Indise liberdade imprensa TL monu, SEKomS husu halo reflesaun, PR Horta husu jornalista reklama RSF Featured

By Ekipa INDEPENDENTE Maiu 04, 2025 136
Dadus husi RSF// Dadus husi RSF//

DILI: Iha Sesta (03/05), Reporters Without Borders (RSF) fó sai indise Liberdade Imprensa mundial 2025, ne’ebé hatudu katak indise Liberdade Imprensa Timor-Leste nian tuun eskada 19, husi númeru 20 iha tinan 2024 ba númeru 39.

Indise ne’e hatudu Timor-Leste monu at tebes iha tinan rua ikus ne’e, kompara ho tinan 2023 ne’ebé konsege okupa númeru 10.

Tuir dadus ne’ebé Online INDEPENDENTE asesu husi https://rsf.org/en/index, Domingu (04/05), iha tinan 2025, Timor-Leste okupa númeru 39 ho score 71.79, ho indikadór Politika iha númeru 44 ka ho score 61.44, ekonomia iha 53 ka ho score 50.61, Lejislativu iha 33 ka 78.51, Sosial iha 42 ka 75.85, no Seguransa iha 20 ka 92.54.

Iha tinan 2024 okupa númeru 20 ho score 76.09, ho indikadór Politika iha númeru 22 ka ho score 76.09, Ekonomia iha 23 ka ho score 65.36, Lejislativu iha 45 ka 73.08, Sosial iha 9 ka 85.71, no Seguransa iha 8 ka 94.35.

Iha tinan 2023 okupa númeru 10 ho score 84.49, ho indikadór Politika iha númeru 20 ka ho score 81.88, Ekonomia iha 13 ka ho score 74.51, Lejislativu iha 15 ka 83.02, Sosial iha 20 ka 87.12, no Seguransa iha 4 ka 95.93.

Ba kestaun ne’e, eis Prezidente Konsellu Imprensa (KI) Timor-Leste, Otelio Ote hatete, loloos bainhira haree de’it ba liberdade imprensa, indise TL nian la monu. Indise ne’e monu tanba RSF halo avaliasaun bazeia ba indikadór lima (5) hanesan: politika, ekonomia, lejislativu, sosial no seguransa.

Tuir nia, index liberdade imprensa ne’e tuun tanba mós kontribuisaun husi instituisaun media sira ne’ebé laiha kondisaun atu fó salariu dignu ba jornalista sira.

“Tuir loloos ita hakaas média na'in sira tanba média sira hetan fundus husi Governu, jadi labele fó sala de'it ba Governu, ita mak fó kontribuisaun ba (indise) liberdade imprensa ne'e tuun, tanba ita laiha osan atu selu ema, ema mak fó osan ba ita, depois iha mós influénsia husi média na'in sira, jornalista ida la brani kontra média na'in sira, ida ne'e mós ema sukat hotu," dehan Ote, foin lalais.

Fator seluk ne’ebé kontribui, Ote hatete, mak jornalista sira laiha seguransa bainhira halo kobertura iha terrenu.

"Kona-ba seguransa, PNTL sira detein jornalista no laiha seguransa ba jornalista iha terrenu ne'e mós loos.”

Maibé, nia hatutan, tuir loloos média na'in mak halo jestaun seguransa ba nia jornalista iha terrenu.

Ba indikadór sosiál, nia dehan, RSF sukat husi asesu ba teknolojia. Ezemplu, instituisaun media la prepara telefone ba jornalista sira no asesu internet la di'ak.

“Ne’e laos husi governu, ne’e husi kompañia (telekomunikasaun) Telemor, TT no Telekomcel. Buat sira ne'e hotu mak kontribui," dehan nia.

Ho nune’e, Ote la konkorda bainhira liga indise liberdade imprensa TL nian ne’ebé monu ba intervensaun ne’ebé SEKomS halo ba média estatal sira.

