Items filtered by date: Domingu, 17 Fevereiru 2019

Segunda, 18 Fevereiru 2019 06:59

Liberdade Expresaun Vs Liberdade Editoriál

Uluk nana'in ha’u apresia tebes ba Sosiedade sira nia kritikas hasoru jornalista no preokupa tebes independénsia editoriál ba média balun iha situasaun polítika ne'ebé la'o daudauk ne’e iha ita nia rai laran. Ne’e hatudu no konxiente katak sosiedade sira hatene nia direitu no devér iha nasaun demokrátiku ida no hakarak média iha rai ida ne’e  la'o di'ak liu tan.

Tema ne’ebé ha’u foti relasionadu ho situasaun polítika rai laran. Iha semana hirak kotuk, ita halo diskusaun boot kona-ba intervensaun polítika ba sala redasaun implika ba independénsia editoriál, ne'ebé liga ba knaar jornalista, editór no Na’in ba Média sira.

Kompriende katak impase polítika ne’ebé mosu, ita hotu sente ho nia implikasaun boot ba ekonomia rai laran liuliu povu ki'ik mak sempre sai vitima, la sees no la leet afeta makas moos ba média sira nia ezisténsia.

Klaramente, bainhira ita ko'alia kona ba funsionamentu média (órgaun komunikasaun sosiál), ita sempre liga ba ierarkia média ne’e rasik.

Tanba ne’e, artigu ida ne’e mosu hodi hafanu de'it ita oinsá atu hatuur loloos prinsípiu liberdade imprensa, liberdade espresaun ho nia mekanizmu servisu sira iha sala redasaun.

Tuir mai ha'u sei esplika asuntu lubuk ida ne'ebé importante atu públiku bele hatene.

Liberdade imprensa (iha língua Inglés dehan : (Freedom of the press) direitu ne’ebé konsagra iha Konstituisaun Repúblika Demokrátiku Timor-Leste ka protesaun jurídika ne’ebé ligadu ba média no materiál ne’ebé públika, mak hanesan, produsaun no públika notísia liu husi jornál imprime, bulletin, livru ou materiál sira seluk ne’ebé sein hetan intervensaun ou sensora husi polítiku ka Governu.

Ho konseptualidade liberdade imprensa fó vantajen ba dezenvolvimentu boa-governasaun, polítika ne’ebé moos. Liu husi liberdade imprensa povu sei hatene mudansa sira, inklui atividade governativa, atu nune’e bele hamosu mekanizmu check and balance, halo kontrolu ba podér polítika, nomos ba povu ne’e rasik.

Tanba ne’e, iha nasaun demokrátiku boot sira konsidera média nudar órgaun estadu ba dahaat demokrasia ka pilar dahaat demokrasia nian, atu kompleta órgaun ezekutivu, lejizlativu, no yudikativu. Objetivu husi liberdade imprensa mak atu bele halo povu hetan informasaun husi fonte diversidade, halo desizaun sira, no komunika desizaun sira ne’e ba governu ou estadu.

Ita tenke orgullu tanba ita nia Konstituisaun RDTL iha artigu 40 no 41 tinan 2002 sita kona ba Liberdade Imprensa no Liberdade Expresaun. Aleinde ne’e iha Lei Komunikasaun Sosiál mós ko'alia detalladu ona kona ba direitu, dever sidadaun ida-idak, média (órgaun komunikasaun sosiál, jornalista no Na’in ba Média sira.

Iha artigu 40° Konstituisaun ne'ebé ko'alia kona-ba liberdade espresaun ka ko'alia  no hetan informasaun hatete katak “Ema hotu-hotu iha direitu ba liberdade ko’alia no direitu atu hetan informasaun ruma, no tan informasaun loloos nian; Liberdade ko’alia no informasaun ninian labele hetan limitasaun hosi sensura ruma; no Lei maka sei regula direitu no liberdade ne’ebé temi-sai iha artigu ida-ne’e, ho baze iha imperativu kona-ba respeitu ba Lei-Inan no respeitu ba ema ida idak nia dignidade.”

Tanba saida maka liberdade espresaun ne’e importante? Presiza tebes atu proteje liberdade ida ne’e tanba nu'udar direitu fundamentál ema nian.

Importante tebes atu kada sidadaun Timorénses iha direitu ko'alia ho ninia hanoin livremente kona-ba asuntu sira ruma iha sosiedade, asesu informasaun no kaer poder hodi hala’o funsaun iha prosesu dezenvolvimentu ne’ebé saudavel iha kualkér sosiedade.

