CPI 2025: TL okupa númeru 73, FONGTIL konsidera prevensaun korrupsaun seidauk di'ak Featured

By Cesarina de Carvalho Fevereiru 16, 2026 120
Diretór Ezekutivu FONGTIL, Inocêncio de Jesus Xavier. FOTO: FONGTIL// Diretór Ezekutivu FONGTIL, Inocêncio de Jesus Xavier. FOTO: FONGTIL//

DILI: Iha Indise Presepsaun Korrupsaun 2025, Timor-Leste rejista skor 44 husi 100 ne’ebé lori Timor-Leste okupa númeru 73 husi nasaun 182. Skor ne’e hatudu nivel persepsaun korrupsaun iha seitor publiku ne’ebé sei signifikante.

Iha kotestu ASEAN, skor Corruption Perceptions Indez (CPI) Timor-Leste hatudu pozisaun ne’ebé di’ak liu kompara ho nasaun seluk, hanesan Vietnam (41), Indonezia (34), no Tailandia (33). Maske nune’e TL sei iha nasaun balun nia okos, hanesan Singapura (84), no BruneiDarussalam (63).

 

Skor CPI nasaun sira iha Asean:

  • Singapura (Rank 3, skor 84)
  • Malazia (Rank 52, skor 52)
  • Timor-Leste (Rank 53, skor 44)
  • Vietnam (Rank 81, skor 41)
  • Indonezia (Rank 109, skor 34)
  • Laos (Rank 109, skor 34)
  • Tailandia (Rank 116, skor 33)
  • Filipina (Rank 120, skor 32)
  • Kamboja (Rank 163, skor 20)
  • Myanmar (Rank 169, skor 16)

Prevensaun seidauk di’ak

Fórum Organizasaun Naun-Governamentál Timor-Leste (FONGTIL) avalia katak pasu polítiku sira relasiona ho prevensaun no eradikasaun korrupsaun iha Timor-Leste seidauk óptimu iha kuadru polítiku nasionál nia laran.

Diretór Ezekutivu FONGTIL, Inocêncio de Jesus Xavier hatete, Timor-Leste nia pozisaun nu’udar nasaun pós-konflitu iha mundu reflete sistema governu ne’ebé harii hela governasaun di’ak, aloka rekursu ba servisu públiku ho integridade, no hametin instituisaun anti korrupsaun.

"Maske iha progresu, buat barak mak seidauk efetivu hodi halakon korupsaun. Tanba ne'e, ita presiza hametin kontrolu sira, liu-liu iha instituisaun Estadu nia laran, hodi mantein independénsia aplikasaun lei no desizaun administrativu sira. Ida ne'e sei ajuda redus maka'as pontuasaun Índise Persepsaun Korrupsaun nian," dehan Inocencio, iha Farol, Kinta (12/02).

Nia hatutan, Timor-Leste nia klasifikasaun 73 husi nasaun 180 indika katak, maski iha progresu, presiza nafatin hadi’a fiskalizasaun interna, transparénsia, no akontabilidade, inklui iha prevensaun no eradikasaun korrupsaun entre funsionáriu públiku sira.

Inocencio fiar katak pasu ida ne'e mós krusiál atu mantein konfiansa husi investidór internasionál sira, ne'ebé akompaña besik klasifikasaun CPI nian bainhira avalia nasaun ida nia estabilidade no atratividade investimentu.

FONGTIL destaka instituisaun xave balun ne’ebé hala’o knaar hodi hametin governasaun no anti-korrupsaun, inklui: Inspesaun Jerál Estadu, Provedor de Direitos Humanus no Justisa (PDHJ), no Komisaun Anti Korrupsaun (KAK).

Inocencio subliña, ofisiál públiku hotu-hotu iha obrigasaun atu relata ho transparénsia sira-nia rikusoin no atividade sira.

Istória CPI Timor-Leste

Dadus CPI hatudu katak husi tinan 2006 to’o 2025, Timor-Leste iha média pontuasaun 33.20, ho klasifikasaun aas liu 146 iha 2009 no klasifikasaun ki’ik liu 70 iha 2023. Pontuasaun 44 iha 2025 reprezenta progresu signifikativu kompara ho pontuasaun ki’ik liu iha pasadu. Ida-ne’e reflete esforsu sira ne’ebé la’o daudaun atu hadi’a transparénsia no integridade iha governasaun públika.

Inocencio alerta, maski iha progresu ne’e, indesizaun iha polítika nasionál, alokasaun sala fundu, no prátika korupsaun iha setór estratéjiku sira hanesan eletrisidade, bee-moos, no nomeasaun ba ofisiál xave sira bele difikulta dezenvolvimentu no kualidade servisu públiku sira.

“Pontuasaun CPI la’ós numeru de’it, maibé indikadór ida ba públiku no governu atu kontinua hametin governasaun, integridade, no atendimentu públiku ne’ebé transparente,” katak nia.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Follow us on Facebook

Kalendariu Notisia

« February 2026 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28