"SEKomS halo intervensaun ba média estatal ne'e buat ki'ik-oan loos no ida ne'e problema tékniku de'it," dehan Ote.

Atu bele hadia, tuir Ote, komponente hotu-hotu iha nasaun ida ne'e hahú husi jornalista, editor no média na'in sira to'o autoridade sira hotu-hotu, tenke iha responbilidade no idaidak hala'o nia knaar tuir nia área.

Iha parte seluk, Prezidente Timor-Leste Press Union (TLPU), Candido Alves hatete, TLPU la fó sala ba ema ida ba indise liberdade imprensa TL ne’ebé tuun, tanba RSF halo avaliasaun bazeia ba indikatór lima ne’ebé iha.

Haree husi indikadór ekonómia, Candido hatete, jornalista sira-nia saláriu balun sei ho $115 ne’ebé kontribui mós ba indise tuun.

Iha kestaun politika, Prezidente TLPU ne’e rekoñese ukun-nain balun nia intervensaun ba servisu jornalista nian.

"Idaidak tenke rekoñese katak buat ne'ebé ita halo iha tinan ne'e ho tinan kotuk la furak, oinsá ita bele hamutuk hodi hadi'a,” dehan Candido.

SEKomS husu halo reflesaun

Sekretariu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKomS), Expedito Loro Dias Ximenes hatete, indise liberdade imprensa TL ne’ebé tuun tanba ema halo avaliasaun bazeia ba indikadór sira hanesan: politiku, lejislasaun, sosial, ekonómia, no seguransa.

"Ita-nia Index Liberdade Imprensa tuun ne'e influénsia husi kestaun indikador lima ne'e. indikador lima ne'e ba ha'u rezultadu ne'e fó hanesan ita halo reflesaun, ne'e reflesaun ba ita atu ita hadi'a hahú husi 2025 to'o 2026," dehan Expedito, Sabadu (03/05).

Tuir nia, indise ne’e tuun laos de'it média nia servisu mak influénsia, maibé mós tanba orgaun estadu balun seidauk kompriende kona-ba Lei Komunikasaun Sosiál no kona-ba kodigu étika jornalizmu nian, ho nune’e dala-ruma sira atua sees husi lejislasaun sira ne'e.

Atu hadia, Expedito dehan, SEKomS sei kria politika ida hodi halo sosializasaun kona-ba Lei Komunikasaun Sosiál, la'ós de'it ba jornalista sira maibé ba entidade estadu nian.

"Nono Governu Konstitusional sei servisu hamutuk ho Konsellu Imprensa no organizasaun Jornalista sira atu bele hamutuk halo sosializasaun hodi konsensializa ba orgaun estadu sira, hodi hatete katak lei Komunikasaun Sosiál ne'e fó liberdade atu jornalista hakerek saida de'it, maibé banhira hakerek sala, bele iha ratifikasaun ou bele iha direitu resposta," dehan Expedito.

Ba hanoin balun ne’ebé hatete katak indise liberdade imprensa ne’e tuun tanba SEKomS halo intervensaun ba servisu media nian, Expedito hatete, ida ne’e sala boot.

"Ne'e sala boot, tanba ema halo avaliasaun ne'e lá'os halo iha semana ida nia laran, foin dadaun, ne'e lae, ema halo avaliasaun ne'e tinan ne'ebé kleur, ne'e bazeia ba indikador lima ne'e, tantu politiku, legislasaun, sosiu kulturál, ekonómia no seguransa.”

“Lima ne'e mak halo avaliasaun durante tinan ida. Ida foin lalais nian ne'e tama ba iha tinan 2026 nian.  Mais imi hanoin dehan katak ha'u-nia intervensaun labele halo perguntas ne'e mak imi dehan index tuun, entaun nia tama iha indikador lima ida ne'ebé nia laran? Ne'e laiha," dehan Expedito.

PR Horta husu reklama RSF

Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, husu ba jornalista sira iha Timor-Leste atu reklama ba RSF kona-ba indise liberdade imprensa TL nian ne’ebé monu husi númeru 20 ba 39.

"Atu bele hakerek ba organizasaun Reporters Sem Fronteira, hatete ba sira ‘ami jornalista Timor ami hakfodak ranking Timor nian monu tan fali, ami iha ne'e nu'udar jornalista ami la sente situasaun liberdade imprensa iha ne'e la di'ak’," dehan PR Horta ba jornalista sira hafoin partisipa iha semináriu Rotary Impact iha Maubara Room, Timor Plaza, Sabadu (03/05).

Tuir Xefe Estadu ne’e, karik ema balun iha Timor ne'ebé kaer ONG balun mak politiza tanba sira pertense ba partidu ida ka partidu seluk.

"Tanba ne'e ha'u la hatene saida tan atu mantein index liberdade imprensa 20, tanba governu, estadu la interven liu, Timor nia atetude nu'udar estadu hanesan iha mundu demokrátiku."

“Tanba laiha enkontru, laiha semináriu ne'ebé governu mak organiza jornalista sira, laiha planu tuur, purtantu ne'e totalmente 100% pertense ba média Timor nian,” dehan Horta.

TL, tuir Horta nia observasaun, kontinua nu’udar nasaun ho totál liberdade imprensa. Laiha problema ho liberdade imprensa iha TL, laiha sensura no laiha intervensaun husi governu no estadu durante tinan 20 resin ona.

"Ha'u nunka rona jornál ruma taka ho orden governu ka jornalista ruma iha kadeia tanba nia hakerek buat ruma ka saida, buat sira ne'e. Maibé, iha mundu, iha Myanmar besik ne'e, iha Israel, Gaza, iha rai barbarak iha mundu, jornalista atus ba atus tinan sira nia laran mate.”

“Hanesan agora daudaun guerra Gaza ne'ebé Israel lansa kontra Gaza, jornalista atus ida resin, funsionáriu umanitáriu ONU atus ida resin, mate. Purtantu, violénsia kontra jornalista iha rai barak, Gaza de'it oras ne'e piór liu iha mundu, entermus liberdade imprensa, no violénsia asasinatu kontra jornalista sira.”

Tan ne’e, PR Horta afirma, nia la hatene tanba sa mak indise liberdade TL tuun husi 20 ba 39.

"Index liberdade imprensa 20 tuun ba 39 ne'e ha'u la hatene tanba mak tuun. Ita-boot sira nu'udar jornalista iha rai laran mak hatene, haree, tanba saida imi-nia liberdade servisu tuun, ha'u observa husi ha'u-nia fatin, ha'u la hatene katak problema ruma ho liberdade imprensa."

“Poderser ema balun fó informasaun parsiál ba organizasaun ne'e iha Bruxelas, maibé ha'u la observa, la hatene ida ne'e," katak nia.

Ameasa ba liberdade imprensa

Prezidente Asosiasaun Jornalista Timor-Leste (AJTL), Zevonia Vieira konsidera durante ne’e jornalista sira iha Timor-Leste sei hasoru terror no insultu husi ukun-nain balun no husi ema balun ne’ebé defende sira-nia interese ka interese grupu nian.

Zevonia ne’ebé fó sai ninia hanoin relasiona ho komemorasaun Loron Mundial Liberdade imprensa, 3 Maiu, hatete, média sai hanesan pillár importante iha nasaun demokrátiku hanesan mós iha Timor-Leste ne'ebé garante iha Konstitusaun RDTL, sai hanesan matadalan ka sai hanesan fundamentu ida ne'ebé ema hotu-hotu presiza respeita, liu-liu ba servisu ka papél ne'ebé jornalista ho média sira halo.

