Print this page

Alkatiri sai PM: Prova Maturidade Povu TL ba Toleransia Reliziaun Featured

By INDEPENDENTE Setembru 16, 2017 3063
Alkatiri Alkatiri

MARI Bin Amude Alkatiri fila fali ba tuur iha kadeira Primeiru Ministru hafoin tinan 10 nia husik kadeira ne’e iha dalan klaran. Alkatiri ne’ebé fila fali ba kaer ukun sai prova mós ba maturidade povu Timor-Leste ba toleransia entre reliziaun.

Iha Kinta (14/09/2017), Prezidente Repúblika, Francisco Guterres ‘Lu Olo’, ofisialmente deklara ba públika hodi nomeia Sekretáriu Jerál Partidu Frente Revolusionáriu Timor Leste Independénsia (FRETILIN), Mari Bin Amude Alkatiri ba Primeiru Ministru (PM) VII Governu Konstitusionál.

Desizaun ne’e Xefe Estadu foti bazeia ba lista tuir desizaun ne'ebé partidu koligasaun ne’ebé deside hamutuk hodi aprezenta ba Prezidente Repúblika, iha Kuarta (13/9).

“Prezidente Repúblika hola nia kompeténsia konstitusionál tuir artigu 106 no 85 (alínea d) nian, nomeia Mari Alkatiri atu sai Primeiru Ministru ba VII Governu Konstitusionál liu husi dekretu Prezidente Repúblika nian”, dehan Lú-Olo, iha Palasiu Prezidénsia Repúblika, Ai-Tarak Laran.

Iha tinan 2002, Mari Alkatiri ne’ebé assume kargu nudar Sekretariu Jeral Partidu FRETILIN, hetan nomeiasaun sai Primeiru Ministru I Governu Konstitusional ba periodu 2002-2007 hafoin FRETILIN manan maioria absoluta iha eleisaun Parlamentar 2002. FRETILIN manan ho kadeira 55 ka 57,4% husi kadeira 88 ne’ebé iha altura ne’eba iha.

Hafoin kaer ukun durante tinan haat, iha tinan 2006, bainhira mosu krize politika militar, Alkatiri simu ezijensia barak atu tenke rezigna an husi ninia kargu nudar Primeiru Ministru. Ezijensia boot liu mai husi Prezidente Repúblika Kay Rala Xanana Gusmão.

Alkatiri rasik liu husi ninia deklarasaun iha 26 Juñu 2006 rekoñese katak, rezignasaun ne’ebé nia halo ne’e atu evita Prezidente Timor Leste Xanana Gusmão foti desizaun hodi rezigna an, hanesan buat ne’ebé Xanana rasik deklara iha 25 Juñu 2006.

"Ha’u prontu rezigna an husi ha’u-nia kargu nudar Primeiru Ministru no nudar funsionariu estadu RDTL atu evita rezignasaun Exelensia Prezidente RDTL (Timor Leste)," deklara Alkatiri.

Desizaun ne’e Alkatiri foti, maske iha loron ida antes Comite Central FRETILIN (CCF) hasai desizaun ne’ebé deklara husi Prezidente Partidu Francisco Guterres ‘Lu Olo’ atu mantein Mari Alkatiri nudar Primeiru Ministru.

Ho desizaun husi CCF ne’ebé kontinua apoiu Alkatiri nudar PM, ministru balun, inklui Ministru Negosiu Estranjeiru José Ramos Horta deklara rezigna an husi ninia kargu iha governu.

Alkatiri iha ninia deklarasaun, hatete ninia rezignasaun ne’e nudar forma responsabilidade ba krize ne’ebé akontese iha nasaun foun ne’e no ninia hakarak atu krize ne’e bele hotu lalais.

Desizaun ne’e, Alkatiri dehan, halo hafoin estuda ho klean situasaun atual iha Timor Leste no tetu katak interese nasaun as liu interese sira seluk.

"Ha’u rekoñese katak povu Timor Leste iha direitu atu moris ho pas no trankelidade no mós fiar katak militante no simpatizante FRETILIN sei komprende no apoiu ha’u-nia pozisaun ne’e,” dehan nia iha altura ne’eba.

Hafoin tinan 10, FRETILIN ne’ebé manan eleisaun hahú kria bloku hodi forma governu. Iha 10 Setembru 2017, Membru CCF maioria absoluta deside hodi apoiu Sekretáriu Jerál FRETILIN, Mari Alkatiri, sai Primeiru Ministru ba períodu 2017-2022.

“Maski hanesan ema jerasaun tuan, katuas ona, maibé ha'u sei la husik konfiansa ida ne'e. Maibé, ha’u sei presiza loron ida atu deskansa hodi hanoin”, dehan Alkatiri.

 Koñese Alkatiri

Alkatiri ka ho naran kompletu Marí Bin Amude Alkatiri moris iha 26 Novembru 1949 iha Dili, Timór Lorosa'e. Nia boot iha Dili hamutuk ho nia maun-alin no feton sira nain sanulu.

