Print this page

Gostu ne’ebé Taka Neon Featured

By Abril 13, 2017 1297
Ilustrasaun foto ba feto sira nebe sempre sai vitima husi violensia Ilustrasaun foto ba feto sira nebe sempre sai vitima husi violensia

Nia forsa seidauk rekopera. Isin ne’ebé kolen obriga nia atu latan netik iha kama leten. Nia dada is ho todan koko atu tahan fuan ne’ebé hahú moras. Nia obriga taka-matan koko atu dukur.

Ninia esforsu obriga matan atu dukur derrepente lakon. Isin ida ne’ebé nia koñese moos hakbesik an ba nia hodi latan iha nia sorin. Bolu de’it Ade (la’os naran loos) ho nakar hasai maneira oioin hodi bele dada interese husi Ani (la’os naran loos).

“Hmmm.. Ahh..,” ho nervozu uitoan Ani hasai Ade nia liman ‘nakar’ ne’ebé kaer hela nia isin. La interese ho reasaun ne’e, Ade kontinua ninia asaun ho maka’as liu tan.

Ho nervozu, Ani hahú hadeer no hakarak atu hakat sai. Reasaun ne’e dada Ade nia emosaun. Ho nervozu ne’ebé domina ona fuan, Ade hahú tuku Ani nia kabas no ulun, tebe iha ain no foti susu-been hodi fakar ba Ani nia isin-lolon.

“Nia (Ade) tuku ha’u, tebe iha ha’u-nia ain no foti susu-been fakar ba ha’u-nia isin,” deklara Ani ne’ebé sai lezada durante prosesu julgamentu iha Tribunal Distrital Dili.

Ani la’os lakohi atu atende Ade nia hakarak, maibé tanba nia sente nia isin sei fraku. Ani foin hahoris sira-nia bebe iha fulan ida liu ba.

La hatene loos tanba saida mak Ade lakohi atu komprende ho Ani nia kondisaun no ezije atu Ani atende ninia hakarak hodi halo relasaun nudar feen ho laen.

Tuir Ani, agresaun fiziku ne’ebé Ade halo ba nia la’os foin dala ida ne’e, maibé bebeik ona. Motivu husi agresaun fiziku ne’e kuaze hanesan, tanba Ani lakohi atu halo relasaun feen-laen ho Ade.

Ho todan, Ani foti desizaun hodi husik nia laen no fila fali ba moris hamutuk ho nia familia sira. Ani mós hato’o keixa ba Polisia no ninia kazu tama ona iha prosesu iha Tribunal Distrital Dili.

Kazu husi Ani ne’e hanesan kazu ida entre kazu Violensia Domestika lubuk ida ne’ebé daudaun ne’e sei prosesa tuir dalan justisa nian.

Tuir Artigu154 Kodigu Penal Timor-Leste, asaun ne’ebé Ade halo ne’e nudar asaun Krime Ofensa Integridade Fiziku Simples no Violensia Domestika. Iha artigu ne’e sita katak “Ema ne’ebé mak (halo) maustratus fiziku ka psikiku ba nia konzuje ka ba ema ne’ebé moris hamutuk ho nia hanesan feen ho laen sei hetan pena prizaun tinan 2 to’o tinan 6.

 

Numeru Violensia Domestika As

Númeru kazu violensia domestika ne’ebé akontese iha Timor-Leste kontinua as maske iha ona esforsu oioin husi governu no entidade sira seluk atu prevene no hamenus.

Tuir dadus husi Programa Sistema Monitorizasaun Judisiariu (Judicial System Monitoring Program-JSMP) iha inisiu tinan ne’e, husi Janeiru to’o Abril, Tribunal Distrital sira halo ona julgamentu ba kazu violensia domestika hamutuk 111.

Tuir Monitorimo Programa ba Violensia-JSMP, Ana Paula Marcal katak kazu violensia domestika ne’ebé julga iha Tribunal Distrital Dili, Baukau, Kovalima, no Oekusse iha fulan 4 nia laran hamutuk kazu 111 ne’ebé fahe ba Tribunal Distrital Dili julga kazu 51, Tribunal Distrital Baukau kazu 29, Tribunal Oekusse kazu 21 no Tribunal Kovalima ho kazu 10.

“Ita la hatene komunidade sira mak seidauk hadook an husi violensia (domestika) ne’e ka  oinsa, tanba violensia domestika la’os akontese ba feen ho laen maibé ba oan nune’e mós ema ne’ebé mak hela hamutuk. Dala-ruma dependensia ekonomika ba malu mós bele hamosu violensia domestika. Durante ne’e husi JSMP nia monitorizasaun iha Tribunál kuaze (kazu violensia domestika entre) feen ho laen,” informa Monitorimo Programa ba Violensia-JSMP, Ana Paula Marcal ba INDEPENDENTE iha nia knar fatin Kolmera.

Ho realidade ne’e, governu no entidade ne’ebé relevante iha serbisu-uma ne’ebé tenke halo. Sira presiza buka maneira oinsa atu bele redus númeru violensia domestika iha Timor-Leste. Hein katak ba oin entidade sira konsege hetan dalan ne’ebé di’ak liu.

 

Rate this item
(0 votes)
Martinha Gusmao

Latest from Martinha Gusmao