“Ba ita-nia dedikadu funsionáriu públiku sira, imi mak hanesan ponte entre promesa husi Governu ho realidade husi sidadaun sira. Imi tenke servisu ho integridade no urjénsia ita-nia povu merese liu-liu mak ne’e. Labele haluha katak kada formuláriu ne’ebé imi prosesa, kada servisu ne’ebé imi halo, kada desizaun ne’ebé imi foti, afeta família reál ho esperansa no nesesidade reál,” dehan nia, iha pleneria Parlamentu Nasionál, horisehik.
Aleinde ne’e, apelu atu orgaun soberanu hotu tenke servisu hamutuk no mós kolabora hamutuk ho setór públiku no setór privadu sira hotu nune’e iha determinasaun atu harii futuru ida ne’ebé di’ak liu ba foin-sa’e sira.
“Ikus liu, apelu ida ba instituisoens no liu-liu ba órgaun soberania sira mai ita servisu hamutuk no mós servisu hamutuk ho setor públiku no privadu tomak,husi tasi-feto ba tasi-mane, husi lorosa’e ba loromonu, husi jovens ba katuas no ferik sira. Ita nia forsa la’ós iha ita-nia reservas petróleu ka iha ita-nia lokalizasaun estratéjika, maibé ita ita-nia povo iha nia resiliênsia,iha nia kriatividade, iha nia determinasaun atu harii futuru ida ne’ebé di’ak liu ba nia oan sira,” dehan PM Xanana.
Xefe Governu mós husu atu displina no unidade iha Timor-Leste nia objetivu nasional, tanba parte hotu-hotu hamutuk mak sai forte liu tán hasoru kualker desafiu.
“Mai ita avansa hamutuk ho disiplina iha ita-nia finansas,ho ambisaun iha ita-nia reformas no ho unidade iha ita nia objetivo nasional, tanba hamutuk mak ita sai fortes liu tán hasoru kualker desafiu,” nia argumenta.
Tanba ne’e, husu atu membru govertnu no deputadus sira hotu prontu atu halo debate ida ba orsamentu estadu 2026 ne’ebé ponderadu ho ekuilibradu bele sai di’ak liu ho kontributus husi parte hotu-hotu iha uma fukun parlamentu nasionál.
“Tanba ne’e, ita mai hotu iha ne’e no prontu atu halo debate kona-ba Orsamentu Estadu ida ne’ebé ponderadu ho ekuilibradu, maibé bele sai di’ak liu ho kontributus husi Distintus Deputadus,” tenik PM Xanana.
Debate demokrátiku anual kona-ba orsamentu Estadu, hanesan teste ida ba forsa husi Timor-Leste nia demokrasia, ne’ebé órgaun soberania sira hamutuk iha objetivu komum atu hadia vida ekonómika no sosial país nian tomak.