Maibé, tuir nia, ho situasaun polítika ne'ebé daudauk ne’e la'o, AJTL haree katak intimidasaun, teror ka insultu hasoru jornalista bainhira halo kobertura kontinua akontese.

Tuir nia, Governu nian ema sira ne'ebé iha grupu ka interese grupu nian balun, halo atake, hirus, hakilar, ka hatun papél jornalista nian.

Ida ne’e, Prezidente AJTL ne’e konsidera sai nu’udar parte husi tentativa atu limite liberdade imprensa.

"Ita haree asaun barak ne'ebé ema balun halo tiha ona limite jornalista sira atu halo entrevista ka husu pergunta, ida ne'e etapa, neneik ne'ebé komesa hatudu katak iha tentativa ema barak hakarak limite no mós iha tentativa hakarak taka informasaun ba públiku.”

"Ha'u haree husi ema ne'ebé pozisaun no poder liu hatauk jornalista sira hodi husu pergunta. Ida ne'e ita haree momoos iha média sosiál, bainhira situasaun ne'ebé públiku sira preokupa hamosu diskusaun pro no kontra iha média sosiál jornalista observa ida ne'e, bainhira jornalista konfirma ba poder na'in sira, sira uza liafuan hasoru jornalista sira, hakilar, ida ne'e ema sira ne'ebé iha poder," dehan Zevonia ba jornalista INDEPEDENTE iha nia kna'ar fatin, Sesta (02/05).

Iha fatin ketak, eis Prezidente Konsellu Imprensa (KI), Otélio Ote hatete, jeralmente nia la haree intervensaun boot ida ne’ebé halo ba servisu media iha Timor-Leste.

“Tanba jornalista barak, kona-ba saida mak liberdade imprensa, lakohi atu ema seluk regula nia, entaun nia lori de'it liberdade imprensa, jornalista ne'e lori dehan nia indepedente, nia la komprende kona-ba ema nia regra, ne'e mak laiha intervensaun ne'ebé maka'as durante tinan 2024 ne'e, ida ne'ebé iha só problema tékniku.”

Ote fó ezemplu, ba kazu ne’ebé foin daudauk akontese iha Aeroportu Internasionál Nicolau Lobato Komoro, bainhira Primeiru Ministru fila husi nia viajen privadu ba Australia, tuir informasaun ne'ebé Ote hetan, Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál fó ona anunsiu no halo ona briefing molok PM to’o katak ‘orsida Primeiru Ministru mai sei la halo konferénsia imprensa no sei laiha pergunta no resposta tanba ne'e viajen privadu.

“Ema esplika tiha ona, mais bainhira Primeiru Ministru mai fó oras 10 minutu Primeiru Ministru halo deklarasaun depois tuir kedas jornalista husu pergunta, signifika la kumpre saida mak orientasaun husi SEKomS hatete,” dehan Ote.

Tanba de’it la responde pergunta, média foti ida ne'e sai kestaun boot. Loloos jornalista sira mak sala. Loos katak bele husu, mais bainhira ema dehan ‘orsida labele husu’, ne'e regra sira nian ona.

"Ida ne'e mak dala-barak ha'u intende kona-ba problema tékniku, jornalista sira la komprende barak, jornalista sira la hatene saida mak of the record, la hatene buat ida ema-nia protokolu. Jornalista sira la komprende depois foti sai fali issue, ida ne'e labele. Ita husu autoridade sira kompriende kona-ba liberdade mais ita lakohi halo tuir autoridade sira-nia husu ba ita".

Maske nune’e, Ote rekoñese iha intervensaun uitoan maibé laos intervensaun ida ne’ebé perigu tebes.

“Laiha intervensaun ida halo perigu kondisaun média iha Timor-Leste, akontese ne'e intervensaun tékniku de'it," katak nia.

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Segunda, 05 Maiu 2025 19:57

Independente Digital TV

Follow us on Facebook

Kalendariu Notisia

« May 2025 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31