Direitu ba liberdade espresaun no hetan informasaun ne’e kada ema halo no hetan liu husi meius oioin, inklui liu husi ko’alia, hakerek no imprime, iha formatu arte ka liu husi média sira seluk.

Iha opiniaun ida ne’e, ha’u ko’alia liu kona-ba ligasaun entre kada sidadaun nia direitu ba espresaun no hetan informasaun liu husi média ka órgaun komunikasaun sosiál sira.

Importante tebes atu sosiedade livremente hato’o sira nia opiniaun kona-ba asuntu ruma ne'ebé importante ba interese komún no sira iha direitu tomak hodi hetan informasaun loloos husi média. Iha situasaun ida ne’e importante tebes atu sosiedade iha órgaun média ne'ebé sempre kaer metin independénsia editoriál. So independénsia editoriál mak bele akumula ema tomak iha ninia publikasaun no bele hato’o informasaun loloos.

Entaun ita presiza duni liberdade imprensa ita nia rai hodi nune’e independénsia editoriál bele metin nafatin hodi serve públiku ho loloos.

Entretantu, artigu 41° Konstituisaun RDTL nian ne’ebe sita kona-ba Liberdade imprensa no komunikasaun sosiál ninian, hatete katak: Iha garantia ba liberdade imprensa nian no ba meius seluk tan kona-ba komunikasaun sosiál;  Halo parte liberdade imprensa nian, liberdade ko’alia nian no hamoris/hakiak jornalista sira, asesu ba fontes kona-ba informasaun, liberdade editoriál, protesaun ba independénsia no ba segredu profisionál no mós direitu atu halo jornál, publikasaun ninian no meius difuzaun selu-seluk tan; Labele permite monopóliu kona-ba meiu komunikasaun sosiál sira; Estadu hametin liberdade no independénsia ba órgaun públiku kona-ba komunikasaun sosiál, husi podér polítiku no podér ekonómiku;  Estadu hametin ezisténsia ba servisu públiku ida ba rádiu no televizaun, ne’ebé sente livre, haree mós ba objetivu seluk, hanesan protesaun no divulgasaun kona-ba kultura no tradisaun Repúblika Demokrátika Timór-Leste nian, no fó garantia ba ema ida-idak atu hateten nia hanoin rasik; no  Estasaun emisora ba radiodifuzaun no rádiu televizaun nian bele hala’o de’it ho lisensa tuir lei haruka.

Bazeia ba Lei Komunikasaun Sosiál (KomSos) artigu Artigu 8° ne'ebé ko'alia kona-ba Liberdade imprensa hatete katak “Direitu jornalista sira nian atu informa sei hala’o ho baze ba prerrogativa sira ne’ebé hakerek iha Konstituisaun, hodi labele hetan interferénsia ne’ebé konsidera kontra ninia independénsia no objetividade, liberdade kriasaun, liberdade konxiénsia, ninia direitu atu buka no hetan sijilu profisionál no direitu atu partisipa ba-iha orientasaun editoriál meiu komunikasaun sosiál nian ne’ebé nia servisu ba, no labele limita nia atu kumpre devér sira deontolojiku hosi nia profisaun. “

Tanba ne’e, ha’u konsidera liberdade imprensa nu’udar buat ida esensiál tebes iha média sira nia vizaun no misaun loroloron ho nia implikasaun ba produsaun independénsia editoriál tuir kódigu étika jornalista.

Nu'udar instituisaun média ida, Jornál INDEPENDENTE moos kaer metin prinsípiu liberdade imprensa.  Iha ninia estatutu hatuur ona prinsípiu ida ne'e. Jornál ida ne’e hala’o promosaun liberdade imprensa bazeia ba ninia vizaun no misaun. Bele lee iha ninia website www.independente.tl.

Jornál INDEPENDENTE, moris iha sosiedade nia leet atu sai ponte ba liberdade da espresaun ne’e ho responsabilidade tomak liu husi atividade publikasaun ida ne’ebé profisionál, balansu no sei la  inklina ba interese individu ka grupu ruma, maibé sei tane aas liu interese públiku.

Bazeia ba lei hirak ne’e relevánsia tebes ho situasaun atuál rai laran ligadu ba independénsia editoriál iha sira nia publikasaun.

