Ohin loron, ho ninia estatutu nu’udar membru ba dala-11, Timor-Leste la’os de’it tama iha faze foun politika esterna, maibé mós afirma ninia determinasaun hodi sai parte ativu husi komunidade Sudeste Aziatiku.

Desde tinan 1974, molok Indonezia halo invazaun, lider sira Timor-Leste nian iha ona mehi ida atu adere ba Association of South East Asian Nations (ASEAN).
Ho mehi ida ne’e, iha momentu ne’ebá, Ramos Horta, atual Prezidente Repúblika, ne’ebé foin ho idade tinan 25, hasoru-malu ho diplomata senior no Ministru Negosiu Estranjeiru, Indonezia, Adam Malik.
“Ida ne’e hatudu katak ideia kona-ba integrasaun rejionál eziste kleur ona, molok Timor-Leste hetan ukun rasik an iha 20 Maiu 2002,” deklara PR Horta liu husi komunikadu imprensa ne’ebé Jornalista INDEPENDENTE asesu, Sabadu (25/10).
Iha momentu ne’ebá, Horta konta, Adam Malik hakerek karta ida ne’ebé dirije ba nia. Karta ne’e fornese perspetiva istórika importante kona-ba Indonézia nia postura diplomátika, iha tempu uitoan molok halo invazaun mai Timor-Leste iha Dezembru 1975.
Hafoin Timor-Leste ukun an, iha tinan 2011, Horta ne’ebé asume kargu nu’udar Prezidente Repúblika, ofisialmente haruka karta hodi hato’o intensaun atu adere ba ASEAN.
Maibé, iha momentu ne’ebá, Horta lembra, Timor-oan barak ladun komprende ka konkorda ho nia, no nasaun membru ASEAN barak mós la aseita ho intensaun refere.
Iha tinan ne’ebé hanesan, PR Horta fó rekoñesimentu espesiál ba Prezidente Repúblika Indonezia, Susilo Bambang Yudhoyono (2004-2014). Prezidente Indonezia ne’e fó apoiu ba intensaun Timor-Leste nian atu adere ba ASEAN.
“Apoiu husi Indonézia, nu’udar paíz viziñu ne’ebé boot liu, kaer papél importante iha prosesu ne’e,” katak Horta.

Viajen sai membru ASEAN
Iha tinan 2011, Timor-Leste ofisialmente hatama aplikasaun atu sai membru plenu ASEAN. Viajen ne’e la fasil: hahú husi estatutu observadór iha 2022, to’o hahú halo planu (road-map) hodi priense rekezitus adezaun nian.
Iha fulan Maiu 2023, ASEAN konkorda road-map ne’ebé sei orienta Timor-Leste hodi priense rekezitus ba adezaun kompletu – kobre pilar prinsipal tolu: Politika-seguransa, ekonomia, no sosio-kultural.
Hafoin liu husi prosesu ne’ebé naruk, iha 26 Maiu 2025, iha Simeira ASEAN ba dala 46 ne’ebé realiza iha Malazia, estadu membru ASEAN lian ida hodi simu Timor-Leste nia adezaun nu’udar membru ASEAN ba dala 11.
“Timor-Leste marka pasu ida tan ba oin tanba liu husi plenariu ne’ebé chief husi Malazia, liu husi Primeiru Ministru Dato Sri Anwar, depois nia lee tiha deklarasaun ne’e, hahú husi kedan membru ASEAN ida pur ida, hahú husi Sultan Brunei, ho tan sira seluk, ikus mai mós Prezidente Prabowo, ho ASEAN tomak, sira deklara katak konkorda Timor-Leste tama duni ba ASEAN,” informa Vise Primeiru Ministru, Francisco Kalbuadi Lay, hafoin partisipa iha simeira refere.
Vise Ministra ba Asuntu ASEAN, Milena Rangel afirma, estadu membru ASEAN konkorda ona atu TL sai membru ASEAN ba dala 11.
Maske iha ona konkordansia, maibé sei presiza liu husi serimonia ofisial ida hodi bele ofisializa adezaun TL nian.
“Iha fulan Outubru sei iha serimonia admisaun,” dehan Milena.
