili laran dala ruma ema osan iha bele fura bee depois sira foti hotu bee depois komunidade ne'ebé laiha bee la hetan bee," hatene nia.

Hanesan iha tasi ninin Pantai Kelapa sira ANAS identifika halo xamada maibé to'o agora seidauk iha mudansa maibé presija lei ruma atu bele protesaun.

"Ha'u hanoin konservasaun bee lá'os governu de'it mak halo, inisia husi ANAS foin mak hahú tinan 2022 maibé ONG sira hanesan Permatil, no mós ONG sira seluk hahú tiha ona kuaze iha munisípiu lubuk ida ona hanesan Dili, Oekussi, Vikeke, Baukau, Bobonaro maibé konservasaun ne'ebé agora daudauk ANAS.I.P hahú programa ne'ebé konkreta husi implementasaun polítika nasionál kona-ba jestaun rekursu bee ninian," dehan nia.

Entaun foin mak hahú husi Dili, Baukau Laga, planu tinan oin sei haree área sira ne'ebé identifikadu ona hanesan iha Maubessi. ONG internasionál ne'ebé fó apoiu ba ANAS hanesan UNICEF mak fó ona apoiu ba ANAS hahú halo konseptu konservasaun bee iha territóriu hotu. UNICEF mós fó apoiu ba ANAS atu halo pilotu konservasaun ida iha Timor agora daudaun ANAS hahú ona geografiku área Aileu nian sei sai hanesan projetu peskiza ida tinan tolu ba leten atu haree impkatu husi konservasaun ne'e iha duni impaktu ka la'e ajuda kondisaun bee iha Timor.

"Ita sei halo peskiza sientífiku ida atu haree katak iha futuru konservasaun ne'e importante liu pelumenus iha faktus ruma esplika ba governu katak intervensaun konservasaun importante la halimar atu hahú iha Timor. Apoiu liu husi finansiamentu $600 mill, tinan 2023 hahú tan $18 mill agora daudaun iha hela preparasaun atu fó apoiu tan," tenik nia.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV