Arnolfo Teves Jr. nia Kaben husu Umanidade Featured

By Ekipa INDEPENDENTE Maiu 13, 2024 351
Fujitivu Arnolfo ‘Arnie’ Alipit Teves Jr. nia kaben, Candice Teves, husu ba estadu Timor-Leste atu hatudu ninia umanidade hodi salva nia kaben liu husi aprova pedidu azilu. Foto:kontribuente. Fujitivu Arnolfo ‘Arnie’ Alipit Teves Jr. nia kaben, Candice Teves, husu ba estadu Timor-Leste atu hatudu ninia umanidade hodi salva nia kaben liu husi aprova pedidu azilu. Foto:kontribuente.

DILI: Fujitivu Arnolfo ‘Arnie’ Alipit Teves Jr. nia kaben, Candice Teves, husu ba estadu Timor-Leste atu hatudu ninia umanidade hodi salva nia kaben liu husi aprova pedidu azilu.

Pedidu husi Candice ne’e hodi reforma Arnolfo ninia karta nakloke ne’ebé nia hato’o iha inisiu fulan Maiu ne’e, hodi husu ba estadu Timor-Leste atu salva nia vida.

Arnolfo nia kaben ne’e husu ba Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, nu’udar Laureadu Nobel da Pas atu salva nia laen ninia vida.

“Ha'u husu ba José Ramos Horta, nu’udar (Laureadu) Nobel da Pas atu salva ha'u-nia la'en nia moris no ha'u husu umanidade, tanba iha Timor-Leste iha duni justisa,” dehan Candide liu husi konferensia imprensa, iha Timor Lodge, Komoro, Sabadu (11/05).

Tuir nia, bainhira Timor-Leste deside hodi haruka fila nia laen ba Filipina, ema sei halakon nia laen ninia vida.

Candice hatutan, Arnolfo laos kondenadu, tan ne’e husu ba Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, nu’udar figura mundial Timor-Leste nian no Prezidente Republika (PR), José Ramos Horta, nu’udar Laureado Nobel da Paz, atu aseita no aprova pedidu azilu politiku iha Timor-Leste, molok ba justisa nian.

“Ha’u hakarak fó sai tan informasun ruma ba estadu no governu Timor-Leste atu salva Arnolfo ‘Arnie’ Alipit Teves Jr. hela iha Timor-Leste. Se Governu Timor-Leste haruka ha’u-nia laen ba fali nia rai Filipinas, fiar katak ema sei oho nia,” dehan Candice.

Iha fatin hanesan, Arnolfo nia Advogadu privadu, José Ximenes hatete, liga ho prosesu Arnolfo, Ministru Justisa koalia ona iha parte balun katak, prosesu tuir mai sei iha faze administrativu, ne’ebé governu Timor-Leste sei foti desizaun.

“Portantu ami lakohi halo buat ruma hanesan presaun ba governu, maibé ami hanesan advogadu husi Arnolfo ‘Arnie’ Alipit Teves Jr, ha’u halo introdusaun de’it hodi hatete katak, importante tebes ba Timor-Leste par atu kumpre Konstituisaun Republika no mós konvesaun tratadu sira internasionais ne’ebé ita opta, sempre tane aas prinsipiu no valores ba direitu umanus nian, liu-liu direitu ba vida,” dehan José.

Famalia Arnolfo, nia dehan, daudaun ne’e sira-nia vida iha ameasa, persegisaun no akuzasaun lubuk boot. Tanba sira-nia vida iha perigu nia laran, sira husu atu estadu Timor-Leste salva sira nia vida.

“Ohin lokraik ida ne’e ami tuur ho Arnolfo ‘Arnie’ Alipit Teves Jr nia kaben Candice Teves, dadaun ne’e sira iha hela persegisaun ka akuzasaun lubuk boot ne’ebé sira hasoru. Hanesan ita hotu hatene katak, nia mai ne’e dahuluk tanba nia vida iha perigu, entaun Arnolfo ‘Arnie’ Alipit Teves Jr. nia kaben Candice Teves dehan nia mai atu husu salva nia vida.”

