Violensia Bazeia ba Jeneru: Persiza Lei Protesaun ba Suspeitu sira Featured

By Agustino Gama Dezembru 05, 2022 295
Ministru Justisa (MJ), Tiágo Amaral Sarmento. Foto:Dok. Ministru Justisa (MJ), Tiágo Amaral Sarmento. Foto:Dok.

DILI : Ministru Justisa (MJ), Tiágo Amaral Sarmento deklara, bainhira akontese kazu ruma kona-bá violénsia doméstika ka violensia bazeia ba jeneru presiza mós lei protesaun bá suspeita sira hodi hases an husi krime seluk.

“Presiza mós fó atensaun, tanba violénsia bazeia bá jéneru babain ema fó protesaun barak ba vítima sira ka lezada. Maibé, keta haluha fó protesaun mós bá ema sira ne’ebé sai suspeita ka arguida,” dehan Ministru Tiágo Amaral Sarmento bainhira hala’o intervensaun iha serimónia lansamentu relatóriu kona-bá Lei no Prátika Prosesu Kriminál ba Kazu Violénsia Bazeia ba Jéneru ne’ebé lansa husi ekipa Jurídiku Sosiál Konsultoria iha Otél Timor, (02/12).

Tanba ne'e, nia parte husu ema hotu-hotu ninia esforsu atu fó protesaun, garante suspeitu sira-nia direitu durante iha kazu ruma ka prosesu ruma ne’ebé hala’o iha Tribunál ka iha fatin balu ne’ebé mak fó justisa ba sira.

Nia haktuir, hanesan Ministru Justisa nia apresia tebes ho relatóriu Lei no Prátika Prosesu Kriminál ba Kazu Violénsia Bazeia ba Jéneru ne’ebé elabora husi ekipa JUS, tanba bele fó sai informasaun importante kona-ba asuntu violénsia bazeia ba jéneru.

"Estadu iha esforsu hodi halo norma sira, lei sira, para oinsá regulariza asuntu violénsia bazeia ba jéneru no responsabilidade ema hotu-hotu ninian, inklui sosiedade sivíl atu tau matan ba asuntu ida-ne’e, iha estadu direitu demokrátika ida hanesan Timor-Leste," tenik nia.

Iha relatoriu ne’e sita katak, iha Timor-Leste maluk feto sira ne’ebé sai vitima atu buka dalan ba justisa susar tebes.

Relatóriu ida-ne’e rejista no aprezenta dezafiu ho difikuldade ne’ebé vítima sira hasoru iha prosesu refere, inklui ezijénsia atu konta sai istória krime dala-barak, la asegura ho forsa konfidensialidade no prosesu ne’ebé formál no dook hosi ninia realidade.

Maske iha progresu iha promosaun igualdade jéneru no rekoñesimentu balun bá vítima sira-nia direitu iha Kódigu Prosesu Penál no Lei kontra Violénsia Doméstika, prátika komún sira sei akontese nafatin iha sistema justisa Timor-Leste ne’ebé esplora vulnerabilidade vítima sira, halo vítima trauma fila-fali no hametin liután estereótipu jéneru ne’ebé sei nafatin iha sosiedade nia leet.

Atu Timor-Leste asegura katak ninia prosesu justisa sei duni lori impaktu pozitivu ba vítima, autór judisiáriu sira hotu, hosi juis, to’o ofisiál sira, presiza foti asaun espesífiku hodi fó-hatán ba realidade oin seluk ne’ebé vítima sira enfrenta.

Bainhira Timor-Leste hahú halo prátika judisiál ho kompreensaun ba trauma vítima sofre, ho kapasidade atu asegura vítima  ninia fatin nu’udár partisipante prosesuál ho dignidade no lejitimidade rasik, mak Timor-Leste sei bele afirma katak ami asegura prinsípiu igualdade efetivu entre feto no mane sira. La’ós igualdade iha teoria, tuir letra lei nian de’it, maibé igualdade tuir realidade.

“Ita labele nega katak feto sira sai vítima barak liu violénsia doméstika tanba de’it nia feto! Ita labele nega katak pensamentu patriarkál no sentimentu kbiit boot liu hosi mane iha família mak sai nu’udar instrumentu ba krime sira violénsia doméstika. Mós ita labele nega katak númeru as violénsia seksuál rezulta hosi pensamentu katak feto ida tenke tuir mane nia hakarak no feto nia isin mane mak na’in,” haktuir iha relatóriu JU,S nian.

To’o ohin loron seidauk iha diskusaun barak entre autór judisiáriu oinsá atu haforsa liután sistema justisa responsive bá feto-vítima sira. JU,S Jurídiku Sosiál espera relatóriu ida-ne’e bele sai hanesan instrumentu ida hodi promove diskusaun hanesan ne’e.

Entretantu, iha Lansamentu Relatóriu Lei No Prátika Prosesu Kriminál Ba Kazu Violénsia Bazeia Ba Jéneru ne’e, liuhosi Inisiativa Spotlight, JU,S Jurídiku Sosiál, hodi elabora relatóriu ida kona-bá prátika justisa formál hosi perspetiva vítima violénsia bazeia ba jéneru, no apoia hosi Programa das Nações Unidas para o Desenvolvimento (PNUD) ho Uniaun Europeia iha Timor-Leste.

Iha fatin hanesan, Reprezentante Embaixada Estadu Unidus Amerika iha Timor-leste, Carla da Silva hatete, sosiedade tomak iha Timor-leste tenke responde hodi hapara violensia kontra feto sira no halo Timor-leste sai fatin seguru liu ba feto no labarik feto sira atu labele hasoru violensia no diskriminasaun oi-oin.

Tuir nia, Igualdade Jeneru ba feto no mane sira mak sai hanesan prinsipiu fundamental no objetivu prinsipal ba uniaun europeia hodi bele luta ba direitu feto nian iha Timor-leste.

"Ami funu ba direitu feto nian, tantu iha rai laran no iha liur uniaun europeia nian, tanba uniaun europeia sai ona embaixada dahuluk iha mundo tomak no hamutuk ho ita bo'ot sira ita sei kontinua luta ba feto nia direitu iha Timor-leste", dehan nia.

Nia hatutan, EUA tau ona prioridade prinsipal hodi luta kombate violensia ne'ebe hasoru feto sira, hanesan violensia sexual, violensia domestika, violensia bazeia ba jeneru liu husi instrumentu sira hodi apoiu politika operasional no finanseiru.

"Ami mos sai ona parseiru importante iha enkuardamentu legal no instituisaun sira ne'ebe servisu hamutuk ba rekolha dadus, dezenvolvimentu politika no servisu ba vitima Sobrivivente sira hodi asesu ba justisa no pasivu ba aktu violensia sira", katak nia.

Tan ne'e nia dehan, programa inisiativa sportlight iha Timor-leste nu'udar asaun pratika ne'ebe redonda husi komprimisiu politika seriu husi uniaun europeia ba igualdade jeneru.

"Ideal fundamental ba igualdade jeneru ne'e direitu ita aan rasik, no nu'udar autor ba dezenvolvimentu, laiha dezenvolvimentu ne'ebe ninia populasaun hela iha kotuk no moris iha violensia nia laran", dehan nia.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31