14 Fevereiru: 'Istoria Nakukun’ Loron Valentine Featured

By liputan6.com Fevereiru 16, 2018 3352
Domin Domin

LORON Valentine ka Valentine’s Day komemora kada loron 14 Fevereiru. Ema balun interpreta nu’udar selebrasaun domin, seluk duun nu’udar ‘avizu ne’ebé finze kria’ atu bele hasa’e fa’an karta, chocolate, aifunan, no sasan seluk ne’ebé konsidera reprezenta sentimentu domin.

Saida de’it make ma hanoin kona-ba Valentine, iha istoria ne’ebé hamosu loron ne’e.

Husi ninia naran, Igreja Katolika rekoñese Santu na’in tolu ho naran Valentine ka Valentinus, no na’in tolu ne’e nu’udar martires. Mane na’in tolu husi tempu dekada 200 Masehi ne’e mate horrivelmente (menggenaskan).

Istoria ida hatete, emperiu Romano Claudius II bandu soldadu joven sira atu kaben, atu sira labele fraku iha fatin funu.

Maibé, "Bispu Valentine kontra orden ne’e no fó kazamentu ba par ida ho nonook. Nia hetan ezekusaun mate bainhira governante hatene segredu ne’e.”

Bainhira nia tama komarka, istoria hatete mane husi Genoa ne’e laran-monu ba feto-ran husi ema ne’ebé hatama nia ba kadeia. Molok ezekuta ho maneira sádika, nia halo karta domin ida ba ninia namora. Ne’ebé taka ho lia-fuan, 'Husi O nia Valentine”.

Valentine seluk mak klerigu (pemuka agama) iha Imperio Romano ne’ebé ajuda ema kristaun sira ne’ebé hetan torturasaun iha tempu governasaun Claudius II. Bainhira tama prizaun, nia kura feto ida ne’ebé matan delek – ne’ebé ikus mai laran-monu ba nia. Valentine ida ne’e ezekuta ho tesi kakorok iha 14 Fevereiru.

Datoluk mak Bispu laran di’ak husi Terni, ne’ebé hetan mós torturasaun no ezekusaun durante governasaun Claudius II, halo mós iha 14 Fevereiru – iha tinan ne’ebé la hanesan.

Sees husi istoria ne’e, relasaun Santo Valentine no domin foin mosu tempu kleur husi akontesimentu sira ne’e. Iha puizia Geoffrey Chaucer, poeta Inggles no hakerek-nain famozu, 'The Canterbury Tales'.  Deklara Andy Kelly, peritu lian ingles husi University of California, Los Angeles, ne’ebé hakerek livru 'Chaucer and Cult of St Valentine'.

Chaucer, hakerek puizia ida ho titlu Parliament of Fowls (1382), hodi selebra noivadu (pertunangan) Liurai Richard II.

Iha puizia ne’e, Loron Valentine komemora iha 3 Maiu, la’os 14 Fevereiru. "Ida ne’e nu’udar loron ida ne’ebé manu hothotu hili nia par iha tinan ida,” dehan Kelly. "La kleur husi ne’e, iha jerasaun ida, ema foti ideia atu selebra Valentine nu’udar loron domin."

Valentine ne’ebé sai referensia Chaucer karik mak Santo Valentine husi Genoa ne’ebé mate iha 3 Maiu. Maibé ema iha altura ne’ebá ladun familiar ho figura ne’e.

Sira familiar liu ho istoria Valentine husi Roma no Terni ne’ebé ezekuta iha 14 Fevereiru – ne’ebé ikus mai liga ho domin.

Istoria loron Valentine mós bele buka tuir iha tempu Romano Antigu, relasiona ho fiar paganismu. Kada loron 13-15 Fevereiru, komunidade Romano antigun selebra Lupercalia. Serimonia hahú ho sakrifisiu bibi aman rua no asu ida.

Hafoin, mane ho isin-molik halai iha dalan, baku feto-raan sira ho tali ne’ebé halo husi bibi nia kulit ne’ebé foin sakrifika. Maske rona hanesan ritual pervertidu (sesat) sadomasoquista, ema Romano hala’o to’o tinan 496 Masehi. Hanesan ritu purifikasaun (permurnian) no fertilidade (kesuburan).

"Iha fiar katak serimonia ne’e bele halo feto sai fertil (subur) liu,” dehan Noel Lenski, istoriador husi University of Colorado, Boulder.

