Roman Lilin ba Ó ne’ebé Lahatene Loos iha ne’ebé Featured

By Artur da Luz Novembru 14, 2017 1503
Roman lilin iha Santa Cruz Roman lilin iha Santa Cruz Komunidade sira ne’ebé hela besik Santa Kruz Dili sunu lilin iha portaun Santa Kruz. FOTO: dok

KALAN ne’e, kalan 12 Novembru. Hanesan tinan kotuk no tinan kotuk tan ba, sai ona kultura karik, lilin kiik sira lakan iha estrada-ninin. Rai ne’ebé hahú nakukun hafurak liu tan roman lilin ne’ebé forma tutuir malu.

La hatene loos lilin hira mak nabeen ona. La hatene moos ema na’in hira mak liu ona hodi haree ba roman lilin ne’e. Karik sai de’it dezeñu ida, karik mós iha signifikadu seluk. Kada tinan iha 12 Novembru Timor-oan lubuk sai husi ninia uma-laran ho lilin iha liman, sunu no hasa’e orasaun hodi fó onra ba eroi sira ne’ebé mate iha masakre 12 Novembru 1991.

Insidente Santa Kruz koñese mós hanesan masakre Santa Kruz ka Masakre 12 Novembru hanesan kazu oho manifestante Timor Leste  iha rate Santa Kruz iha Dili iha 12 Novembru 1991.

Iha fulan Outubru 1991, delegasaun ida ne’ebé kompostu husi membru parlamentu Portugal no jornalista na’in 12 tuir planu sei hala’o vizita mai Timor Leste. Estudante Timor-oan sira halo ona preparasaun hodi simu delegasaun ne’e. Maibé, planu ne’e kansela hafoin governu Indonezia hato’o sira-nia objesaun (keberatan) tanba prejensa Jill Joleffe hanesan membru delegasaun. Joleffe hanesan jornalista Australia ne’ebé sira haree fó apoiu ba movimentu ukun rasik an, FRETILIN.

Kanselamentu ne’e halo estudante pro-independensia ne’ebé esforsu atu foti issu luta ba ukun an iha Timor-Leste triste. Sentimentu ne’e halo situasaun sai manas entre parte governu Indonezia no estudante sira. Nia huun mak iha 28 Outubru, mosu konfrontasaun entre ativista pro-integrasaun no grupu pro-independensia ne’ebé iha momentu ne’ebá hala’o sorumutu iha igreja Motael Dili. Ikus mai, Afonso Henriques husi grupu pro-integrasaun mate bainhira baku-malu ho ativista pro-independensia ida, Sebastião Gomes ne’ebé Indonezia tiru mate.

Iha loron 12 Novembru 1991, manifestante sira ne’ebé kompostu husi estudante no juventude halo asaun protesta ba governu Indonezia iha eventu funeral Sebastião Gomes. Sira hahú prosesaun husi Igreja Motael. Iha prosesaun ne’e, estudante sira loke spanduk hodi ezije ukun rasik an, hatudu imajen lider pro-independensia Xanana Gusmão.

Bainhira prosesaun tama iha area rate, soldadu Indonezia hahú tiru. Husi ema ne’ebé halo manifestasaun kuaze na’in 271 mate, 382 kanek, no 250 lakon. Iha mós sidadaun Nova Zelandia ida, Kamal Bamadhaj, estudante siensia politika no ativista Direitus Umanus ho baze iha Australia, mate.

Maskre ne’e haree direitamente husi jornalista Estadus Unidus Amerika; Amy Goodman no Allan Nairn; no grava husi fita video husi Max Stahl, ne’ebé halo gravasaun subar ba Yorkshire Television iha Reinu Unidu. Cameraman sira konsege lori subar fita video refere ba Australia. Sira fó ba feto Olanda ida atu evita kapturasaun no prende husi autoridade kompetente Australia, ne’ebé hetan ona informasaun husi parte Indonezia no hala’o pasarevista ho molik ba cameraman sira bainhira to’o iha Darwin. Video refere uza iha dokumentasaun First Tuesday ho titlu In Cold Blood: The Massacre of East Timor, públika iha ITV iha Bretaña iha Janeiru 1992.

Públikasaun ne’e públika ba mundu tomak, ne’ebé halo governu Indonezia moe boot. Iha Portugal no Australia, ne’ebé iha komunidade Timor Leste ho númeru boot, mosu protesta maka’as.

Sidadaun Portugal barak mak arepende ho desizaun ne’ebé sira-nia governu foti hodi husik hela sira-nia eis kolonial iha 1975. Sira sente triste ho públikasaun ne’ebé hatudu ema halerik no halo orasaun ho lian Portugues. Nune’e mós ema Australia barak mak sente moe tanba sira-nia governu apoiu rezime Soeharto, no saida mak sira haree hanesan traisaun ida ba Timor Leste ne’ebé uluk luta ho soldadu Australia hasoru Japaun iha funu mundial daruak.

Iha 12 tinan ne’e, tinan 26 ona Timor-oan selebra masakre ne’ebé hamate ninia oan lubuk ida, balun hetan ona no seluk seidauk hatene loos iha ne’ebé.

Juventude sira husi jerasaun foun hamrik iha dalan-ninin ho lilin iha liman, sunu no hatuur iha dalan-ibun atu lembra hikas istoria moruk ne’ebé akontese iha tinan 26 liu ba.

Foin-sa’e ida, Estelita Cuimbra (27), hanesan mós ho komunidade no juventude sira seluk hahú hakat ba estrada-ibun hafoin lees kaixa lilin iha liman laran no hahú sunu. Lilin nia roman hahú hafutar dalan-ibun.

“Tanba sira-nia luta mak ohin loron ita goza nasaun nia independensia,” dehan Estelita iha Praia dos Kukeiros Dili, Domingu (12/11) kalan.

Tanba luta ne’ebé sira halo, nia dehan, nu’udar Timor-oan no jerasaun foun tenke soe netik tempu hodi sunu lilin no hasa’e orasaun ba eroi sira.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV