Luta la hotu iha 2002: Xanana lansa livruVida de Reistência Featured

By Agustino Gama Maiu 19, 2026 46
FOTO: Media G-PM FOTO: Media G-PM

DILI:Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão deklara, luta ba independénsia Timor-Leste la remata iha 2002, maibé kontinua loroloron liu husi defeza soberania, demokrasia, memória istórika no identidade nasionál.

Deklarasaun ne’e hato’o iha selebrasaun aniversáriu Restaurasaun Independénsia ba dala 24, ne’ebé realiza iha Arquivo Museu Resistência Timorense (AMRT), Segunda (18/05), hamutuk ho lansamentu livru ‘Vidas de Resistensia’ ne’ebé hakerek husi eskritora Rosa Amaro no veteranus Timor-oan sira.

PM Xanana hatete, iha Maubai-Laline, iha Marsu 1981, bainhira haree katak rezistênsia besik atu mohu, foin mak Timor-oan hotu no liu-liu kombatente sira hatene didi’ak lia loos esensiál ida katak ‘Timor-Leste só bele sobrevive se tau Unidade Nasional aas liu divizaun  sira hotu-hotu’.

Maubai, tuir Xanana, laos de’it konferênsia ba reorganizasaun militar ida, maibé hanesan renassimentu nasionál. Hanesan momentu ida ne’ebé rezistênsia la pertense de’it ona ba grupu ka partidu ida, maibé pertense definitivamente ba povu Timor tomak.

Iha ne’ebá mak reorganiza nia an, mosu estratéjia foun ida, hametin artikulasaun entre Frente  Rezistênsia, no deside katak Timor-Leste sei la mate.

Tuir Xanana, ohin loron espíritu Maubai moris nafatin iha Nasaun ne’e nia fuan. Espíritu ‘3 Marsu’ hanesan nafatin inspirasaun kle’an ida ba povu Timor, ne’ebé fó kbiit ba povu atu reziste bainhira haree katak besik atu lakon buat hotu, no permite povu Timor manan, konkista no defende nia soberania.

“Maubai hanorin ita katak unidade forte liu divizaun. Hanorin ita katak povu ida ne’ebé organizadu bele sobrevive, mezku iha momentu sira ne’ebé difisil tebtebes iha ita-nia istoria. Muabai mós hanorin ita katak rezistensia laos de’it militar, maibé mós moral, spiritual no umana.

“Ohin ne’e, liu tiha tinan 24 ba restaurasaun independensia, ita kontinua lori nafatin lisaun istorika ida ne’e: bainhira povu Timor hamutuk, sei laiha forsa ida mak bele sobu ita-nia soberania, sobu ita-nia identidade no sobu ita-nia dignidade nasional,” deklara Xefe Governu ne’e.

Iha biban ne’e, Xanana mós fó omenajen ba papel Igreja Katolika durante okupasaun Indonézia.

Nia hanoin hikas kontribuisaun husi Dom Martinho da Costa Lopes no Dom Carlos Filipe Ximenes Belo, ne’ebé nia lian ajuda muda atensaun mundiál ba kauza Timor-Leste.

“Igreja mak proteje ema vulnerável sira, denunsia injustisa no fó esperansa ba povu iha tempu susar,” nia afirma.

Luta daruak ba soberania absoluta

Xanana hatete rezisténsia armada, klandestina no diplomátika hakerek ona iha istória, maibé agora Timor-Leste tama ona ba ‘rezisténsia daruak’, mak luta permanente atu hametin soberania absoluta nasaun nian.

Nia dehan luta ohin loron la halo ona iha foho, maibé liu husi edukasaun, koñesimentu, disiplina no servisu.

“Luta ba independénsia la hotu iha 2002. Kontinua bainhira ita defende soberania ho demokrasia no hametin instituisaun Estadu,” nia hatete.

PM mós alerta katak soberania total depende ba kapasidade nasaun nian atu afirma fronteira rai no tasi, hametin dezenvolvimentu no proteje memória istórika.

Xanana husu AMRT salva dokumentu rezisténsia

Iha oportunidade ne’e, Xanana enkoraja Arquivo Museu Resistência Timorense (AMRT) atu kontinua rekolha dokumentu no sasin rezisténsia ne’ebé sei naklekar iha família veteranus no komunidade sira.

Nia hatutan, dokumentu barak seidauk prezerva no ida ne’e bele lori lakon parte importante husi identidade nasional.

“Kada testemuña ne’ebé seidauk rekolla signifika lian ida husi rezisténsia mak lakon. Kada veteranu ne’ebé mate lori mós memória únika ida husi luta,” nia dehan.

Xanana mós husu muzeu atu halo peskiza kona-ba sítiu istóriku, abrigu no baze rezisténsia sira iha territóriu tomak, tanba memória rezisténsia la pertense de’it ba Díli, maibé mós ba foho, aldeia no komunidade sira ne’ebé sustenta luta libertasaun nasional.

Livru Rezisténsia Hanesan Patrimóniu Nasional

Iha lansamentu livru “Vida de Resistencia’, Xanana konsidera obra ne’e hanesan patrimóniu nasional ida ne’ebé dokumenta terus, sakrifísiu no aten-barani povu Timor durante okupasaun.

“Livru ne’e la’ós de’it pájina lubun ida. Reprezenta ema sira-nia moris, sira-nia terus no sira-nia aten-barani,” nia hatete.

Nia akresenta katak povu ida ne’ebé lakon memória sei lakon mós nia identidade no nia dalan ba futuru.

Autora livru, Rosa Amaro, esplika katak prosesu publikasaun livru ne’e pasa husi entrevista naruk, enkontru no revizaun oioin ho veteranus no família sira.

Nia hatutan, livru ne’e hakarak sai hanesan sasin ida ba luta independénsia nasional, la’ós de’it ba grupu ‘8 Maiu’, maibé ba mane no feto hotu ne’ebé kontribui durante tinan 24 rezisténsia.

Livru ne’e mós aborda istória Timor husi tempu uluk to’o períodu referendu 1999.

Expozisaun ‘Hamriik husi Memória ba Hametin Soberania’

Iha fatin hanesan, Diretór Departamentu Muzeolojia, Mateus Campos Pinto hatete, exposizaun ho tema ‘Timor-Leste Hamriik husi Memória ba Hametin Soberania’ hakarak sai hanesan ponte ba diálogu no hafoun juramentu ba liberdade.

Nia hatete, exposizaun ne’e hatudu momentu importante sira iha prosesu luta ukun rasik an no konstrusaun Estadu hafoin devastasaun durante okupasaun.

Komemorasaun ne’e hahú ho misa agradesimentu ne’ebé prezide husi Padre Ángelo Salsinha no partisipa husi membru Governu, Parlamentu Nasionál, korpu diplomátiku, veteranus no estudante sira.

Rate this item
(0 votes)