Iha inisiu Outubru 2025, adezaun TL nian ba ASEAN konfirmadu liu tan ho prezensa Primeiru Ministru Malazia, Arwar Ibrahim, iha Dili.
"Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN sei fó benefísiu ba ita hotu," dehan Anwar liu husi konferénsia imprensa hafoin enkontru ho PR Horta.
“Ami sei halo selebrasaun boot ida ba Timor-Leste nia entrada ba ASEAN iha Outubru 2025,” akresenta PM Malázia ne’e.
Iha hasoru-malu ho Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, Anwar afirma apoiu husi Malazia nu’udar Prezidente ba ASEAN, ba TL ninia adezaun.
Uma foun ba TL
Hafoin liu husi prosesu ne’ebé naruk no esforsu lubuk ida ne’ebé entidede Timor-Leste halo, ikus mai mehi ‘tuan’ ne’e sai realidade duni.
Timor-Leste ofisialmente sai membru Association of South East Asian Nations (ASEAN) iha Konferensia Nivel Aas dala 47 ne’ebé realiza iha Kuala Lumpur, Malazia, iha 26–28 Outubru.
Serimónia aseitasaun ne’e nu’udar momentu istóriku ida ne’ebé marka espansaun ASEAN nian ba Estadu membru 11 ba dala uluk dezde ninia fundasaun iha tinan 1967.
PR Horta espresa ninia agradesimentu no enkorajamentu ho susesu ne’ebé Timor-Leste konsege hetan iha prosesu adezaun ba ASEAN.
Horta hato’o ninia apresiasaun klean no agradesimentu ba líder no ofisiál ASEAN sira, tantu atuál no uluk.
Xefe Estadu ne’e mós agradese ba líder Timor-oan hotu, iha pasadu no prezente, inklui Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, ne’ebé ativu hodi promove adezaun Timor-Leste nian ba ASEAN iha tinan rua ikus ne’e.
Asina deklarasaun admisaun
Serimónia abertura ba Simeira ASEAN ba dala 47 no Simeira sira ne'ebé iha relasaun ho tema ‘Inkluzividade no Sustentabilidade’ hala’o mós asinatura deklarasaun hodi marka admisaun formál Timor-Leste (TL) nu’udár Estadu membru ASEAN, iha Sentru Konvensaun Kuala Lumpur (KLCC), Domingu (26/10).
Serimónia abertura prezide direta husi Prezidente no atuál Primeiru Ministru Malázia, Anwar Ibrahim no Xefe Estadu ho monarkia husi Estadu-membru ASEAN 10 mak ofisialmente asina dokumentu kona-ba adezaun Timor-Leste nian.
PM Malazia, Anwar hato’o bemvindu ba Timor-Leste ne’ebé ofisialmente sai ona membru ASEAN ba dala 11.
“Timor-Leste nia entrada istóriku iha ASEAN lori sentidu foun bá vizaun ne’ebé fahe ona husi rejiaun ne'e,” dehan PM Anwar liu husi komunikadu imprensa ne'ebé jornálista INDEPENDENTE asesu, Domingo (26/10).

Nune’e mós PM Xanana Gusmão hatete, admisaun TL ba ASEAN la’ós de’it mehi ida ne’ebé realiza ona, maibé afirmasaun forte ida kona-ba viajen ida ne’ebé marka ho reziliénsia, determinasaun, no esperansa.
Ba ASEAN, ida ne'e mak kontinuasaun husi vizaun ida: família ida ne'ebé unidu duni husi nasaun sira, ne'ebé kesi hamutuk husi valór sira ne'ebé fahe, aspirasaun komún sira, no destinu koletivu ida.
“Lori Governu no povu Timor-Leste nia naran, ha’u hato’o agradesimentu kle’an ba Estadu membru ASEAN hotu-hotu, ba Prezidente ASEAN, Sekretariadu ASEAN, no ami-nia parseiru diálogu sira. Ita-boot nia konfiansa, enkorajamentu, no solidariedade ne'ebé la nakdoko halo loron istóriku ida ne'e sai posivel,” dehan PM Xanana.
PM Xanana hatete, TL nia dalan ba adezaun naruk no iha objetivu. Dezde halo aplikasaun iha 2011, TL prepara ona ninia instituisaun sira, reforma polítika sira, no hametin prontidaun – orientadu husi matenek, apoiu, no pasiénsia husi ASEAN no ninia parseiru sira.
