Print this page

Organizasaun Mundial Turismo Apoiu Promove Turismo de Base Comunitária iha Timor-Leste

By José Quintas, SE, BA (Hons), MRSEHS Janeiru 28, 2017 16257
José Quintas, SE, BA (Hons), MRSEHS Diretor, DNMTRI, MTAC José Quintas, SE, BA (Hons), MRSEHS Diretor, DNMTRI, MTAC

Konseitu Turismo de Base Comunitária (TDBC) hanesan modelu desenvolvimento komunitáriu iha área turismo, ne’e signifika katak tipu desenvolvimento refere inisia husi komunidade lokal rasik. Por ex. TDBC iha area alojamentu, restaurante, artezanatu, guia turístiku, no seluk-seluk tan. Tuir matenek nain Kontogeorgopoulos (2005) katak TDBC hanesan tipu negosiu turismo ho eskala ki’ik no médiu ne’ebé jere no kontrola husi komunidade lokal rasik hodi aumenta sira nia socioekonómiku hodi hetan moris diak. Tuir hakerek nain nia perspektiva katak komunidade lokal maka sai autor ká xave ba desenvolvimento TDBC iha Timor-Leste, signifika komunidade persisa inisia rasik TDBC hafoin instituisaun sira seluk (governu, NGO, no parseiru desenvolvimento) fó sira nia apoiu iha área seluk hanesan asistensia tekniku, desenvolvimento rekursu umanu, merkadoria, etc.

Basea ba hakerek nain nia observasaun, TDBC barak implementa ona ho sucessu iha países subdesenvolvido, por ex. iha Kenya, Costa Rica, Filipina, Ilha Palau, etc. Iha Timor-Leste rasik, rezultadu pesquisa husi hakerek nain iha tinan 2014 kona-ba TDBC iha Ilha Ataúro revela katak TDBC fó kontribusaun signifikativu ba ekonomia Ataúro liu husi kriasaun empregu no merkadu ba produtu lokal. Objetivu prinsípal husi desenvolvimento TDBC ne’e atu involve komunidade lokal hodi partisipa iha desenvolvimento turismo hodi benefisia sira ekonomikamente, sociokulturalmete, no ambientalmente. TDBC ne’e importante ba Timor-Leste tanba sei minimiza “economic leakage” ká osan halai sai husi Timor-Leste. Karik osan husi indústria turismo mak sai husi Timor-Leste ho montante boot, ne’e mostra katak ema estranzeiru sira maka sei hetan benefisiu barak husi indústria turismo.

Konseitu TDBC hanesan buat foun iha Timor-Leste. Iha tinan 2007, através IV Governu Konstitusional hahu halo implementasaun programa TDBC basea ba rekomendasaun relatoriu ne’ebé hanaran Desenvolvimento Setor Turismo Sustentavel no Reforsa Institusional iha tinan 2007, relatoriu ne’e halo husi Organizasaun Mundial Turismo (OMT) no United Nations Development Program (UNDP) ne’ebé servisu hamotuk ho governu Timor-Leste (Ministériu Turismo).

Programa TDBC ne’e, IV Governu Konstitusional implementa dahuluk iha munisípiu hat maka hanesan Ainaro, Liquica, Lautem, no Manatuto. Implementasaun programa ne’e liliu iha área alojamentu, artezanatu, no fatin turistiku. Requerementos ne’ebé aplika mak basea ba rekomendasaun husi OMT. Exizénsia importante ne’ebé komunidade sira prense hodi hetan apoiu husi programa TDBC iha tempu ne’eba, maka sira tenke iha ona negosiu (eziste ona) ká inisiativa rasik hodi hahu sira nia negosiu, karik la prense rekezitu refere maka sira la hetan apoiu husi programa TDBC iha 2007.