Marí Alkatiri remata nia eskola primária no sekundária iha Dili. Nia sai husi Dili iha 1970 hodi kontinua nia estudu no halo hotu nia kursu iha universidade ida iha Angola no Mosambike. Nia graduadu hanesan enjiñeiro-jeógrafo iha eskola Jeografia Angola hafoin graduadu iha area Lei nian iha Universidade Eduardo Mondlane, Maputo, Mosambike husi 1992-1998.

Alkatiri hanorin kona-ba Lei Internasionál Publiku no Lei Konstitusionál iha Universidade Eduardo Mondlane, no servisu nudar konsultór senior legál nian iha eskritóriu advogadu privadu iha Maputo, Mosambike husi 1992-1998.

Uluk Alkatiri nudar konsultór kona-ba Lei Internasionál Públika no Lei Konstitusionál ba Parlamentu Mosambike husi 1995-1998, no membru ba grupo ne’ebé hakerek (draft) reforma lejislativa kona-ba empreza privada iha Mosambike.

Alkatiri hahú halo nia programa PhD kona ba "Lei Konsuetudináriu ne’ebé relasiona ho Lei Formál Pozitiva" maibé nia kursu ne'e interrompe tiha tamba nia fila hikas mai Timor Leste iha 13 Outubrou 1999.

 Asaun Polítika

Molok sai ba Angola, Alkatiri ativu iha luta ba libertasaun. Iha Janeiru 1970 hari'i grupu klandestinu ba sidadaun Timór Lorosa'e nian ho naran "Movimentu Libertasaun ba Timór-Leste". Husi membru grupu ne’e so nia de’it mak sei moris.

Iha 20 Maiu 1974, Alkatiri sai hanesan fundadór Asosiasaun Sosiál Demokrata Timorense (ASDT). Assosiasaun ida ne'e foti nia sai Adjuntu Sekretáriu Jerál. Dezenvolvimentu polítiku dezde 1974 mak determina hodi transforma ASDT (asosiasaun polítika ida) sai FRETILIN iha 11 Setembru 1974. Marí Alkatiri sai hanesan membru fundadór FRETILIN no membru Komité Sentrál no sai frente adjuntu sekretáriu ba asuntus internasionais. Iha fulan Outubru 1975, Komité Sentrál foti Marí Alkatiri sai hanesan komisáriu polítika nasionál.

Atividade forsa militar Indonézia nian iha tinan 1975 determina dezenvolvimentu polítika barak iha Timór Lorosa'e, inklui mos hari'i Forças Armadas de Libertação Nacional de Timor-Leste, FALINTIL iha 20 Agostu 1975.

Molok invazaun no okupasaun iha Timór-Leste, FRETILIN foti Marí Alkatiri atu partisipa iha kampaña hodi mobiliza komunidade internasionál kontra hasoru invazaun Indonezia. Nia vizita ba nasaun ualu iha Áfrika hodi buka apoiu no fila mai hikas Timór-Leste iha 23 November 1975. Marí Alkatiri hetan hili hodi sai Xefi Komisaun ne’ebé hakerek Konstitusaun Timór Lorosa'e molok atu halo deklarasaun independénsia.

FRETILIN deklara independénsia iha 28 Novembru 1975, no proklama tiha ona formasaun Repúblika Demokrátika Timór Leste nian. FRETILIN hili Marí Alkatiri sai Ministru Estadu no Plenipotensiáriu ba Asuntus Politiku nian.

Konsekuénsia direta invazaun no infiltrasaun militar Indonézia ne’ebé besik dadauk ona atu invade TL, Vise-Prezidente no Primeiru Ministru Timór Leste, Nicolau Lobato, husu ba Komité Sentrál FRETILIN (CCF) hodi haruka delegasaun ida ba fatin hothotu atu mobiliza komunidade internasionál nune'e bele dezvia planu invazaun nian. Marí Alkatiri mós membru ba delegasaun ida ne'e, no husik Timór Leste iha 4 Dezembru 1975 (loron tolu molok indonéziu halo invazaun). Lider Timór oan nain tolu inklui nia mak sai aviaun ikus liu ne’ebé sai husi Timor Leste molok invazaun. Nia hanesan Xefi Delegasaun FRETILIN nian iha liur ne’ebé hela iha Mozambique to'o 1999.

 Invazaun no rezistensia

Esperiénsia ne’ebé Marí Alkatiri hetan dala uluk hanesan Xefe Delegasaun FRETILIN nian iha liur iha Dezembru 1975 iha Konsellu Seguransa Nasoens Unidas nian ne’ebé foti kedas rezolusaun ida ne’ebé kondena invazaun Indonézia iha Timór-Leste.

Iha 1977 hili Marí Alkatiri hanesan Ministru Relasaun Esterna nian ba Repúblika Demokrátika Timor Leste iha liur. Husi 1975 to'o 1982 Alkariri partisipa iha sesaun komisaun hotu-hotu ba dala hat iha ONU.