Selebrasaun ne’e nia rohan mak iha 15 Fevereiru, ne’ebé hala’o iha foho huun Palatine, iha fatuk koak ida nia sorin – ne’ebé fiar nu’udar hela fatin Lobo (serigala) inan ne’ebé fó susu ba Romulus no Remus – fundadór sidade Roma iha mitolojia Romano.

Iha tinan 496, Amu Papa Gelasius I bandu Lupercalia no deklara 14 Fevereiru nu’udar loron Santo Valentine.

 Komersializasaun Selebrasaun Domin?

Valentine identiku ho aifunan, chocolate, kartaun, inklui Cupid – Romano nia maromak ba domin ne’ebé dezeña nu’udar labarik kiik ho liras ne’ebé nakar no kabosu. Oinsa nia mosu?

Kartaun Valentine tuan liu halo husi nobreza (bangsawan) ida, Duke Charles of Orleans. Hatama prizaun iha Tower of London hafoin Inglatera kaptura iha 1415, Charles hakerek karta domin ida ba nia feen, Bonne d’Armagnac – ne’ebé daudauk ne’e rai iha British Library, London.

Puizia iha karta ne’e kompostu husi liña rua, ho lian Fransa. Sorte aat, feen ne’e mate molok Charles fila ba Fransa iha tinan 1440.

Maibé, peritu lian ingles husi SUNY-Buffalo State, Ann C. Colley hatete, fó kartaun Valentine foin popular iha Inglatera iha meadu sikulu 19.

Iha apoiante rua iha altura ne’ebá: harii servisu postal dahuluk Inglatera, Penny Post – halo haruka karta baratu liu tan no iha ba ema hotu.

Fatór daruak, ba dahuluk, halo produsaun massa ba karta Valentine. Makina imprime iha altura ne’ebá konsege halo aplikasaun ba metudu imprime balun, hanesan imprime relevo (cetak timbul), dezeñu renda, ka kartaun dimensaun 3.

Maske kultura fó kartaun Valentine hahú husi Inglatera, ninia influensia sirkula to’o Estadus Unidus Amerika iha dekada 1840.

Ninia uniku, iha Inglatera, kartaun la’os fó de’it ba ema ne’ebé gosta, maibé mós ba sira ne’ebé la gosta.

 Chocolate Valentine

Chocolate kleur ona konsidera nu’udar afrodisiako, hamoris paixão. Hahú husi sikulu 17, bainhira chocolate foin lori dahuluk ba Europea husi Meksiko no Amerika Sentral, ema Europea liga ida ne’e ho istoria kona-ba Montezuma no nia feen sira.

Sikulu 19 mak sai nu’udar periodu rebusadu no lanches dose (kudapan manis) bele asesu husi klase mediu, tanba ho produsaun massa ba chocolate.

Iha tinan 1868, Richard Cadbury hasai chocolate Loron Valentine dahuluk.  "Iha ideia afrodisiako ne’ebé halo chocolate par ba loron Valentine," dehan Alexandra Leaf, peritu kurilaria no fundadór Chocolate Tours of New York City.

 Kupidu

Iha siku 5, Eros (inspirasaun ba liafuan 'erotis'), versaun Gresia husi Kupidu, dezeña nu’udar figura joven as, atletiku, eroiku, no iha liras. Dehan Angeline Chiu, profesor husi University of Vermont.

Entaun, tanba sa mak agora ne’e hanesan ho bebé?

Tuir Chiu, transformasaun Kupidu, husi joven forte sai bebé mai husi arte iha tempu Renaissance.

"Maestro Raphael no artista seluk pinta bebé kiik kabosu iha fatin-fatin,” dehan Chiu. "Sira laiha intensaun atu pinta Kupidu. Karik atu dezeña domin einjeral,” nia hatutan.

Maibé, imajen Kupidu nu’udar bebé kabosu mantein to’o ohin loron.

 Aifunan Roza Mean

Iha sikulu 18, Charles II husi Swedia fó koñese ideia katak aifunan simboliza emosaun ka mensajen implisitas (pesan tersirat).

"Daudauk ne’e, aifunan roza mean halo asosiasaun ho paixão domin, rozas pink ba amizade, mutin ba pureza (kemurnian), no mean-mutin ba unidade,” dehan Jennifer Sparks, portavoz Society of American Florists.

Maibé, nia sujere fó aifunan la presiza hanoin barak kona-ba signifikadu. Focus de’it ba aifunan ne’ebé gosta husi ema ne’ebé simu. 

Rate this item
(1 Vote)

Independente Digital TV