Arnolfo hakerek karta nakloke ida, tanba nasaun ne’e nia lider boot na’in rua, PR Horta no Amu Belo, simu Nobel da Paz, no Timor-Leste hanesan nasaun ne’ebé hahi no tane respeitu direitus umanus, tanba ne’e, iha 27 Abril 2023 bainhira to’o iha TL, nia husu kedas azilu politiku.

Hafoin husu azilu politiku, nia hatete, prosesu lao no daudaun iha hela faze balun ne’ebé presiza halo tuir mekanismu ne’ebé iha.

“Iha prosesu agora ami-nia kliente iha prizaun preventiva, maibé nia prosedimentu tenke faze rua, tanba ne’e detensaun ne’e par hein pedidu formal ba extradisaun no faze daruak Ministru Justisa tenke faze administrativu, depois prosesu tuir mai kazu ne’e halo nusa tenke ba fali tuir mekanismu Judisial, tanba ne’e ita hein desizaun sira tuir mai mak ita koalia fali, tanba faze sira ne’e balun sei iha hela prosesu nia laran ami labele fó informasaun lai,” katak nia.

Kona-ba karta nakloke ne’ebé Jornál INPENDENTE públika, nia dehan, karta ne’e hakerek rasik husi Arnolfo iha prizasaun Bekora ho lian tetun.

“Ita-boot sira lee ona notisia ne’ebé Jornal Diariu INDEPENDENTE espalla katak, Arnolfo ‘Arnie’ Alipit Teves Jr. rasik hakerek iha prizaun laran, Bekora,” dehan Advogadu ne’e.

Nia hatutan, iha karta refere, Arnolfo husu ba estadu Timor-Leste atu aseita ninia pedidu ba azilu politika, tanba se haruka nia fila ba Filipina, nia vida 100% iha perigu laran.

“Tanba ne’e ami mós hanoin katak se Timor-Leste hanesan país Demokratiku ne’ebé harii, respeitu prinsipiu sira ne’e, tau ba iha konsiderasaun. Tanba vida umanu mak ita-nia Konstituisaun no konsagra nu’udar valor ne’ebé aas liu valor sira seluk,” katak nia.

MJ sei aprezenta karta Arnolfo Teves Jr. ba KM

Ministériu Justisa simu ona karta husi fujitivu Arnolfo Teves Jr. ne’ebé husu ba estadu Timor-Leste atu salva nia vida. Karta refere ho dokumentu sira seluk sei intrega ba Konsellu Ministru hodi bele foti desizaun.

Ministru Justisa, Sergio Hornai hatete, nia parte simu ona dokumentu balun no halo ona koordenasaun ho Autoridade Sentrál ho nasaun orijen Arnolfo.

"Ha'u simu ona dokumentu, hanesan Ministru Justisa, hanesan autoridade, ha'u halo ona koordenasaun ho Autoridade Sentrál ho nasaun orijen ba iha ita ninia sidadaun refere. Prosesu rua ke ita hasoru ona, prosesu judisiariu la'o sei kompleta buat balun," dehan Ministru Sergio hafoin partisipa avaliasaun implentasaun Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Setór Finanseiru ba 2015-2035, iha salaun Ministériu Finansas, Sesta (10/05).

Ministru ne’e hatete, iha rekezitu kona-ba lei kooperasaun judisiariu International ne’ebé admite ba TL hanesan estadu atu hamutuk ho nasaun orijen husi fujitivu ne’e, Filipina, atu bele haree.

"Ita sei haree buat sira ne'e hotu ho kuidadu ho matenek par atu halo desizaun ida, tantu desizaun politika iha kestaun prosedimentu bele lao ho di'ak tuir ita-nia tranmites legais, liu-liu iha konstituisaun, no ita-nia lei kona-ba kooperasaun judisial International ninian," nia dehan.

Keta haluha mós katak, Sergio dehan, Timor-Leste hanesan estadu ne’ebé respeita no deklara ona deklarasaun Direitus Humanus no buat sira seluk.

"Ita sei halo esforsu, Autoridade sentrál, ita-boot sira hatene Prokurador Jerál da Repúblika nu'udar hanesan Autoridade sentrál espidientes korespondente sira ita halo ona. Ami iha kontaktu ida permanente, idaidak halo nia serbisu, maibé asegura no garante atu nune'e iha duni sasán sira ne'e, nia sasán ne'e tama, ita iha ninia tranmites legal lei Timor-Leste ninian," dehan nia.

Kona-ba desizaun ne’ebé KM sei foti, Ministru ne’e dehan, nia seidauk bele halo espekulasaun, maibé sei iha desizaun serteza iha tempu balun tuir mai.

"Ha'u labele halo espekulasaun purke ha'u tenke iha desizaun ida serteza tempu sira badak mai. Ha'u iha 10 dias par atu deside, konserteza hanesan membru Governu ha'u sei rekore opiniaun balun bá iha Konsellu Ministru par atu bele fó hanesan opiniaun no ha'u hanesan Ministru tutela ha'u halo desizaun," katak nia.

Iha fatin ketak, Vise Primeiru Ministru (VPM), Mariano Assanami Sabino hatete, desizaun ba fujitivu Arnolfo nia pedidu azilu politiku ne’e kompetensia PR Horta ninian.

“Ida ne'e so Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, mak bele foti desizaun. Tuir Konstitusaun RDTL nia mak iha kompetensia tomak atu foti desizaun, buat ida azilu polítiku ne'e tuir lei ne'e Governu bele ko'alia, maibé fó de'it hanoin ruma ba Prezidente Repúblika mak iha kompetensia tomak atu foti desizaun ba ida ne'e,” dehan Vise PM ne’e, ba Jornal INDEPENDENTE hafoin serimonia hatur bandeira riin haat, iha Muzeu Rezistensia, Sesta (11/05).

Molok ne’e, Fujitivu Arnolfo ‘Arnie’ Alipit Teves Jr ne’ebé daudauk ne’e iha hela prizaun Bekora, Dili, hato’o karta nakloke ida ba estadu Timor-Leste atu simu ninia pedidu azilu ne’ebé nia hato’o ona.

Tuir karta ne’ebé hakerek ho liman, ne’ebé Jornal INDEPENDENTE asesu, horseik, Arnolfo hato’o ninia esperansa atu estadu Timor-Leste hatudu ninia laran-luak hodi salva nia vida.

“Ha’u hakerek iha ne’e surat loke (karta nakloke) ba Timor-Leste. Ha’u husu favor barak, Timor-Leste aprova ha’u-nia para azilu politiku,” deklara Arnolfo, liu husi karta ne’ebé ho data 4 Maiu 2024 ne’e.

Fujitivu ne’e dehan, nia sai nu’udar vitima ba persegisaun politika no akuzasaun falsu.

Tan ne’e, nia tauk bainhira fila ba Filipina, tanba bainhira sama ain iha nasaun refere, 100% nia sei lakon vida.

“Tauk barak ba Filipina, tanba karik ha’u ba Filipina ne’e 100% mate,” dehan Arnolfo iha ninia karta.

Timor-Leste, nia dehan, naran boot iha mundu ba respeitu no proteje Direitus Umanus.

Tan ne’e, nia husu atu Timor-Leste salva nia vida.

“Ha’u husu favor barak Timor-Leste salva ha’u-nia vida. Obrigadu barak ba Timor-Leste nia ajuda,” dehan fujitivu ne’e.

Entretantu, tuir informasaun husi fujitivu Arnolfo nia kolega ne’ebé lakohi públika nia identidade katak, nia simu karta husi Arnolfo bainhira nia ho Arnolfo nia advogadu ba vizita iha prizaun Bekora, iha 7 Maiu ne’e.

"Karta ne’e ha'u ho advogadu ba vizita nia (Arnolfo) iha prizasuan Bekora mak nia fó ba ha'u. Nia hakerek ho lapizeira. (hakerek ho lian tetun) tanba durante nia hela iha prizasuan Bekora ho Timor-oan sira, nia aprende lian tetun," dehan fonte ne’e.

Jornal INDEPENDENTE koko konfirma asuntu ne’e ba Arnolfo nia advogadu, maibé seidauk konsege hetan konfirmasaun.

Entretantu, fujitivu red notice husi Organizasaun Internasionál Polísia Kriminál (INTERPOL), Arnolfo Teves Jr, tama iha territóriu Timor-Leste iha fulan Abríl 2023 ho jatu privadu, hamutuk ho nia feen no oan-feto.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV