Lei rejime pratika AM sei fó multa to’o $1.500 no pena prizaun tinan 8 ba violadór sira Featured

By Mariano Mendonça Juñu 29, 2026 164
Prezidente Komisaun G, Deputadu Armando Lopes Sarmento. FOTO: Media G-PM Prezidente Komisaun G, Deputadu Armando Lopes Sarmento. FOTO: Media G-PM

DILI: Komisaun G Parlamentu Nasionál aprova ona relatoriu rezultadu debate espesialidade kona-ba Proposta Lei Rejime Prátika Arte Marseais, ne’ebé submete ona ba Meza Parlamentu Nasionál atu tama iha diskusaun no aprovasaun final global. Iha proposta lei ne’e, artigu balun prevee sansaun rigorozu ba membru ka organizasaun Arte Marseais sira ne’ebé komete violasaun.

Membru Komisaun G ne’ebé trata asuntu Edukasaun, Juventude, Desportu no Kultura, Marquita Soares hatete, objetivu prinsipál husi lei ne’e mak atu regula no orienta atividade Arte Marseais hotu-hotu iha Timor-Leste, la’ós ba grupu ida de’it, maibé ba organizasaun sira hanesan PSHT, IKS, KORK no grupu seluk ne’ebé hala’o atividade desportiva ka arte ritual.

Nia esplika, artigu 27 no dispozisaun seluk iha proposta lei ne’e prevee sansaun administrativu no kriminál ba ema ka organizasaun ne’ebé viola regra sira ne’ebé estabelese ona.

Tuir nia, ema ne’ebé komete krime grave bele hetan pena prizaun entre tinan haat to’o tinan ualu.

“Artigu balun hakerek klaru katak ema ne’ebé komete violasaun grave bele hetan pena prizaun tinan 4 to’o 8. Iha mós sansaun multa ne’ebé bele to’o $1.500 ka liu, tuir gravidade kazu,” dehan Marquita, nia iha Parlamentu Nasionál, Sesta (19/06).

Maski nune’e, nia afirma katak responsabilidade prinsipál tenke fó ba individu ne’ebé komete sala, la’ós direta ba organizasaun tomak.

Tuir nia, bainhira akontese violénsia ida, autoridade tenke identifika uluk autor violasaun ne’e no nia ligasaun ho organizasaun ruma molok aplika sansaun ba entidade refere.

“Se ema ida halo violénsia, nia mak tenke responsabiliza. Labele julgamentu direta ba grupu Arte Marsiais tomak tanba dala-barak problema ne’e mosu husi individu sira,” hatete nia.

Deputada ne’e mós manifesta preokupasaun kona-ba dispozisaun sira ne’ebé bele halo persepsaun katak grupu Arte Marsiais hotu-hotu mak fonte problema seguransa.

Tanba ne’e, nia parte sei lori proposta balun ba diskusaun final global atu haree fila-fali mekanizmu responsabilizasaun ne’ebé konsidera justu ba individu no organizasaun sira.

Iha parte seluk, Prezidente Komisaun G, Deputadu Armando Lopes Sarmento konfirma, relatoriu debate espesialidade aprova ho votu a favor 4, kontra 0 no abstensaun 1.

Tuir nia, proposta lei ne’e bele tama ba aprovasaun final global iha semana oin.

Deputadu Armando dehan, lei ne’e importante atu responde ba realidade iha terrenu, tanba durante períodu suspensaun Arte Marseais, atividade balun kontinua lao nafatin no membru sira balun uza atributu organizasaun nian iha fatin públiku.

Nia esplika,hafoin lei ne’e promulga, Governu sei kria mekanizmu monitorizasaun no fiskalizasaun atu garante implementasaun efetiva.Organizasaun ka individu ne’ebé la kumpre regra sei sujeitu ba multa no sansaun tuir lei.

“Primeiro tenke halo sosializasaun ba komunidade no grupu Arte Marseais sira. Depois ema hotu hatene ona konteúdu lei, ema ne’ebé la kumpri sei responsabiliza tuir artigu sira ne’ebé estabelese ona,” dehan Armando.

Rate this item
(1 Vote)