Diretór Ezekutivu FONGTIL, Valentim da Costa Pinto hatete, projetu konstrusaun monumentu Santa Kruz tama ona iha faze konstrusaun nian, maibé ninia finalizasaun ne’e lentu tebes no hamosu konfuzaun ba públiku.
Nia konsidera projetu refere demora demais maske iha istoria no valor nasionalizmu ne’ebé as ba Timor-Leste.
"Ita foin hahú mais seidauk kompleta. Espera katak monumentu Santa Kruz ne'e sei kompleta no bele selebra iha tinan balun mai oin ho di'ak liu, nune'e ita bele asegura didi'ak saida mak joven sira sei bele kontinua liu tan hodi hamorin di'ak liu tan espiritu funu nian ne'ebé uluk joven sira halo," dehan Valentim ba jornalista INDEPEDENTE, hafoin partisipa workshop ASEAN Economic Comunity ne'ebé realiza iha Hotél Timor, Tersa (05/11).
Valentim afirma, projetu ne’e iha signifikadu simboliku ne’ebé forte nu’udar nu’udar forma husi respeitu ba vitima masakre Santa Kruz, 12 Novembru 1991.
Tuir nia, projetu ne’e loloos tenke sai komitementu nasional ida, laos de’it projetu fiziku ida.
“Mais importante mak tenke komitementu, monumentu Santa Kruz ne'e tenke realiza, tanba nia tenke sai hanesan simbólu ba unidade nasionál, simbólu ba luta naruk ne'ebé sira halo iha luta pasadu,” nia afirma.
FONGTIL mós ezije ba autoridade kompetente sira hanesan Komisaun Anti Korrupsaun no Inspetór Jeral atu loke prosesu investigasaun ba projetu ne’e.
Husu mós ba governu atu haree fila fali tanba sa mak projetu ne’e lao neneik.
“Governu ne'ebé oferese projetu ne'e hanoin sira bele reviw, tanba sa mak projetu ne'e la'o lentu,” nia hatutan.
HAK: Traisaun ba eroi sira
Vise Diretór dahuluk Asosiasaun HAK, Antonino de Limas, konsidera projetu ne’ebé atrazu ne’e ilustra frakeza responsabilizasaun husi parte relevante sira. Atrazu ne’e bele kauza husi problema kontratual entre kompaña implementadór no governu.
“Bele mós kontrator la kumpre ninia devér, bele mós parte rua ne'e hotu, husi parte governu nian halo pagamentu ba kompañia ne'e ka la'e, ka karik iha parte ida la kumpre akordu ne'ebé la'o,” nia esplika.
Nia afirma, se projetu ne’e tarde tanba neglijensia ka iresponsabilidade bele konsidera hanesan forma traisaun ba eroi Santa Kruz.
“Monumentu Santa Kruz ne'e loloos monumentu ne'e importante, uluk ideia sira ne'e atu memorializa joven sira mate iha Santa Kruz ba luta ukun rasik-an. Entaun ho aktu ne'ebé kompaña halo no governu rasik hanesan na'in ba obra ne'e la finaliza, la halo hotu, ha'u bele dehan ne'e parte ida husi traisaun ba matebian sira," katak nia.
Tan ne’e, nia ezije mós ba KAK atu halo investigasaun no deklara mós ba públiku tanba sa mak monumentu Santa Kruz ne'e seidauk bele finalize.
Konstrusaun lentu no osan aumenta
Bazeia ba dadus ne’ebé iha, projetu konstrusaun monumentu Santa Kruz kaer husi kompañia Bobolait Unipesoald Lda, ne’ebé hahú implementa projetu iha 22 Setembru 2021. Maibé to’o agora projetu refere seidauk finaliza maske gasta ona orsamentu $1.385, 389.
Prezidente Komite 12 Novembru, Filipe Rodrigues Pereira hatete, prosesu konstrusaun monumentu 12 Novembru lao tarde tanba orsamentu produsaun estatua sa’e maka’as.
"Fizikamente tinan tolu resin ita haree konstrusaun ne'e pendente, tanba tuir dezeñu iha portaun nia leten sei hatur estatua sobrevivente sira ne'ebe uluk hamrik iha rate leten purvolta ema na'in 11 ou 12," nia esplika, iha nia kna'ar fatin Centro Nacional Chega! (CNC), Balide, Kuarta (04/11).
Filipe esplika, projetu refere kompostu husi estatua ema nai'n 6 ne’ebé sei tau iha rate laran hodi reprezenta sobrevivente 12 Novembru nian hotu.
"Iha momentu ne'eba ita-nia ekipa husi MAKLN, CNA no mós Komite 12 Novembru to'o ona iha Portugal no hetan komapaña ida mak atu halo produsaun ba estatua sira, depois de fila husi Portugal deside ida ne'e grande projetu, tanba ho orsametu boot nune'e tenke liu husi KAFI," dehan nia.
Filipe hatete, fofoun orsamentu ba produsaun estatua rihun $300, maibé iha prosesu foun orsamentu sa’e ba milliaun $1.4, tanba nee KAFI husu ba MAKLN atu halo justifikasaun ba orsamentu refere.