Iha situasaun ne’e, ha’u foti ezemplu ida husi Diáriu INDEPENDENTE ho nia funsionamentu servisu tuir ierarkia, misaun no vizaun. Tanba atu produs independénsia editoriál presiza ema hotu nia kontribuisaun, liuliu ema ne’ebé importante iha média ne’e rasik.

Maibé dala barak média sira hasoru obstaklu oioin ne'ebé afeta ba sira nia independénsia editoriál.

Realidade hatudu katak kondisaun no situasaun media iha Timor-Leste diferente tebes ho média iha nasaun avansadu sira. Estabelesimentu média iha Timor-Leste mai ho investimentu ka kapitál ki'ik, apenas ho sira nia kompromisu, espíritu no kometimentu.

Ho situasaun hirak ne’e, média la dezenvolve ho di’ak kauza husi falta finanseira, rekursu umanu, fasilidade, dala ruma nia implikasaun ba independénsia editoriál.

Atu sai husi situasaun ida ne’e, instituisaun média sira, liu-liu média privadu sira presiza tebes parte tomak nia kontribuisaun másimu.

Komponente másimu iha kada média privadu sira, hanesan Na'in ba Média, Diretór Jerál no Xefe Redasaun tenke iha lina koordenasaun kona-ba oinsá dezenvolve sira nia média no sempre defende independénsia editoriál katak negósiu labele afeta ba prinsípiu independénsia jornalizmu.

Hodi dezenvolve média no sempre salva guarda independénsia editoriál nian, média moos labele la'o mesak. Importante tebes atu públiku ne'ebé hanesan parseiru másimu ba média tenke foo kontribuisaun másimu.  Sira ne’e mak sai xave ba dezenvolvimentu média ho ida-idak nia direitu no devér sira.

Iha kolaborasaun laran hodi dezenvolve média, lider másimu média nian tenke foo atensaun nafatin ba funsaun redasaun no parte negósiu nian atu nune’e prinsípiu independénsia jornalizmu kontinua eziste no negósiu ne'ebé média ne’e rasik hala'o moos kontinua ba oin ho di'ak.

Iha situasaun ida ne’e presiza tebes públiku nia kompriensaun kona-ba funsaun redasaun no parte negósiu iha instituisaun média privadu ida. Tanba dala ruma, ema balun husi públiku kahur sasaen kuandu fallansu tékniku ruma mosu iha publikasaun média ida. Dala ruma mosu fallansu tékniku iha publikasaun ne'ebé halo husi parte redasaun nian, maibé maluk balun husi públiku liga kedan kestaun ne’e ba parte negósiu ou Na'in ba Média. Maluk balun sempre duun média na’in nu'udar autór prinsipál ba fallansu publikasaun ne'e.

Tuir loloos ne’e, laloos kuandu Diretór Jerál/Ezekutivu ba halo fali serbisu xefe redasaun nian ka xefe redasaun ba halo fali serbisu parte negósiu nian. Kuandu nune’e, bele foo vantajen aat ba independénsia jornalizmu nian.

Presiza atu hatene funsaun Diretór Ezekutivu/CEO, Xefe Redasaun no Konsellu Redasaun nia knaar, no saida mak públiku emjeral no estadu nia kontribuisaun ba liberdade imprensa.

Diretór/CEO: Nia knaar mak xefe instituisaun média. Nia mak dezenvolve negósiu kompañia média ninian. Nia moos nu’udar finansiadór, nu’udar jestór kompañia imprensa halo negósiu dezenvolve média refere liu husi reseita publisidade, sirkulasaun, no seluk tan. 

Xefe Redasaun: Xefe redasaun ka xefe editór nia responsabilidade mak lidera redasaun no konsellu redasaun hodi haree serbisu tomak iha departamentu editoriál nian, desizaun ikus atu públiku notísia ruma ne'e iha ninia liman no servisu nudar reprezentante publikasaun nian iha funsaun sosiál nian.

Kada média iha nia Konsellu Redasaun rasik, ne’ebé dirije husi xefe redasaun oinsa atu koopera ho diresaun hodi hala’o knaar orientasaun editoriál  nian

Maski funsaun sira define klaru ona iha kada media ida maibé atu hala’o knaar sira ne’e ho professional tuir orientasaun editorial presiza kontribuisaun públiku, tanba media labele lao mesak. Hanesan ita hotu hatene katak existensia instituisaun média ida, ne'e atu kontribui ba demokrasia. Média serve demokrasia liu husi ninia publikasaun informasaun oioin husi fontes diversidade. Ne’e signifika katak públiku mak sai fatór determinante ba existensia média tanba fonte sira mai husi públiku.

