×

Atenção

JUser: :_load: Não foi possível carregar usuário com ID: 425

JUser: :_load: Não foi possível carregar usuário com ID: 430

H. Atauroensis: Espésie Ikan Foun husi Atauro Featured

By Komunikadu Imprensa Juñu 06, 2017 2517
Espesie Ikan Foun iha Illa Atauro, Timor-Leste Espesie Ikan Foun iha Illa Atauro, Timor-Leste

DILI: Konservasaun Internasional Timor-Leste (KITL) identifika espésie ikan foun ne’ebé hanaran Helcogramma atauroensis (H. atauroensis) iha Tasi illa Atauro.

Espésie ikan foun ne’ebé horik iha tasi Ataúro nian Konservasaun Internasional parseiru sira identifika bainhira hala’o peskiza biodiversidade mariñu iha Maiu 2016.

Sientista sira fó naran Helcogramma atauroensis hanesan omenajen ida ba komunidade sira ne’ebé hela iha illa Ataúro. Informasaun kona-ba ida ne’e fó-sai ona iha públikasaun Journal of the Ocean Science Foundation iha fulan-Marsu 2017.

Vise-Prezidente ba Konservasaun Internsional (KI) ba Programa Mariña Ázia-Pasífiku, Dr. Mark Erdmann, deskobre ikan H. atauroensis ne’e iha resife korál ka meti ne’ebé nia naruk to’o de’it metru 3, iha Fatuu, área ida iha tasi laran besik Estreitu Ombai. To’o ohin loron, sítiu ida ne’e mak sai habitát (ka horik-fatin) úniku ba ikan H. atauroensis.

H. atauroensis ne’e membru úniku hosi espésie kompleksu Helcogramma steinitzi ne’ebé horik iha rejiaun Triángulu Korál, rejiaun ida iha tasi ho forma triángulu ne’ebé Timor-Leste mós pertense ba. Triángulu Korál ne’e área ida ne’ebé sai fatin ba númeru diversidade balada tasi ne’ebé aas iha mundu no área ne’e mós suporta meius subsisténsia ba populasaun kuaze millaun 400.

Diretora KI iha Timor-Leste, Trudiann Dale, hatete katak “Ekipa iha Timor-Leste sente kontente tebetebes tanba identifika ona espésie ikan foun ida iha illa Ataúro, no sira mós kontente tanba Dr. Erdman no ninia kolega sira fó ona naran ba ikan ne’e hanesan omenajen ba illa Ataúro nia naran. Nomeasaun ida ne’e serve hanesan rekoñesimentu boot ida ba biodiversidade inkredivel ne’ebé eziste iha sítiu ne’e, no importante liután mak rekoñesimentu ba populasaun sira nia moris ne’ebé depende ba meti iha sítiu ne’e.”

Aleinde deskobre H. atauroensis durante peskiza ne’e, ekipa mós rekolla ikan resife korál rua ne’ebé iha posibilidade atu sai hanesan espésie foun, maibé ekipa seidauk fó naran ba ikan rua ne’e. Sira mós deskobre katak illa Ataúro iha biodiversidade ikan resife korál ne’ebé aas tebetebes iha mundu. Kada sítiu iha área ne’e, prodús ikan resife korál ho númeru média kuaze 253. Ida ne’e rekorde foun ba ikan resife korál nia númeru média, tanba númeru ne’e ultrapasa ona númeru média tuan ne’ebé mak uluk to’o de’it iha 216 iha kada sítiu iha Papua Loromonu.

Dr. Erdmann esplika katak, “Deskobrimentu ba espésie ikan foun iha tasi ne’ebé naruk to’o de’it metru 3 – no besik loos iha fatin ne’ebé ema luku no nani (snorkel) – ne’e supresa boot ida no ida ne’e serve hanesan sasin ida katak Ataúro ne’e área ida ne’ebé úniku tebes. Ida ne’e mós hatudu katak iha buat barak mak ita sei presiza atu aprende no deskobre kona-ba Timor-Leste nia biodiversidade no destaka valór hosi Ataúro nia tasi/meti – nu’udar fonte ba seguransa ai-han lokál no populasaun nia subsisténsia, no ekoturizmu. Ne’e-duni, ami rekomenda maka’as atu estabelese área Ataúro tomak sai hanesan área mariña protejida ida, ho kedas ninia zona ne’ebé klasifikadu ba uzu oioin, atu nune’e nia bele suporta di’ak liután komunidade nia moris iha loron oin mai.”

Ikan seluk ne’ebé hetan naran nu’udar omenajen ba Timor-Leste mak Eviota santanai. Ikan ida ne’e mós Dr. Erdmann ho ninia ekipa mak deskobre no hanaran.

Ikan E. santanai ne’e deskobre iha besik moris fatin eroi nasionál Nino Konis Santana, entaun ikan ne’e nia naran nu’udar omenajen ba eroi ne’e nia kontribuisaun iha luta ba Timor-Leste nia independénsia.

Durante ninia karreira, Dr. Erdmann deskobre ona espésie ikan kuaze liu 150, no foin daudaun mak nia konsege alkansa pontu importante iha ninia karreira tanba konsege deskreve espésie ikan to’o 100. H. atauroensis mak ikan 101 (dala atus no ida) ne’ebé nia deskreve. Dr. Erdmann luku ona dala 10,000 iha rejiaun Triángulu Korál, no nia kontinua envolve-an iha peskiza mariña no jestaun ba área protejidu.

KI durante serbisu hamutuk ona ho governu no komunidade lokál atu proteje biodiversidade no ekosistema lokál dezde 2010. Liuhosi kombinasaun entre siénsia, polítika, no investigasaun kampu, ami koko atu fornese solusaun inovativu ba problema ambientál importante sira hanesan atividade peska ilegál, deflorestasaun no mudansa klimátika. 

KI Timor-Leste estabelese ona prátika ko-jestaun iha área boot ida ho ektare 123,000, no área ne’e kobre tasi no rai iha Parke Nasionál Nino Konis Santana nia laran. Ekipa iha Timor-Leste mós lidera prosesu investigasaun biodiversidade iha illa Ataúro, no dadaun ne’e sira serbisu atu nomea Illa Ataúro sai hanesan área protejidu.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV