Print this page

Xanana no Disputa iha Tinan 45 Featured

By INDEPENDENTE Abril 06, 2018 2835

TINAN barak nia laran Timor-Leste nia soberania sorin ema okupa. Nia hamriik, entre Timor-oan lubuk ida hodi luta dala ida tan liberta ninia rai.

Nia figura karizmátiku ne’ebé la presiza konta nia pasadu. Ema koñese nia. Nia domin. Nia kometimentu. Nia dedikasaun ba rai ne’e, la sura.

Nia moris iha rai ne’e, hamriik iha tempu difisil hodi halakan lilin ba ukun-aan ne’ebé besik atu mate. Ho nia ukun-aan la'ós mehi de’it. Ho ninia prezensa ukun-aan mós sai realidade.

Ohin dala ida tan, nia hamriik ho nia povu ne’ebé sei terus hela hodi luta tan dala ida ba moris ne’ebé di’ak liu. Ho nia, ahi ba dezenvolvimentu kontinua lakan.

No, nia sei hamriik nafatin, firme iha nia ema sira-nia oin hodi luta tan ba povu ne’e nia direitu ne’ebé tinan 45 ema la respeita. Ho nia, luta ne’ebé sente difisil tebes sai buat fasil ida. Nia lidera ita hodi hetan ita-nia direitu.

“Segredu atu sai lider ne’e responsabilidade boot, dixiplina servisu, konsistente, sai ezemplár, sakrifísiu no tau importánsia ba interese públiku”, Xanana.

Karakterístiku ema nian nu’udar lider ka xefe bele halo diferensa, buat hirak ne’e bele haree husi oinsá organiza ema barak hodi hala'o servisu hodi vizaun hanesan.

Kay Rala Xanana Gusmão hahú ninia-rezisténsia husi ai-laran to’o iha vila-laran. Vizionáriu ne’ebé la rende lalais. Sempre hatene no haree oportunidade di'ak bainhira mak hahú ninia-luta.

Rezultadu ne’ebé ohin loron Timor-Leste hetan hodi define fronteira marítima permanente hasoru nasaun jigante hanesan Austrália, la’ós servisu fasil. Nu’udar lider ho vizaun dook, Xanana hakarak atu loron aban sai di’ak, liu husi atualizasaun situasaun hotu-hotu hodi hamosu inovasaun.

Hanesan ho saida mak akontese iha prosesu ne’e, hafoin Governu Timor-Leste asina akordu Certain Maritime Agreement of Timor Sea (CMATS) iha tinan 2006, liu tinan hitu (7), iha tinan 2013, governasaun Xanana deside hodi inválida ka hakotu akordu CMATS. Prosesu hotu-hotu hatama ba tribunál internasionál arbitrajen, nune’e bele haree fali mekanizmu foun.

Pasiénsia no persistente Xanana la’ós foin agora. Durante prosesu funu hasoru okupasaun Indonézia nian hatudu ona. Bainhira hetan atake husi militár Indonézia husi Batallaun 744 no unidade sira seluk, Xanana konsege salva-aan. Nia rekoñese situasaun ne’e nu’udar milagre tanba laiha dalan atu bele halai sees husi serku ne’e.

Durante loron tolu no kalan tolu sobrevive iha au-kuak laran. Ko’ak ne’e ki’ik hodi bele akomoda de’it ba nia ho nia-ajudante ida. Relójiu, kilat no aparellu metálika soe dook hotu, atu militár Indonézia labele deteta sira.

Xanana iha pasiénsia boot, rezistente ho mentalidade forte. Loron tolu bele moris iha ko’ak ki'ikoan ho hahán batar-uut uitoan de’it. Istória ne’e hanesan istória pedasuk husi luta barak ne’ebé lider karizmátiku ne’e hakat liu. Maibé se karik nia la pasiénsia iha tempu ne’ebá istória moris ninia no vida Timor-Leste nian husi tempu rezisténsia to’o tempu ezisténsia ne’e, bele sai oin seluk.