Iha kontestu ida ne’e, públiku ka sosiedade presiza firma nafatin hodi kolabora ho média nia servisu. Iha kolaborasaun ida ne’e, parte públiku iha responsabilidade, direitu no devér atu hala’o. Direitu atu foo informasaun ka lae, nomoos iha direitu atu foo kritika ba lala'ok interese públiku ne'ebé maka órgaun estadu hala’o. Kada sidadaun bele uza nia direitu ba liberdade espresaun ne'ebé konsagra ona iha ita nia Lei Inan. Lei Komunikasaun Sosiál moos sita asuntu ida ne’e.

Hanesan iha artigu 9° Lei Komunikasaun Sosiál kona-ba liberdade atu ko’alia emar nian, katak “Ema hotu iha liberdade atu ko’alia no fó-sai sira nia hanoin liuhosi meiu komunikasaun sosiál sira, no la-iha ema ida maka bele terik-netik ema seluk ninia hanoin polítika, filozófika, relijioza ka seluk tan.”

Ne'e signifika katak kada ema iha direitu foo kritikas ka husu klarifikasaun kuandu sira la kontente ho notísia ruma ne'ebé publika husi média.

Maibé, atu hato’o kritika ka husu klarifikasaun presiza tuir regra ne'ebé regula ona iha Lei Komunikasaun Sosiál.

Direitu resposta no retifikasaun hakerek ona iha  artigu 34 Lei Komunikasaun Sosiál. Iha artigu ne’e klaru ona, katak sidadaun ida iha ona nia direitu resposta bainhira iha notísia balun públika ne’ebé relasionadu. Liu husi mekanizmu atu solusiona kazu ne’e ho prazu loron tolunulu atu hato'o karta klarifikasaun ou husu direitu resposta direita ba sala redasaun lidera husi Xefe redasaun. Hafoin karta ne’e too iha sala redasaun, sei halo resposta tuir lei haruka oinsá atu rezolve.

Aleinde ne’e, iha artigu 35, ko’alia kona-ba intervensaun judisiál, katak bainhira média la foo direitu respostas ne’e ba públiku durante loron tolunulu hahú husi data koñesimentu mak bele hato'o rekerimentu ba Tribunál.

Maibé molok atu too intervensaun judisiál ita mós iha órgaun independente ida Konsellu Imprensa atu bele sai mediadór hodi bele rezolve ba disputa ne’ebé mosu. Konsellu Imprensa nia kompeténsia mós prevee ona iha Lei KomSos artigu 44. Iha alínea tolu mak relevánsia tebes ho situasaun iha leten. Alínea (g) Konsellu Imprensa sai árbitru, mediadór no rezolve problema sira ne’ebé mosu tanba rezultadu husi atividade jornalistika, ba iha relasaun entre sidadaun sira, organizasaun sira, órgaun estadu no órgaun komunikasaun sosiál sira. (h) foo pareser bainhira tribunál konsidera katak presiza dunik opiniaun espesiál husi Konsellu Imprensa atu hodi rezolve litíjiu sira ne’ebé mosu husi atividade jornalistika. (i) promove diálogu entre operadór sira komunikasaun sosiál nian, sosiedade no órgaun estadu nian.

Instituisaun média ida ne'ebé karik halo fallansu nia tenke kumpre lei ne’e tanba alende respeita direitu públiku nian hodi hetan informasaun loloos, média moos tenke respeita ninia knaar loloos ne'ebé regula ona iha Lei Komunikasaun Sosiál.

Kondisaun hirak ne’e loloos sosiedade, autoridade seguransa, polítiku sira ou ukun na’in sira lalika kria fali konflitu hasoru media ou jornalista, tanba buat hotu hanesan direitu no dever sira define ona iha lei no hein ita hotu atu kompriende no kumpre ho professional.

Knaar Média nian, iha Lei Komunikasaun Sosiál artigu 3°, katak kontribui ba formasaun opiniaun públika no edukasaun sívika sidadaun sira nian, no promove demokrasia.

Média nia knaar klaru tebes hodi kria kondisaun ba públiku atu lalika duvida hato’o sira nia opiniaun. Maibé opiniaun sira ne’e tenke tuir ninia dalan atu nune’e bele foo vantajen di'ak ba funsaun média ne'ebé presiza tebes atu eziste. Média tenke hala’o nia servisu ho professional tuir ukun fuan sanulu (10) iha kódigu étika jornalista.

Média mós prontu simi kritikas no kritikas ne'ebé edukativu mak importante liu kuandu ita hotu hakarak ita nia média la'o ba oin duni. Tanba dezenvolvimentu media presiza tebes kontribuisaun ema hotu nian liliu orgaun estadu.

Ita presiza tau pozisaun estadu iha kestaun seriu ida tanba nia nu’udar órgaun ida ne'ebé importante tebes iha sosiedade laran.

Kuandu hakarak atu média la'o ho di'ak iha ita nia rai, Estadu moos tenke hatene nia knaar ba iha área média ka komunikasaun sosiál. Ladún di'ak atu komponente sira iha órgaun estadu foo kritika de'it ba servisu média nian maibé lahatene saida mak estadu tenke halo hodi ajuda dezenvolvimentu média iha nasaun ida ne’e.

Lei Komunikasaun Sosiál define klaru ona kona-ba knaar no apoiu estadu nian ba iha areia Komunikasaun Sosiál.

Sita pontu balun iha artigu 5, kona-ba knaar estadu nian iha área komunikasaun sosiál oinsa estadu nia kontribuisaun ba formasaun profisionál komunikasaun sosiál nian no estabelese medidas apoiu nian ba órgaun komunikasaun sosiál privadu sira. Liga fali ba  artigu 6 kona-ba apoiu estadu nian, katak “Estadu bele fó benefísiu sira ba atividade komunikasaun sosiál nian ne’ebé sai nu'udar apoiu diretu no indiretu liuliu maka hanesan benefísiu fiskál no deskontu ba tarefa sira, ne’ebé fó liu husi kritériu jerál no objetivu sira ne’ebé sei hakerek iha lei.”

Ita haree artigu ida ne’e, estadu tenke konxiente katak sira moos iha devér atu bele apoiu atividade komunikasaun sosiál nu'udar apoiu diretu no indiretu, katak apoiu ne’ebé estadu fó ba interese dezenvolvimentu média emjeral. Ne’e la signifika estadu tenke halo intervensaun ba independénsia editoriál ou atu hakerek tuir polítiku sira ka ukun na'in sira nia hakarak. Apoiu estadu ba instituisaun média sira, inklui ba média privadu sira hanesan meu ida atu haforsa ka hametin média sira nia ezistensiá hodi kontinua kontribui ba prosesu konstrusaun estadu nian.

Bazeia ba knaar sira ne’e bainhira lei KomSos tama vigor, estadu hala'o ona ninia knaar loloos?. Realidade hatudu katak estadu ka governu seidauk hala’o nia funsaun loloos. Dezafiu boot ba komunikasaun sosiál sira hasoru mak sempre hetan presaun husi ministériu balun liu husi sira nia maneiras oioin, inklui hapara kontratu sosa jornál imprime sira balun no la kohi foo entrevista bainhira jornalista sira presiza sira atu foo informasaun. Maneiras ida ne’e indireta hakarak oho ka hamate média privadu sira tanba ho notísia sira balun ne’ebé la tuir sira nia hakarak.

Atitude governante sira ne’e indireitamente halo ona intervensaun ba independénsia editoriál no sei la ajuda média sira promove no haburas demokrasia iha rai laran. Husi sira nia ódiu vingansa ne’e konsidera arrogante, kontra prinsípiu liberdade imprensa, ibun demokrátiku maibé kakutak anti demokrasia. Husi sira nia ibun dehan papél média importante maibé retórika de’it.

Klaru katak dala ruma média moos publika notísia ruma ne'ebé karik la tuir Kódigu Étika Jornalista sira nian, maibé ne'e la signifika ema sira ne'ebé kaer podér iha instituisaun estadu sira foti asaun nar-naran de'it. nu'udar ema professional, sira tenke hasoru kualkér situasaun ho maturidade másimu.

Maibé realidade sai oin-seluk, órgaun komunikasaun sosiál sira no jornalista sira hetan presaun direita, polítiku ka assesor sira tenke halo intervensaun direita ba sala redasaun.

