Prizioneiru 200 resin la koñese nia Advogadu Featured

By Cristina Ximenes Fevereiru 16, 2024 738
Diretór Asosiasaun HAK, Felisiano da Costa Araújo. Foto:INDEPENDENTE. Diretór Asosiasaun HAK, Felisiano da Costa Araújo. Foto:INDEPENDENTE.

DILI: Tuir dadus ne’ebé Asosiasaun HAK rekoila, prizioneiru na’in 200 resin iha prizaun Bekora, Suai no Gleno mak la koñese sira-nia advogadu maske estabelese ona defensor públiku atu fó asistensia gratuita ba prizioneiru sira.

Tuir dadus husi Asosiasaun HAK, prizioneiru ne’ebé kumpre prizaun preventiva iha prizaun sira hanesan prizaun Bekora na’in 100 resin, prizaun Suai na’in 114, no prizaun Gleno na’in neen, la koñese sira-nia advogadu.

Diretór Asosiasaun HAK, Felisiano da Costa Araújo hatete, sira ne’ebé tama prizaun preventiva, loloos labele hela iha prizaun laran durante fulan neen to’o tinan ida.

“Ita kontente tebes tanba bele estabelese ona defensór públiku oinsá atu fó asisténsia gratuita ba ita ninia prizoneiru sira. Maibé realidade ida ne’e mak problema boot, prizoneiru sira ne’ebé tama ba kumpre (prizaun) preventiva sira la koñese sira-nia advogadu, ida ne’e sai problema boot,” dehan Felisiano ba jornalista sira hafoin diskusaun públiku ho tema ‘Direitu Prizoneiru Sira hodi Asesu ba Justisa Formál’, iha salaun Apuramentu CNE, Kolmera, Tersa (13/02).

Nia afirma, dala-ruma maluk sira ne’ebé durante ne’e sai hanesan advogadu ka defensór maibé la dedika nia an ho vontade hanesan defensor no la sai advogadu ida ne’ebé di’ak.

“Maluk sira tenke hatene didi’ak tanba imi iha benefisiu ne’ebé aloka ona ba imi, balun hamosu aranzu ne’e ba sira ninia kliente, kliente husu sira atu fó asisténsia maibé sira iha rekezitu oioin, hakarak hasoru kliente sira iha loron saida ne’e sira mak termina, ida ne’e problema boot,” dehan nia.

HAK, nia hatete, tenke koalia ba koordenadór defesór públiku atu tau atensaun ba ida ne’e.

Iha fatin hanesan, Provedór Diretus Humanus no Justisa (PDHJ), Virgílo Guterres hatete, estadu estabelese defesoria públika ho obrigasaun atu fó asisténsia ba sidadaun sira ne’ebé ekonomikamente labele foti prosesu iha tribunál atu defende sira direitu.

Rezultadu ne’ebé provedór hetan iha tinan kotuk bainhira hasoru prizoneiru sira iha Suai no Gleno, prizoneiru sira hatete dala-ruma hetan tiha sentensa, sira hanoin atu rekrusu, maibé sira nia advogadu la marka prezensa no sira laiha kontaktu, nune’e defisil ba sira no hein ho inserteza de’it kona-ba kazu ne’e.

Dadus ne’e, nia dehan, PDHJ halo komunikasaun barak ona ho defensór jerál públiku nian, hato’o tiha ona ba Ministru Justisa iha governu daualu, hodi esplika kona-ba estatutu no kondisaun administrasaun ne’ebé defensór públika enfrenta.

Kona-ba prizaun preventiva, nia dehan, iha konsulta ho parte legál sira hatete laiha definisaun klaru iha lei kona-ba prazu prizaun preventiva ninian, balun bele tinan ida ka tinan rua.

“Buat ne’ebé ita bele uza ne’e mak lei ne’ebé garante sidadaun ninia direitu atu hetan buat tolu. Foti asaun legál atu direitu asesu ba prosesu legál no direitu ba desizaun husi Tribunál tuir tempu ida ne’ebé razuavel katak labele husik sidadaun ida hein ho inserteza kona-ba ninia kazu. Entaun husik sidadaun hein tinan ida, tinan rua ne’e viola sira-nia direitu hanoin ida ne’e presiza atu hadia,” dehan nia.

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Sexta, 16 Fevereiru 2024 17:27

Independente Digital TV