Prosesu luta Xanana nian ba fronteira marítima la’ós buat foun, nu’udar vizionáriu, dezde iha tempu rezisténsia nia-laran, iha tinan 1988, Xanana haruka ona senadór Austrália, Gordon McIntosh, nu'udar karta protestu ida hasoru Primeiru Ministru Austrália, Bob Hawke, iha momentu ne'ebá.

Iha nia karta Eis Comandante em Chefe das FALINTIL hateten, Bob Hawke dehan kona-ba rai barak ne’ebé independente mas konsidera hanesan kiak liu hotu iha planeta, maibé rai balun iha de’it kopra (nuu-maran) atu esporta ho turizmu bele moris no mós balun ho de’it peska. Haree husi “kondisaun mínima” ho rekursu minerais ne’ebé iha, ba dezenvolvimentu rasik Timor-Leste la'ós “repúblika de bananas”, maibé bele nakfilak-aan sai ba “repúblika de petróleu”!

Maibé buat hotu hatudu katak, polítika Austrália kona-ba Timor-Leste, determinadu ona tuir oferta husi Indonézia, atu hala’o esplorasaun hamutuk iha “TIMOR GAP”. Konkordánsia husi governu Austrália no Indonézia ne’e hanesan asaun roubu (na’ok) hodi halo esploitasaun ba riku-soin timoroan nian.

Vizaun Xanana nian ba dezenvolvimentu Timor-Leste ne’ebé prósperu liu-husi esplorasaun rikeza iha Tasi Timor mosu ona dezde iha tempu rezisténsia. Durante iha prizaun Cipinang-Jakarta, hakerek poezia no pintura ida ho títulu “Mar Meu”, ne’ebé iha esperansa boot atu jerasaun foun sira iha futuru bele aproveita riku-soin ne’e hodi dezenvolve Timor-Leste.

Mehi bele sai realidade bainhira persiste no kontinua luta ho pasiénsia. Hanesan rezultadu ne’ebé mosu ohin loron, liu tinan 45 nia laran, mehi ne’ebé Xanana iha sai duni realidade, maski buat balun sei iha prosesu laran.

Luta ba okupasaun tasi Timor nian remata ona, iha loron 6 Marsu 2018, hafoin Austrália no Timor-Leste asina ona akordu fronteira marítima ba dahuluk entre nasaun rua ne’e. Akordu ne’ebé asina iha Kuartél Jerál ONU, iha Novaiorke ne’e, atu bele solusiona disputa kona-ba mina no gás iha Tasi Timor.

Maski nune’e, hafoin nasaun rua ne’e deside fronteira marítima permanente, seidauk iha definisaun klaramente kona-ba futuru esplorasaun kampu Greater Sunrise nian. Timor-Leste no Austrália hotu-hotu ‘hadau-malu’ atu ida-idak bele dada ba ninia área.

Austrália ofrese rezultadu 80% husi rendimentu prosesamentu mina no gás ba Timor-Leste, bainhira kanaliza pipeline ba Darwin-Austrália. Nune’e, Timor-Leste mós fó opsaun hetan lukru 70% bainhira dada mai Timor-Leste.

Xefe Negosiadór Prinsipál Fronteira Marítima, Kay Rala Xanana Gusmão, duun katak Austrália ‘piska matan’ ho kompañia mina sira hodi bele kanaliza kadoras ba Darwin la'ós mai iha área Tasi Mane.

Timor-Leste hakarak atu dezenvolve sentru prosesamentu mina no gás iha área Kosta Súl, maibé Austrália duvida tebes ho kapasidade Timor-Leste nian atu dezenvolve setór ne’e.

Xanana husu nafatin ba povu Timor-Leste atu kontinua luta hasoru Austrália hodi define loloos esplorasaun kampu mina matan Greater Sunrise bele dada mai Timor.

“Funu seidauk hotu! Fronteira iha tiha ona no ita tenke kaer metin ita nia riku-soin”, deklara Xanana.

“Iha ita nia funu ne’e ita la rende no ita tenke manan hodi ka’er metin ita nia riku-soin,” deklara Xanana.

Tanba ne’e, povu Timor-Leste tenke esforsa aan kontinua funu tanba prosesu seidauk to’o rohan.

Xanana husu ba povu Timor tenke reza makaas hodi husu tulun ba Maromak, nune’e mós harohan ba matebian sira no mós rai lulik no fatuk lulik sira hodi haforsa nune’e hadau riku-soin Timor nian iha tasi laran ne’ebá.

Prosesu Hetan Tratadu

Governu Timor-Leste hahú konsiliasaun obrigatória tuir Nasoins Unidas nia Konvensaun ba Lei Tasi nian iha fulan-Abríl tinan 2016. Hafoin disputa ne’ebé naruk, Timor-Leste hahú prosesu ne’e hodi lori Austrália ba meza negosiasaun nian, atu nune’e nia bele hetan nia direitu soberania no hetan fronteira marítima permanente iha Tasi Timor. Hili hakat ida ne’e, Timor-Leste sai nasaun dahuluk hodi utiliza mekanizmu ida ne’e tuir Konvensaun.

Konsiliasaun obrigatória ne’e prosesu ida ne’ebé la kesi parte sira. Prosesu ne’e la'o ho painél konsiliadór matenek na'in sira hodi fó asisténsia ba parte Estadu sira hodi hetan rezolusaun amigavél ida ba sira nia disputa.

Prosedimentu ne’e bele uza ba sirkunstánsia sira bainhira la iha akordu entre nasaun viziñu sira ne’ebé fahe malu ho tasi no Estadu ida deklara tiha ona hodi sai husi órgaun hirak ne’ebé bele buka rezolusaun obrigatória ba disputa sira tuir Konvensaun kona-ba fronteira marítima nian.

Konsiliasaun ne’e painél ida husi konsiliadór na'in lima mak hala'o, hanaran Komisaun Konsiliasaun. Komisaun ne’e nia papél mak atu komprende faktu sira no pozisaun legál husi Estadu idak-idak no atu fó proposta ho vizaun ida atu rezolve kestaun sira iha disputa ne’e. Tribunál Permanente Arbitrajen serbí ho papél importante ida hanesan Rejistu ba prosedimentu sira ne’e.

Akordu entre Timor-Leste no Austrália ne’e reprezenta marka signifikativu no istóriku ida ba orden jurídika internasionál no ezemplu ida ba rezolusaun pasifika ba disputa marítima kompleksu sira iha mundu tomak.

Disputa marítima ne’e baibain han tinan barak, se lae han dékada barak hodi rezolve, maibé ho orientasaun Komisaun Konsiliasaun ONU nian ne’e, Timor-Leste no Austrália rezolve sira nia fronteira marítima iha de'it tinan ida resin.

Marka Importante iha Prosesu TL Vs Austrália

Austrália kestiona kona-ba jurisdisaun: Prosedimentu ba dahuluk ba konsiliasaun ne’e hala'o iha Palásiu Dame iha Haia iha loron 28 fulan-Jullu tinan 2016. Austrália dezafia kompeténsia (ka jurisdisaun) Komisaun nian atu kontinua ho konsiliasaun ne’e. Maibé, iha loron 19 fulan-Setembru tinan 2016, Komisaun ne’e ho lian ida de'it deside katak sira iha kompeténsia atu rona disputa ne’e.

Audiénsia públika: Prosedimentu husi Komisaun ne’e maioria konfidensiál, Komisaun hala'o audiénsia importante ida iha loron 29 fulan-Agostu tinan 2016. Iha audiénsia ne’e, Timor-Leste no Austrália aprezenta sira nia pozisaun sira ba públiku iha Palásiu Dame iha Haia, liu husi tranzmisaun direta liu husi Tribunál Permanente Arbitrajen nia portál.

Hakotu CMATS: Hafoin estabelese tiha nia kompeténsia, Komisaun hala'o soru-mutu konfidensiál barak ho Parte sira hodi hatene ho didi'ak sira nia pozisaun sira. Iha soru-mutu hirak ne’e, Governu Timor-Leste no Austrália konkorda ba pakote medida integradu ida hodi hala'o prosesu ne’e tomak ho konfidensiál, hodi bele hahú negosiasaun kona-ba fronteira marítima ne’e. Parte husi pakote ne’e, Timor-Leste fó notifikasaun ba Austrália kona-ba nia hakarak atu hakotu Tratadu tinan 2016 nian kona-ba Arranju balu iha Tasi Timor (CMATS), akordu provizóriu ida hodi fahe rekursu sira. Tratadu ne’e mate iha loron 10 fulan-Abríl tinan 2017. Eventu ida ne’e importante tebes ba Timor-Leste tanba nia hamate tiha provizaun moratória iha CMATS ne’ebé taka dalan ba estabelesimentu fronteira marítima permanente ho Austrália durante tinan 50 nia laran. Hakotu CMATS ne’e loke dalan ba negosiasaun hodi hetan rejime justu liu ida ba dezenvolvimentu Greater Sunrise nian.

Hapara kazu legál sira seluk: Parte husi pakote medida integradu ne’ebé konkorda ona hodi fó dalan ba negosiasaun kona-ba fronteira marítima ne’e, Timor-Leste konkorda atu hapara kazu arbitrajen rua kontra Austrália kona-ba jurisdisaun fiskál no alegada espionajen durante negosiasaun ba tratadu CMATS nian.

Negosiasaun kona-ba fronteira marítima: Iha fulan-Dezembru tinan 2016, Timor-Leste no Austrália halo kompromisu istóriku hodi halo negosiasaun kona-ba fronteira marítima tuir apoia Komisaun Konsiliasaun nian. Timor-Leste nia ekipa negosiasaun nia Xefe Negosiadór, Kay Rala Xanana Gusmão mak lidera, aman nasaun nian, lider ba povu Timoroan nia luta ba independénsia, no Prezidente dahuluk no eis-Primeiru-Ministru ba Timor-Leste. Komisaun hala'o soru-mutu dahuluk iha fulan-Janeiru tinan 2017, hodi buka tuir nasaun rua nia pozisaun sira kona-ba fronteira marítima iha Tasi Timor ne’e tenke marka iha ne’ebé.

Akordu Kopeñaga iha loron 30 fulan-Agostu: Iha loron 30 Agostu tinan 2017, durante soru-mutu sira iha Kopeñaga, Timor-Leste no Austrália atinji akordu ho prinsípiu ida. Loron ne’e iha nia signifika istóriku ba Timor-Leste, nia marka aniversáriu ba dala 18 husi referendu ne’ebé lori ba Timor-Leste nia independénsia. La'ós delimita de'it fronteira marítima permanente, akordu Kopeñaga ne’e ko’alia mós kona-ba estatutu legál kampu gás Greater Sunrise nian, harii Rejime Espesiál ida hodi halo dezenvolvimentu ba Greater Sunrise, hakat ida ba dezenvolvimentu ba rekursu ne’e, no arranju sira oinsá atu fahe reseita ne’e.

Finaliza Tratadu ne’e: Timor-Leste no Austrália kontinua halo negosiasaun husi fulan-Setembru no fulan-Outubru hodi haree hamutuk ezbosu ba Tratadu foun ne’e, ne’ebé sei reflete Akordu Kopeñaga loron 30 fulan-Agostu nian. Iha loron 13 fulan-Outubru tinan 2017, Reprezentante husi Parte rua asina testu finál ba Tratadu ne’e iha Haia.

Negosiasaun kona-ba konseitu dezenvolvimentu nian: Hamutuk ho negosiasaun ba Tratadu ne’e, Timor-Leste no Austrália hahú ko’alia ho kompañia internasionál sira iha Joint Venture ba Greater Sunrise ne’e kona-ba dezenvolvimentu ba Greater Sunrise. Negosiasaun trilaterál ne’e hala'o hamutuk dala neen husi fulan-Novembru tinan 2017 to’o fulan-Fevereiru tinan 2018, no diskusaun hirak ne’e sei la'o hela.