Ezemplu:

  • Kazu Xefe Gabinete Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Julio Gonsalves, ne’ebé halo ameasa liu husi telefone hasai jornalista Constancio Viera husi RTTL, Ep bainhira kontinua halo kritika hasoru SeKoms iha média sosiál (Facebook) kona-ba kazu Ezonerasaun Naldo Rei.
  • Kazu assesora Presidente Administrasaun RTTL Ep, Sinta Hanjam, ne’ebé halo intervensaun direita ba sala redasaun RTTL nian hodi publika fali deklarasaun kompletu Presidente partidu CNRT nian, ne’ebé hasai liafuan “BEIKTEN” hasoru Presidente Repúblika.
  • Kazu parte seguransa PNTL hadau kamera jornalista Timor Post, Carlos bainhira ba halo atuasaun iha área Bebonuk nian
  • Kazu hakotu kontratu kliente ho Diáriu INDEPENDENTE husi Ministériu Justisa (2013), Ministériu STATAL (2015) no Ministériu Estranjeirus no Kooperasaun (2018) tanba publika notísia balun ne’ebé la foo satisfasaun ba Ministru.
  • Kazu hakotu kontratu kliente ho Diáriu INDEPENDENTE husi Sekretaria Estadu Arte Kultura (2019), tanba publika notísia ne’ebé krítiku liu hasoru Sekretáriu Jerál partidu CNRT, Fransisco Kalbuadi Lay.
  • No kazu sira seluk ne’ebé sempre politiza órgaun komunikasaun sosiál.

Tanba sira nia presaun no ameasa bele sai nu'udar intimidasaun boot hasoru média husi sira nia podér polítiku. Tuir ha'u nia observasaun katak situasaun ida ne’e bele halo jornalista sira balun tenke halo sensura ba sira nia notísia rasik, maski Lei KomSos la permite atu buat ne’e akontese.

Artigu 10° Lei Komunikasaun Sosiál ko'alia kona-ba halo sensura, katak Komunikasaun sosial ezerse liberdade espresaun maibé la sujeitu ba kualkér sensura, autorizasaun, kuasaun ka abilitasaun ida.

Situasaun ida ne’e hatudu katak dala barak média, liu-liu jornalista sira iha situasaun difisil bainhira sira hala'o sira nia direitu no devér sira. Presiza tebes atu parte tomak inklui jornalista sira hodi hatene sira nia direitu no devér, artigu 19 no 20 iha lei KomSos.

Rekomendasaun:

Hodi dezenvolve di'ak liu tan instituisaun média sira ba interese liberdade imprensa no liberdade espresaun ne'ebé ho kualidade iha sosiedade demokrátiku, presiza tebes atu iha asaun konkreta ne’ebe tenke halo husi parte tomak.

Tuir mai mak hanesan pontu importante balun ne'ebé maka karik presiza halo:

  • Estadu no polítiku na'in sira presiza  kontinua apoia serbisu média sira, inklui média privadu sira ba interese konstrusaun estadu no dezenvolvimentu  demokrasia.
  • Presiza apoiu másimu nafatin indireta ka direta husi sidadaun tomak ba serbisu média iha rai laran.
  • Na’in ba Média sira presiza kontinua hamriik metin hodi dezenvolve instituisaun média sira. Importante tebes atu hametin kualidade independénsia editoriál.
  • Konsellu Imprensa presiza halo sosializasaun kona-ba lei KomSos ba parte tomak iha rai laran.
  • Governu liu husi Sekretaria Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKomS) presiza halo kampaña nasionál kona-ba importánsia liberdade imprensa no liberdade espresaun.
  • Governu liu husi Sekretaria Estadu Komunikasaun Sosiál presiza kontinua ninia programa halo kolaborasaun ho média hodi lori informasaun kona-ba atividade governu nian ba area rural sira iha territóriu tomak.
  • Politiku sira, autoridade seguransa no ukun na’in sira presiza hatene kona-ba lei Komunikasaun Sosiál.

Hakerek Na’in: José Sarito Amaral

Eis Jornalista Radio Timor Kmanek

Eis Korespondente Koran TEMPO Jakarta

Eis Sekretáriu Jerál Timor-Leste Press Union

Eis Koordenador Kobertura Jornalista Timor Post

Eis Koordenador Kobertura Jornalista Semanal Vox Populi

Eis Advizor Media LABEH

Eis Xefe Redasaun Diáriu INDEPENDENTE

Atuál Diretor Diáriu INDEPENDENTE

Obrigadu e Hakuak Boot ba Komunidade Jornalista Timor-Leste no Na’in ba Média sira!

Published in Opiniaun

Independente Digital TV