“Ami-nia adezaun mak testamentu ida ba ami-nia povu nia espíritu demokrasia joven ida, moris husi luta, agora haku’ak era foun ida kolaborasaun no kreximentu nian iha rejiaun ida ne'ebé dinámiku liu iha mundu,” dehan Xefe Governu.
Ohin, nia dehan, ASEAN reafirma ninia vitalidade no ninia inkluzividade. Timor-Leste hamutuk ho haraik-an no ho orgullu, haku’ak tomak valór prinsipál sira ASEAN nian, respeitu ba malu, kooperasaun pasífika, unidade iha diversidade, no solidariedade rejionál.
TL haree adezaun ba ASEAN hanesan afiliasaun naturál ida -- ne'ebé iha abut iha ninia kultura no jeografia no hanesan imperativu estratéjiku ida ba ninia futuru nasaun nian.
TL tama iha ASEAN ho kompromisu tomak ba ninia karta, prontu atu sai membru konstrutivu, pasífiku, no devotu.
“Ami kompromete atu servisu ho estadu membru hotu-hotu atu mantein ami-nia rejiaun pasífiku, nakloke, no prósperu, no atu halo parte iha esforsu sira atu harii reziliénsia, hametin unidade, no garante katak laiha ema ida mak husik hela iha kotuk,” Xanana subliña.

Ba TL, inísiu foun ne’e lori oportunidade imensu iha komérsiu, investimentu, edukasaun, no ekonomia dijitál.
TL prontu atu aprende, atu halo inovasaun, no atu tane aas governasaun di’ak, hametin instituisaun sira bainhira la’o hamutuk ba dezenvolvimentu sustentável. Ida ne'e la'ós rohan husi viajen ida, maibé inísiu husi kapítulu foun ida ne'ebé inspiradór.
“Hamutuk, sei avansa ho vizaun komunidade ASEAN 2045 nian, ASEAN ida ne’ebé pasífiku, prósperu, reziliente no sentradu iha ema ho Timor-Leste nu’udár kontribuinte ativu.”
Iha okaziaun ne’e, entrega mós Prémiu ASEAN 2025 bá Uniaun Federasaun Juventude Kamboja (UYFC) nian.
Simeira ne'e hanesan mós kulminasaun husi Prezidente Malázia 2025, no sei entrega ba Filipina hodi asume Prezidente ASEAN tuir mai, hahú husi 1 Janeiru 2026. Serimónia entrega Prezidente ASEAN nian husi Malázia ba Filipina sei hala'o iha 28 Outubru 2025.
Partisipa iha serimónia abertura Simeira ASEAN ba dala 47 mak líder xave sira Sudeste Aziátiku hanesan: PM Malázia, Datuk Seri Anwar Ibrahim; Sultaun no PM Brunei Darusalam, Sultan Hassanal Bolkiah; PM Kambodia, Hun Manet; Prezidente Repúblika Indonézia, Prabowo Subianto; PM Laos, Sonexay Siphandone; Prezidente Filipina, Ferdinand Marcos Jr; PM Singapura, Lawrence Wong; PM Tailándia, Anutin Charnvirakul; PM Vietname, Pham Minh Chinh; Prezidente Repúblika RDTL, José Ramos Horta; no PM TL, Kay Rala Xanana Gusmão.
Alende ne’e partisipa mós husi parseiru internasionál sira mak hanesan: Prezidente Estadus Unidus Amerika, Donald Trump; PM Xina, Li Qiang; PM Japaun Sanae Takaichi; Prezidente Brazil, Luiz Inácio Lula da Silva; PM Índia, Narendra Modi (virtual); Prezidente Korea Súl, Lee Jae-myung; Prezidente Áfrika Súl, Cyril Ramaphosa; Sekretáriu Jerál ONU, António Guterres; Diretora Jerál FMI, Kristalina Georgieva; Prezidente Konsellu Europeu, António Costa; Vise Prezidente Banku Mundiál ba Ázia Leste no Pasífiku, Carlos Felipe Jaramillo; Prezidente FIFA, Gianni Infantino, no seluk tan.