 Istória Prosesu Tratadu Tasi Timor

1972: Tempu okupasaun portugés nian hahú marka fronteira tasi okos entre Austrália ho Indonézia no mós depresaun Timor nian. Área unidade Greater Sunrise sorin balun hola parte iha Área de Dezenvolvimentu Petróleu Konjuntu (JPDA) no sorin seluk iha Austrália nia jurisdisaun tasi okos iha parte Leste husi JPDA no súl husi fronteira tasi okos Austrália - Indonézia nian.

11 Dezembru 1989: Austrália ho Indonézia halo akordu ida ho naran Tratadu Timor Gap. Akordu ne’e asina husi eis-ministru Negósiu Estranjeiru Austrália, Gareth Evans no eis-ministru Negósiu Estranjeiru Indonézia, Ali Alatas.

14 Marsu 1997: Austrália no Indonézia halo akordu ida kona-ba Zona Ekonómika Eskluziva.

5 Jullu 2001: Timor-Leste reprezenta husi UNTAET hamosu Memorandu Entendimentu ba Arranju Tasi Timor.

20 Maiu 2002: Austrália, Timor-Leste asina tratadu Tratadu Tasi Timor. Tratadu ida ne’e estabelese Área de Dezenvolvimentu Petróleu Konjuntu (JPDA) hodi fó dalan ba dezenvolvimentu mina rai iha área ne'ebé reklama husi parte Austrália no Timor-Leste. Distribui rendimentu husi atividade esplorasaun iha JPDA 90% ba Timor-Leste no 10% ba Austrália.

6 Marsu 2003: Timor Leste no Austrália halo Akordu de Unitizasaun Internasionál ba Greater Sunrise.

12 Janeiru 2006: Tratadu CMATS asina ona hosi Ministru Negósiu Estranjeiru Alexander Downer no José Ramos-Horta, iha Sydney.

  •  Tratadu ida ne’e fahe reseita mina nian husi Greater Sunrise 50:50 entre Austrália no Timor-Leste.
  •  Adia estabelesimentu fronteira marítima ida ba tinan 50 ka tinan lima bainhira esplorasaun ba mina iha Greater Sunrise hotu, konforme ida ne’ebé hotu uluk.
  •  Fornese jurisdisaun koluna bé (ba atividade sira hanesan peska) ba Timor-Leste iha JPDA nia laran.

27 Dezembru 2012: Timor-Leste ofisialmente retifika Konvensaun ONU kona-ba Lei Tasi nian (UNCLOS), no iha 8 Janeiru 2013, nasaun ne’e formalmente sai membru ba 165 hodi sai parte UNCLOS.

23 Abríl 2013: Governu Timor-Leste formalmente notifika ba Austrália katak nia ezerse nia direitu ba arbitrajen hodi hateten katak CMATS la válidu tanba Austrália hala’o espionajen iha 2004 no la halo negosiasaun ba tratadu ho vontade di’ak.

Outubru 2013: Membru painél hosi Timor-Leste no Austrália hili Tullio Treves, ne’ebé moris iha Arjentina, eis juis iha Tribunál Internasionál ba Lei Tasi nian no Profesór iha Universidade Milan, Itália nu'udár membru terseiru ba iha painél arbitrajen nian, no nia sei sai Prezidente ba painél ne’e. Austrália aseita selesaun no proposta regra ba prosedimentu nian. Jurista na’in tolu ne’ebé diferente ne’e iha fulan neen hahú husi sira nia hasoru malu ba dala uluk nian hodi fó sai sira nia desizaun ida, ne’ebé espeta atu akontese iha segundu trimestrál 2014 nian.

3 Dezembru 2013: ASIO (órgaun intelijénsia no seguransa Austrália) tama iha Bernard Collaery nia uma. iha Kamberra. Nia nu'udár advogadu ida ne’ebé reprezenta Timor-Leste iha kazu arbitrajen CMATS.

10 Dezembru 2013: Timor-Leste husu ba ASIO atu fó fila material tomak ne’ebé sira foti hosi eskritóriu Bernard Collaery nian.

17 Dezembru 2013: Timor-Leste lori Austrália ba Tribunál Internasionál ba Justisa - ICJ hodi husu atu fó fila dokumentu sira ne’ebé ASIO ba asalta iha eskritóriu advogadu Bernard Collaery nian semana tolu liu ba.

21 Janeiru 2014: Austrália responde pedidu Timor-Leste nian iha ICJ.

28 Janeiru 2014: ICJ fó sai orden ida hodi rejeita pedidu Austrália nian atu suspende prosesu ba kazu ne’e to’o kazu arbitrajen remata. Orden ne’e aseita pedidu Timor-Leste nian atu mantein kazu ne’e la’o ba oin no halo oráriu ida ba Timor-Leste atu hatama argumentu narrativu iha 28 Abríl no husu ba Austrália atu hatán iha loron 28 Jullu, ho prosesu tuir mai sei tuir tan.

18 Fevereiru 2014: Timor-Leste aprezenta nia argumentu no evidénsia substantivu primeiru. Austrália sei fó resposta iha 19 Maiu, no ronda segundu ba Timor-Leste atu fó dokumentu (18 Jullu) no Austrália (18 Agostu) sei fó informasaun báziku ba audiénsia husi 27 Setembru to’o 2 Outubru molok painél sira fó sai desizaun.

3 Marsu 2014: Tribunál Internasionál ba Justisa fó sai sira nia orden preliminaria ba medida provisional nian, aseita reklamasaun barak hosi pedidu Timor-Leste nian maibé la husu ba Austrália hodi fó fila materiál sira ne’ebé sira prende.

Prosesu Konsiliasaun Timor-Leste no Austrália

2015: Forma Komisaun Konsultiva ba Governu Timor-Leste, konsiste husi lider eminente pasadu no prezente sira nasaun nian no fó konsellu ba Primeiru-Ministru kona ba Timor-Leste nia luta ba nia fronteira marítima. Komisaun ne’e enkontru dala barak iha tinan ne’e nia laran.

3 Fevereiru 2016: Governu Timor-Leste hasai Rezolusaun Nu. 9 / 2016 loron 3 Fevereiru 2016, Konsellu Ministru hili Kay Rala Xanana Gusmão hanesan Xefe Negosiadór. Ministru Gusmão mós hanesan membru ida ba Konsellu.

11 Abríl 2016: hahú Konsiliasaun liuhusi “Notifikasaun kona-ba Instituisaun Konsiliasaun nian, tuir Seksaun 2 husi Aneksu V Konvensaun nian” ne’ebé Timor-Leste haruka ba Austrália.

13 Abríl 2016: Xefe Negosiadór Xanana Gusmão hasoru malu ho Sekretáriu-Jerál ba Nasoins Unidas, S.E. Sr. Ban Ki-moon iha Novaiorke hodi ko'alia kona-ba dezenvolvimentu atuál iha Timor-Leste no informa ba Sekretáriu-Jerál kona-ba notifikasaun ba konsiliasaun kompulsória.

2 Maiu 2016: Austrália submete ona “Resposta husi Austrália ba Notifikasaun Konsiliasaun nian”.

25 Juñu 2016: harii Komisaun Konsiliasaun kompostu husi membru lima, ne’ebé prezide husi Embaixadór Peter Taksøe-Jensen (Dinamarka). Sira seluk ne’ebé hola parte ba ekipa ne’e maka Rosalie Balkin (Austrália), Juis Abdul G. Koroma (Serra Leao), Profesór Donald McRae (Kanadá no Zelándia Foun) no Juis Rüdiger Wolfrum (Alemaña). Tuir akordu husi Parte sira, Tribunál Permanente Arbitrajen nian sei fó apoiu administrativu durante Konsiliasaun ne’e.

