DILI: Governu Konstitusional dasia ne’ebé lidera husi Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, prepara Orsamentu Jeral Estadu ba tinan 2026 ho total billiaun $2.291 ho konfiansa katak kada dollar sei sai investimentu ba povu Timor-Leste nia futuru.
DILI : Realsiona ho kazu ne'ebé mak akontese iha loron 29 fulan Outubru tinan ne'e deskonfia estudante estajiadu balun husi Universidade Nasionál Timor Lorosa'e halo atendimentu bebé ne'ebé mak foin fulan ida semana rua, to'o ikus bebé tenke lakon vida.
DILI: Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão informa, Timor-Leste nia adezaun ba Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN) no Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK) sei loke oportunidade ba investe iha setór ekonómiku iha merkadu rejionál.
DILI: Ministru Ensinu Superior, Siénsia no Kultura (MESSK), husu ba publiku atu labele aprovieta situasaun bebe mate iha ospital, hodi jeneraliza Institutu Ensinu Superior (IES) iha Timor laiha kualidade.
DILI: Relasiona ho debate Jeneralidade ba Orsamentu Jeral Estadu (OJE) ba tinan fiskal 2026, Primeiru Ministru, Kayrala Xanana Gusmão, alerta no enkoraja entidade tomak Estadu nian atu serbisu ho integridade hodi servi povu no nasaun.
DILI: Relatoriu husi Komisaun C Parlamentu Nasional hato’o rekomendasaun xave lubuk ida ba governu atu toma atensaun iha Orsamentu Jeral Estadu (OJE) tinan fiskal 2026 atu fó prioridade ba implementasaun imediata planu nasionál.
DILI: Bainhira públiku tau atensaun ba alegasaun mark-up projetu Fornesimentu Limepza no Lavandaria Ministériu Saude nian, Ministra Elia dos Reis Amaral hili atu nonook no desvia jornalista nia pergunta relasiona ho karta ofisial husi Komisaun Anti Korrupsaun ba ministeriu ne’ebé nia lidera.
DILI: Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hatete, delimitasaun fronteira marítima ne’ebé Governu Timor-Leste ho Indonezia halo, sei fó kontribuisaun ba dezenvolvimentu no kombate peska illegal.
DILI: Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão haktuir, debate kona ba projetu proposta lei Orsamentu Jerál Estadu tinan 2026 nian la’ós atu sura de’it númeru, maibé atu fó sentidu ba númeru hirak ne’e, atu bele simu responsabilidade kona ba investimentu ne’ebé kontribui ba hadi’a povu nia moris.