Istoria Olanda no esperansa familia defisiente ida iha Suai Featured

By Cristina Ximenes Marsu 02, 2026 97
Kondisaun uma ne’ebé durante tinan barka nia laran Olanda Maria de Jesus Hernestino ho nia oan sira hela, Sesta (27/02). FOTO: INDEPEDENTE/Cristina Ximenes. Kondisaun uma ne’ebé durante tinan barka nia laran Olanda Maria de Jesus Hernestino ho nia oan sira hela, Sesta (27/02). FOTO: INDEPEDENTE/Cristina Ximenes.

UDAN boot sempre sai mehi aat ba Olanda Maria de Jesus Hernestino. Feto ho idade tinan 40 ne’ebé moris ho kondisaun defisiensia durante tinan barak nia laran. Kada bee ne’ebé turuk husi uma kakuluk sai nu’udar teste ida ba nia, maibé oin-midar hafutar nafatin nia oin bainhira konta kona-ba ninia atividade lorloron.

“Bainhira udan, bee tama ba uma laran. Entaun ami uza terpal taka nétik kuak," dehan Olanda iha ninia hela fatin, iha aldeia Manequin, Suku Kameanasa, Postu Administrativu Suai, Munisípiu Kovalima, Sesta (28/02).

Maske fizikamente hasoru limitasaun, Olanda ativu nafatin.Tau-matan ba nia oan sira, apoiu oan sira-nia estudu, no halo servisu uma nian.

“Atu lao ba uma sorin, (labarik) sira iha entaun ha’u kaer sira-nia liman mak lao,” dehan nia.

Olanda iha oan na’in lima, mane na’in tolu no feto na’in rua. Mane na’in ida hela ho nia apa iha Likisa, no mane na’in ida seluk servisu iha Loes, no nia mak durante ne’e ajuda netik nia inan ho nia alin sira.

Maske hasoru difikuldade, nia kontinua dudu nia oan sira ba eskola.Ne’e prova husi ninia oan nain rua ne’ebé eskola iha Suai.

Hahú mosu mudansa iha sira-nia moris bainhira Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, liu husi Unidade Servisu Sosiédade Sivil no Asuntu Sosiál, apoiu harii uma foun ba familia ne’e. Hein katak uma ne’ebé adekuadu liu ne’e bele fó protesaun husi udan no manas, no mós fó espasu ba labarik sira atu moris ho seguru.

"Ha'u kontente tanba laiha ema seluk tau-matan, só Prezidente Repúblika mak tau-matan, ne'ebé ha'u kontente,” dehan Marcelo Hernestino, nu’udar Olandina nia maun ne’ebé mós sempre fó apoiu ba nia alin bazeia ba kbiit ne’ebé nia iha.

Xefe Suku Cameanasa, Fernando Noronha agradese ba tulun husi Prezidente Repúblika, tanba haree ba família ida ne'e kondisaun moris ne'ebé grave tebes.

"Haree ba ita-nia alin ka oan ho nia kondisaun ida ne'ebé grave tebes. Mezmu nia prosesu ne'e kleur maibé to'o ohin loron ita hahú lansa fatuk dahuluk, ida ne'e ha'u nafatin agradese tebes," dehan nia.

Ba oin, nia dehan, autoridade lokal sira iha Suku ne’e sei kontinua rekolla familia sira ne'ebé sei iha moris vulneravel hodi bele hetan mós apoiu husi PR Horta.

Iha fatin hanesan, Asesor PR, Quintiliano Moniz esplika katak, uma ne'e verifika husi autoridade lokál no komunidade iha Suai rasik hodi aprezenta proposta ida ba Prezidente Repúblika atu bele fó apoiu.

Proposta ne'e hatama iha tinan 2025 no aprova iha entre Outubru-Novembru, no orsamentu foin sai iha Dezembru 2025, maibé tanba kestaun tempu, nune’e foin bele halo lansamentu fatuk dahuluk iha Fevereiru 2026.

Apoiu ne’ebé fó ho total orsamentu kuaze rihun $14 ne’e sei harii uma ho medida metru 8x7, ne’ebé kobre mós kioske no sasan uma laran nian.

Iha biban ne’e, Quintiliano husu ba parte hotu-hotu ne’ebé hela besik familia ne’e atu bele tau-matan ba prosesu kontrusaun uma ne’e.

"Kontribuisaun husi Prezidente Repúblika la'ós projetu, husi Prezidensia Repúblika iha ekipamentu depois iha mós ema servisu, iha mós enjeñeiru sira atu bele halo konta no halo dezeñu depois mai harii. Ne'e la'ós servisu mesak husi Prezidensia Repúblika, husi ita hotu, husi joven sira, husi inan-aman sira, husi autoridade sira," nia haktuir.

Maibé mós husu Komadante Polísia iha tempu membru balun bele mai ajuda tau nétik masa ruma ba ekipa husi Prezidensia Repúblika na'in neen ne'ebé halo servisu.

Tanba ne'e entrega badaen na'in neen ne'e ba Komadante Polísia, Xefe Suku, sira buat ruma karik bele telefone direita depois haree, mais sira ne'e fiar 100% halo ona uma iha fatin-fatin.

Habada uma lubuk ida iha Vikeke, sira halo hela, iha Soibada, ne'ebé husu ema hotu nia kontribuisaun mai harii mahon ida ba família ida ne'e.

Maibé, ba Suku Cameanasa la'ós para ba ida ne'e de'it, odamatan Prezidensia Repúblika nakloke nafatin, husi loron Segunda-feira to'o Sesta-feira oras 08:00 odamatan nakloke, liu-liu autoridade sira labele dukur de'it.

Tanba ne'e haree tuir Xefe Suku Cameanasa ne'ebé la tur hakmate de'it iha Xefe Sede Suku laran, maibé lori nafatin komunidade nia naran ba iha nasionál, liu-liu ba Prezidensia Repúblika ka Primeiru Ministru bele hetan nétik apoiu ruma.

Tanba ne'e agradese ba Xefe Suku Cameanasa nia esforsu Prezidente Repúblika aprova, husu ita hotu hamutuk tau nétik fatuk hodi harii, husu konsiénsia mai husi ida-idak, ne'ebé hamutuk halo uma ne'e to'o prontu, sei inagura fulan tolu mai,

Nia reforsa, durante mandatu Prezidente Repúblika, José Ramos Horta halo ona uma 30 itall ona, maibé tinan mai ne'e bele aumenta.

Ba Olanda no nia oan sira, uma foun laos de’it kona-ba buat fíziku ida, maibé mós esperansa ida. Esperansa ba moris ida ne'ebé seguru liu, konfortavel liu, no sentimentu hetan atensaun ne’ebé durante ne’e minimu tebes. Husi uma kiik idane'ebé sempre bokon iha tempu udan, daudauk ne’e sira hateke ba futuru ho matan ne'ebé nabilan liu—sasin real ida katak interese no asaun konkretu ida bele muda ema sira ne'ebé vulneravel liu nia moris.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Follow us on Facebook

Kalendariu Notisia

« March 2026 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31