PN sei Inisia Lejizlasaun Regula Relijiaun Foun Featured

By Cristina Ximenes Janeiru 22, 2024 1901
Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay. Foto:Media PR. Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay. Foto:Media PR.

DILI: Parlamentu Nasionál (PN) hamutuk ho Igreja Katólika sei inisia lejizlasaun hodi regula relijiaun foun ne’ebé tama iha Timor-Leste tenke garante ninia membru sira, hafoin bele harii igreja.

Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay hatete, relijiaun ida mai atu loke iha Timor, tenke garante ninia ema hira mak bele mai loke Igreja, labele harii uluk hafoin buka ema atu tama relijiaun ida-ne’e.

Deputada  Fernanda Lay dehan, PN respeita liberdade relijióza maibé tenke iha regra ne'ebé regula, tanba iha relijiaun balun fó osan bele sai membru.

“Ha'u hanoin Amu Bispu Dili ni’an klaru teb-tebes katak relijiaun ida mai, atu loke iha Timor, tenke garante ninia ema hira mak nia bele mai loke Igreja. Se la'e ba loke iha uma, depois mak komesa bo'ot ida-ne'e labele, tanba ita respeita liberdade relijióza mais tenke iha regra ne'ebé regula. Ita bo'ot hatene katak iha relijiaun balun fó osan bele sai membru Igreja, ida-ne'e ha'u hanoin nia tuir tanba nia presiza osan,” Dehan Deputada Fernanda Lay ba jornalista sira, hafoin enkontru ho Xefe Estadu iha Palasiu Prezidensiál Bairu-Pite, Sexta (19/01).

Nia haktuir, maibé depois osan ne'e hotu tiha, nia halai fila-fali iha, Kardeal Dili hatete nune'e, ne'ebé molok iha lejislasaun ne'e sei servisu hamutuk ho Igreja, posivelmente iha konferênsia Episkopál, iha fevereiru deputadu balun, liu-liu komisaun A no meza Parlamentu Nasionál ho mós Prezidente Bankada husu ona, atu tuir konferênsia ne'e hodi haree maiju-menus mensajen saida, lei ne'e bele intende hodi bele debate.

Molok ne'e, Prezidente Parlamentu Nasionál Maria Fernanda Lay hasoru malu ho Dom Virgilio Kardeal do Carmo da Silva SDB, sei hamosu lei regula liberdade relijiaun iha Timor.

Molok ne’e, Prezidente Parlamentu Nasional (PN) hamutuk ho ekipa halo konsultasaun ho parte Igreja liu husi Arsebispu Arkidioseze Metropolitana Dili, Dom Virgilio Kardeal do Carmo da Silva, Bispu Dioseze Maliana, Dom Norberto do Amaral no Bispu Dioseze Baukau, Dom Leandro Maria Alves hodi haree bá lei liberdade relijioza ni’an liga situasaun iha rai-laran.

Prezidente Parlamentu Nasional, Maria Fernanda Lay hatete, loloos antes natál ka antes ano novo ekipa mai vizita ona Amu Bispu iha dioseze tolu, hahu iha Maliana ho Dom Norberto Amaral, iha Dili ho Dom Virgilio do Carmo da Silva no sei bá Baukau vizita Dom Leandro Maria da Silva hodi husu sira nia hanoin balun.

“Parabens fó boas fetas Natál no ano novo bá ita-nia Bispu na'in-rua no ita-nia Kardeál iha Dili espera katak iha asuntu importante liga ho nasaun ne'ebé tuir ami nia hanoin no prioridades propriu para atu ko'alia no mós konsulta ho Igreja, liu-liu ho ita-nia Bispu iha Dioseze tolu ne'e hetan input saida mak ami presiza,” Dehan nia, hafoin reuniaun ho Dom Virgilio Cardeal do Carmo da Silva, iha Lesidere, Kinta (04/01).

Nia afirma, hanesan Parlamentu Nasional halo servisu hamutuk ho Igreja no mós governu atu hodi bele produz lei ka asuntu balun ne'ebé liga ho situasaun iha rai laran, oinsá mak bele servisu hamutuk.