28 Jullu 2016: Komisaun Konsiliasaun hala’o soru-mutu prosesuál ida ho Parte sira, iha Palásiu Pás, iha Haia, iha Olanda.

29, 30 no 31 Agostu 2016: Komisaun ne’e hala’o Sesaun Abertura Konsiliasaun nian no Audiénsia kona-ba Kompeténsia, iha Palásiu Pás nian, iha Haia, iha Olanda.

19 Setembru 2016: Komisaun fó-sai “Desizaun kona-ba Kompeténsia”, hodi deside katak Konsiliasaun ne’e iha kontinuidade.

10 to’o 13 Outubru 2016: Komisaun hala’o soru-mutu ho Parte sira iha Singapura.

9 Janeiru 2017: Ministru Negósiu Estranjeiru Timor-Leste nian no Ministru Negósiu Estranjeiru Austrália nian, hamutuk ho Komisaun, fó-sai Deklarasaun Trilaterál Konjuntu ida kona-ba terminasaun ba Tratadu ba Arranju Balu iha Tasi Timor [CMATS].

16 to’o 20 Janeiru 2017: Komisaun ne’e hasoru-malu ho Parte sira iha Singapura.

27 to’o 31 Marsu 2017: Komisaun ne’e hasoru-malu ho Parte sira iha Washington, D.C.

5 to’o 9 Juñu 2017: Komisaun ne’e hasoru-malu ho Parte sira ne’e iha Kopeñaga.

24 to’o 28 Jullu 2017: Komisaun ne’e hasoru-malu ho Parte sira iha Singapura.

28 Agostu to’o 1 Setembru 2017: Komisaun ne’e hasoru-malu ho Parte sira ne’e iha Kopeñaga.

30 Agostu 2017: Parte sira hetan Akordu kona-ba Pakote Abranjente ida kona-ba elementu sentrál sira husi delimitasaun ketan-tasik sira entre nasaun rua ne’e iha Tasi Timor (“Akordu kona-ba loron 30 fulan-Agostu nian”). Aleinde ketan sira, Akordu kona-ba Pakote Abranjente ne’e ko’alia mós kona-ba estatutu jurídiku kampu gás Greater Sunrise nian, estabelesimentu Rejime Espesiál ida ba Greater Sunrise, dalan ida ba dezenvolvimentu rekursu nian no fahe reseita ne’ebé hetan.

13 Outubru 2017: hafoin soru-mutu iha Haia, Parte sira ne’e hetan akordu ida kona-ba testu integrál husi projetu tratadu nian ida, tuir saida maka antesipa tiha ona iha akordu loron 30 fulan-Agostu nian. Tratadu ida-ne’e delimita ketan-tasik (fronteira marítima) entre nasaun rua ne’e iha Tasi Timor no ko’alia kona-ba estatutu jurídiku kampu gás Greater Sunrise nian, estabelesimentu Rejime Espesiál ida ba Greater Sunrise, dalan ida ba dezenvolvimentu rekursu no fahe reseita ne’ebé hetan.

18 Novembru 2017: Komisaun ne’e hasoru-malu ho Parte sira ho Joint Ventura iha Singapura.

12 no 14 Dezembru 2017: Komisaun ne’e hasoru-malu ho Parte sira no ho Joint Ventura iha Singapura.

29 Janeiru to’o 2 Fevereiru 2018: Komisaun ne’e hasoru malu ho Parte sira no ho Joint Ventura iha Sydney.

19 to’o 23 Fevereiru 2018: Komisaun ne’e hala’o sesaun finál negosiasaun nian ho Parte sira no ho Joint Ventura iha Kuala Lumpur.

6 Marsu 2018: Austrália no Timor-Leste ofisialmente asina akordu fronteira tasi Timor permanente, iha Kuartél Jerál ONU, Novaiorke.

 

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Sexta, 06 Abril 2018 15:19

Related items