Desenvolvimento TDBC iha Timor-Leste hatudu progresu diak, tanba iha desenvolvimento TDBC ne’e komunidade lokal rasik demonstra sira nia inisiativa rasik no la depende ba governu. Instituisaun sira seluk ne’ebé fó sira nia kontribusaun ba desenvolvimento TDBC iha Timor-Leste mak inklui NGO Haburas, NGO ne’e hahu fó apoiu ba komunidade sira iha Valu Sere, Maubara, no Maubesse hodi estabelese TDBC. Modelu desenvolvimento TDBC husi NGO Haburas manifesta katak komunidade maka nain ba negosiu no komunidade sira partisipa máximu iha sosializasaun, planiamentu, no foti desizaun rasik ba estabelesementu TDBC. Iha parte seluk NGO Roman Luan iha Ilha Ataúro mós iha nia papel importante ba desenvolvimento TDBC iha Timor-Leste, tanba NGO refere maka inisia dahuluk TDBC ho naran “Tua Koin Eco Village” no sai ezemplar ida iha Timor-Leste.

Hakerek nain haktuir katak ho komitmentu no servisu makas governu Timor-Leste no nia parseiru desenvolvimento sira hodi suporta desenvolvimento TDBC iha Timor-Leste, too ohin loron konseitu TDBC hahu kuñesidu no benefisia komunidade lokal. MTAC liu husi nia Diresaun Nasional Marketing Turismo no Relasaun Internasional (DNMTRI) hetan apoiu finanseiru husi OMT hodi halo promosaun ba TDCT iha Timor-Leste. Ne’eduni hakerek nain akresenta katak atu halo promosaun ba TDBC, tenke hadia uluk kualidade tanba karik produtu nia kualidade ladun diak mak ita halo promosaun ne’e sei fó impaktu negativu ba imazen TDCB ne’e rasik. Iha sorin seluk, hakerek nain afirma mós katak desafios ne’ebé TDCT hasoru atualmente mak acessu ba merkadu no kualidade produtu ne’ebé oferese ba kliente sira sidauk máximu.

Iha tinan 2016, konsultor husi OMT halo estudu ba TDCT iha Timor-Leste kona-ba TDCT nia kualidade, no rezultadu estudu hatudu katak TDCT iha Timor-Leste persisa hadia nia kualidade em termos de atendementu, kualidade produtu, etc. maibé rezultadu husi estudu ne’e mós mostra katak TDCT balun prontu ona atu promove tanba komesa hatudu kualidade diak. Estudu ne’e halo basea ba koperasaun entre MTAC no OMT ho naran projetu “Marketing Turismo de Base Comunitária”. Iha projetu ne’e konsultor OMT identifika TDCT iha área alojamentu ne’ebé ho kualidade diak basea ba konsultor nia observasaun. Alojamentu hirak ne’ebé ho kualidade diak maka hanesan Wai Lau Rini Lodge, Loi Hunu (Viqueque), Guest House Kati, Kom (Lautem), no Alecrim Namrau Lodge, Hatu Builico (Ainaro). Tuir rekomendasaun husi konsultor OMT katak alojamentu tolu ne’e maka persisa promove uluk no molok sira seluk hetan kualidade diak ona mak sei persisa mós halo promosaun hodi bele dada kliente sira. Liu husi projetu meniona iha leten, iha tempu badak MTAC atráves DNMTRI sei halo lansamentu ba website TDCT no brosura ho intesaun atu promove TDCT hodi acsessu ba merkadu doméstika no internasional. OMT mós produs ona estratézia marketing ba TDCT Timor-Leste.

Tuir hakerek nain nia vizaun katak TDCT Timor-Leste persisa iha nia konseitu no sertifikasaun rasik, konseitu no sertifikasaun ne’e persisamente partes interessadas ká stakeholder sira tu’ur hamotuk hodi defini sé lae aban bai-rua ema kualker individual ida ká estranzeiru sira mós bele hanaran sira nia negosiu TDCT hodi hetan vantazen husi konseitu ne’e. Governu mós persisa hare ona oinsa hodi kria kondisaun ba TDCT liu husi meus mikrokréditu ba TDCT sira ne’ebé hatudu prestasaun diak iha sira nia negosiu, tanba TDCT sempre menus kapital hodi haboot sira nia negosiu, nómos ho meus ne’e bele eduka benefisiariu TDCT hodi labele dependensia ba governu. Asistensia tekniku iha área oioin mós sei persisa maka hanesan hadia kualidade produtu, atendementu, no merkadoria.

Rate this item
(1 Vote)
Last modified on Sábadu, 28 Janeiru 2017 09:39