“Asuntu sira maka ida liberdade kondisional relijiaun ida-ne'e ita tenke regula, purke nasaun seluk mós iha no liga mós bá ita nia juventude ne'ebé la'os feto ho mane de'it, maibé ita nia liga mós ho LGBT ne'ebé agora sai asuntu laiha, ne'e só Timor nian de'it, maibé mundu tomak ita nia pozisaun oinsá liga ho ita nia kulturál oinsá,” Nia informa.

Nia afirma, liga bá Juventude hanesan ho problema doensas kontasioza, protituisaun ne'ebé liga ho osan, tanba nesesidade báziku osan, entaun obriga sosiédade mós iha pratika, tenke regula nune'e atu labele doensas kontasioza.

“Tanba moras HIV-SIDA ha'u hanoin ida-ne'e importante liu-liu bá ita-nia sosiedade juventude ninia atitude so’e bebé ke durante epoka ne'e mós ita boot sira, tau iha média sosiál ne'e ha'u hanoin, ita tenke tau matan, sai preokupasaun sosiedade timorense, tanba ita nia kulturál la'os hanesan ne'e,” Nia informa.

Nia haktuir, ne'ebé sente katak ho konsultasaun ne'ebé Parlamentu halo ho Igreja liu-liu ho Dioseze tolu ne'e bele bele fó ajuda mós Parlamentu Nasional ho hanoin saida mak bele halo hamutuk bá Estadu timorense.

“Nune'e hodi proteje ita-nia kulturál ho ita nia sosiedade liu-liu ita-nia familia Timor nian, ida ne'e mak importante,” Nia fundamenta.

Tuir nia, karik bá oin sei aprova mós lejizlasaun ruma liga ho asuntu sira-ne'e, bem lei tuir informasaun ne'ebé Amu Bispu rua hetan ona katak lejizlasaun ne'e iha ona hanoin, maibé sei konsulta ho Instituisaun seluk atu hodi haree lei.

“Ha'u hanoin katak ida-ne'e importante para regula ita ninia instituisõens relijiozu sira iha ita nia rain, ita povu ki'ik, Timor ki'ik oan, mais ita atu hakarak lori bá ne'ebé ho relijiaun bar-barak,” Nia relata.

Iha fatin hanesan, Arsebispu Arkidioseze Metropolitana Dili, Dom Virgilio Kardeal do Carmo da Silva hatete, hanesan bu'at ne'ebé Prezidente Parlamentu Nasional hato'o hela.

Nia dehan, lo'os duni ne'e inisiativa sira nian ne'ebé marka antes natál kedas ona no  ohin konsege realiza enkontru ida ne'e, oinsá mak bele haree liu kona-ba Lei Liberdade Relijioza nian entre estadu ho Igreja.

“Objetivu husi enkontru ida-ne'e hanesan ohin dehan hodi fó boas fetas Natál no boas entradas aumezmu tempu atu aprezenta oituan kona-ba preokupasaun sira ne'ebé iha Parlamentu ninian no mós sai preokupasaun ne'ebé komún Igreja ninian,” Nia hatete.

Tan ne'e mak iha enkontru ida ne'e haree liu-liu kona-ba asuntu liberdade relijioza. Tanba Lei liberdade Relijioza nian ne'e kuaze tinan ruma ona ne'ebé hahu prepara bainhira maktoban Dom Bagilio sei moris kedas hahu prepara ona, depois lori konsulta maske seidauk lori bá Parlamentu.

“Maibé hahu ona ho Ministru anterior kedas ami ko'alia ona agora dadaun sei hadia fila-fali aprezenta bá iha Ministru Justisa agora ninian, atu bele haree fila-fali, ita hein katak ida-ne'e sai lori bá oin haree katak sira nia preokupasaun sai mós hanesan uma Kreda nia preokupasaun,” Nia informa.

Nia afirma, tanba hanesan bele dehan katak Uma Kreda ho Estadu serbí povu ne'ebé hanesan, povu ida-ne'e mak sarani no povu ida-ne'e mak Timor oan duni, ho bu'at ne'e hakarak haforsa liu tan.

Tan ne'e mak pontu ida ne'ebé importante liu mak ko'alia kona-ba lei liberdade relijioza hafoin liga uitoan kona-ba isus foun ne'ebé ohin loron mosu iha rai laran liu-liu kona-ba prostituisaun, free sex no soe bebe ne'e.

Rate this item
(1 Vote)

Independente Digital TV