RHTO Konsidera Setór Saúde ho Edukasaun iha Hela ‘Risku’ Featured

By Cristina Ximenes Janeiru 17, 2024 837
Logo Raes Hadomi Timor Oan (RHTO). Foto:Google. Logo Raes Hadomi Timor Oan (RHTO). Foto:Google.

DILI: Raes Hadomi Timor Oan (RHTO) konsidera setór saúde ho edukasaun ne’ebé sai fatór importante iha nasaun Timor-Leste iha ‘risku’ iha hela nia laran, tanba ne’e husu Ministériu Saúde no Ministériu Edukasaun buka solusaun.

Koordenadór Open The Book RHTO, Juniór da Costa de Araújo hatete, nasaun hasoru problema boot iha setór saúde no edukasaun.

Nia dehan, RHTO observa katak profesór sira-nia kontratadu agora daudauk iha hela problema no ai-moruk ne'ebé iha ospitál sira mamuk.

“Ha'u hanoin ita hotu hatene katak problema bo'ot ne'ebé iha ita-nia nasaun, hanesan saúde, edukasaun. Ita mós observa katak profesor sira kontratadu agora daudauk iha hela problema. Ai-moruk ne'ebé iha ospitál mamuk ida-ne'e karik ema la ho defisiénsia rasik mak sente ona diskrimina, sente ona falta, oinsá ema defisiénsia rasik,” Koordenadór Open The Book RHTO, Juniór bá jornalista sira hafoin remata diálogu inkluzaun entre organizasaun Sosiédade Sívil, Organizasaun Ema ho Defisiénsia ho Governu kona-ba planu no programa OJE 2024, iha Salaun Rede Feto Kaikoli, Tersa (16/01).

Nia dehan,  se karik ema la ho defisiénsia mak hetan ona atendimentu ne'ebé la dignu, Ema ho defisiénsia mais dupla ema la ho defisiénsia ninia preokupasaun sira ne'ebé iha.

Iha fatin hanesan, Koordenadór Nasionál CGT-TL, Sabina Fitun  hatete, nasaun ne'e agora problema nia-laran iha setór edukasaun, saúde no ekonómia iha problema barak, tanba ne'e husu ba jornalista sira nafatin luta ba ida-ne'e.

“Hanesan Sosiédade sivil ita triste ho situasaun ida-ne'e, tanba ita-nia governu ne'e kontra ona nesésidade báziku povu ida ni’an. Tanba saúde ne'e nesésidade povu ne'e ni’an, inklui mós edukasaun,” Dehan nia.

Nia hatete, se Ministériu sira tentativa politiza, maibé bainhira lolos ukun ona ne'e labele tau fali arogánsia iha ministériu laran, depois baralla buat hotu-hotu.

“Tanba ne'e ukun povu, se hakarak hasai professor sira, ema ne'ebé kór la hanesan ho imi karik ida-ne'e mak sira-nia intensaun, se dehan kontratadu, sim kontratu, mas iha devér no obrigasaun atu fó kontinua kontratu ba sira,” Nia informa.

Nia afirma, tanba labarik sira presiza profesor atu hanorin sira, saúde mós hanesan balun dehan nia ne'e kór ida-ne'e, kór ida ne'eba hasai, maibé labele tanba dehan kontratu ne'e barak, mais nesésidade duni.

Nia argumenta, sentru saúde iha postu administrativu sira iha munisípiu ne'e presiza duni pessoal saúde ne'e mak hetan kontratu, depois ba halo atendimentu públiku ni’an. Depois ba hasai tiha agora ema paradu hotu oinsá mak povu ne'e atu trata ninia saúde.

“Ha'u atu dehan ita-nia governu ida-ne'e, liu-liu lidera husi maun Xanana ho Prezidente Repúblika sira na'in rua ema kaliber presiza fó orientasaun didi'ak ba ministériu sira atu tenke iha sensibilidade ba povu ida-ne'e, depois halo lakon tiha sentimentu partidária, hamutuk atu rezolve povu nia problema ida-ne'e,” Kata nia.

Nia informa,  se la'e susar,  tanba iha siklu ne'e povu mak nei-neik sai vítima ba ida-ne'e, povu nia oan mak sei terus, povu mak sei halo tratamentu ne'e tanba aimoruk laiha, agora atu reseita ba klínika sira, sira osan la to'o, mas ema sira ukun na'in sira-ne'e ba internasionál, moras uitoan ba Singapura, Indonézia sira ne'e.

“Husu ukun ho laran no sentimentu, povu ne'e partidu saida de'it, kór saida de'it mas ukun ona ne'e sira ne'e Timoroan, labele halo diferensia ba ida-ne'e,”Nia informa.

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Segunda, 22 Janeiru 2024 11:22

Independente Digital TV