Sekretáriu Jerál Interinu CVTL, Agapito da Silva hatete, durante tinan 25 ezisti, CVTL hala’o ona atividade lubuk ida, ne’ebé iha kooperasaun ho parseiru nasional, no parseiru internasional sira hanesan ICRS, IFRS no mós parte Governu.
Programa sira ne’ebé durante ne’e CVTL halo maka hanesan, servisu saúde, servisu voluntariu, resposta emerjensia, primeiru sokoro, redusaun risku ba dezastre, formasaun ba joven voluntariu sira no mós programa reunifikasaun familia.
“CVTL nia ezistensia hahú no to’o agora tinan rua 25 ona, ne’ebé maka ita hotu hatene, iha atividade lubuk ida ne’ebé maka durante ne’e CVTL realiza, primeiru, tanba iha koperasaun entre parseiru internasional no nasional sira, espesialmente ita nia governu. Programa sira ne’ebé maka durante ne'e CVTL hala’o maka servisu voluntarismu, programa resposta emerjensia, programa primeiru sokorru, bee no saneamentu, redusaun risku ba dezastre, programa formasaun ba joven voluntariu sira no mós programa reunifikasaun familia,”dehan nia iha Bairu Formoza, Dili, Tersa (17/06/25).
Sekretáriu Jerál Interinu CVTL hatutan, durante tinan 25, susesu ne’ebé CVTL hetan maka bainhira CVTL uluk hahú, laiha kondisaun ba fatin, fasilidade sira limitadu, maibé agora iha ona kondisaun, intermus kondisaun fasilidade, liliu fatin no mós transporte ne’ebé hodi fasilita sira hala’o servisu.
“Ita iha ona fasilidade hanesan transporte ne’ebé bele apoiu servisu sira ne’ebé iha alende ida ne’e mós ita iha exibisaun sira programa sira ne’ebé iha ne’ebá, sira mós hatudu rekursu sira ne’ebé atual ita iha, ida ne’e faz parte husi progresu ne’ebé maka CVTL hasoru,”dehan nia.
Nia haktuir, maske iha progresu, maibé iha dezafiu barak ne’ebé CVTL hasoru iha prosesu dezenvolvimentu nasional, liliu kona-ba dezafiu ba kapasidade rekursu humanu, dezafiu sira ne’ebé bele hetan apoiu finanseiru no mós dezafiu atu bele halo investimentu iha rai laran.
“Dezafiu barak mak ita hetan, iha área rekursu umanu no dala barak liu área finanseiru, oinsá atu halo investimentu iha ita nia rai, husi atividade buka rasik osan, atu nune’e labele garatia deit ba doadores sira, entaun ita buka meios oinsa bele hatan ba ita nia sustentabilidade finanseiru, ha’u hanoin ida ne’e faz parte ida ne’ebé maka presiza atu haree”.