Iha 1982, Asembleia Jerál Nasoens Unidas nian adota rezolusaun ne’ebé Sekretário Jerál husu hodi hahu konsulta ho partidu hotu-hotu nia vizaun hodi buka oportunidade atu hetan desizaun ida hodi resolve problema Timór-Leste nian no halo relatóriu ba Asembleia Jerál (Rezolusaun 37/30 iha loron 23 Novembru 1982). Dr. Alkatiri partisipa iha konsulta hotu-hotu ne’ebé Sekretáriu Jerál ONU halao, no husi tinan 1983 ba oin no iha reuniaun hotu-hotu ne’ebé Komisaun Direitus Umanus ONU nian halo kona ba Timór Lorosa'e. Nia xefia delegasaun Timór Lorosa'e nian iha 1985 ba Konferénsia Movimentu Ministeral Naun-Aliñadu no internasionál seseluktan ne’ebé koalia kazu Timór Lorosa'e nian. Iha tinan 1990 liu mai, formatu ONU hodi suporte prosesu konsulta ne’ebé muda no hari'i enkontru trilateral entre ONU, Indonézia no Portugál (de jure ba poder administrativu ba Timór Lorosa'e). Dr. Alkatiri partisipa iha prosesu ida ne'e no mos ONU suporte no fasilita "Diálogu Inklusiva Timor oan" hotu ne’ebé halo iha 1995.

Iha 1994 halao kn'ar diplomátiku ne’ebé lori rezistensia nia reprezentante ba fatin hotu-hotu ne’ebé rekoñese hanesan komponentes tolu luta ba vizaun ida libertasaun (hamutuk ho forsas, no frente klandestina). Hili Dr. Alkatiri sai hanesan membru ida husi nain hat hodi halo koordenasaun ba Komisaun Frente Diplomátika.

Hanesan parte bo'ot ba ajustamentu hodi hahu rezisténsia iha tinan klaran 1980's, Rezistensia restrutura fali sira nia organizasaun ida ne'e sai hanesan "Konvensaun Nasionál Timór-Leste iha Diáspora" iha Abril 1998. Ida ne'e hari'i Conselho Nacional da Resistência Timorense (CNRT) -- organizasaun umbrella ne’ebé organizasaun polítika timorense hotu-hotu ba independénsia. CNRT adota "Magna Carta", dokumentu ida ne’ebé fo planu jerál ba futuru Timór Lorosa'e nian. Dokumentu ida ne'e aprezenta ba komunidade Internasionál hanesan vizaun Rezistensia ba futuru estadu foun Timór Lorosa'e nian. Dr. Aklatiri mak autor ba dokumentu ida ne'e. Iha konvensaun ida ne'e hili nia hanesan membru Komisaun Polítika Nasionál CNRT nian.

 Libertasaun

Iha Agostu 1999, prezidente CNRT Xanana Gusmão hili Marí Alkatiri hodi toma konta asuntu Tasi Timór nian husi parte rezisténsia nian. Ho nia planu, Akordo Tasi Timór - ikus mai, Tratadu Tasi Timór -- hetan susesu bo'ot halo negosiasaun ho Austrália, ne’ebé Timór Lorosa'e hetan parte 90/10 Liu husi Marí Alkatiri nia kna'ar, Timór Lorosa'e halao negosiasaun dezenvolvimentu Bayu-Undan ho Conoco Phillips, hanesan investidór bo'ot iha Tasi Timór nian, ne’ebé estimativa hodi fo segura biliaun 3 USD iha rendimentu liu ba tinan 17 too tinan 20 ba Timór Lorosa'e. Nia mos manten nafatin nia pozisaun kona ba fronteira tasi nian ne’ebé permanente. Permanente fronteira ne’ebé Dr. Alkatiri hare katak ne'e parte Timór Lorosa'e nia direitu ba auto-determinasaun, hanesan mos fronteira hodi defini territóriu ida ne'e. Importante liu, permanente fronteira sei fo asesu ba rekursu barak iha Tasi Timór nian, ne'eduni Timór Lorosa'e bele dezenvolve no hasoru dezafiu bo'ot no labele depende de’it ba ajuda husi rai liur.

Alkatiri sai Vise-Koordenadór Konsellu Presidensiál FRETILIN nian husi Agostu 1998 to'o Abril 2001. Nia mos membru Konsellu Nasionál Konsultativu (CNC) Timór Lorosa'e nian iha 2000. Iha Setembru 2001 foti Dr. Alkatiri hanesan Xefe Ministru ba Segundo Governu Tranzisaun no Ministru ba Dezenvolvimentu no Meiu Ambiente ba Repúblika Demokrátika Timór Lorosa'e nian. Nia prezidente ba Komisaun ba Dezenvolvimentu no hakerek Planu Dezenvolvimentu Nasionál.

Marí Alkatiri nia lideransa, iha tinan rua restaurasaun independénsia Timór Lorosa'e sai membru Fundu Monetáriu Internasionál, Nasoens Unidas, Banku Mundiál no Banku Aziátiku Dezenvolvimentu. Timór-Leste no mos membru CPLP, komunidade ba país hirak ne’ebé koalia lian portugés. Timór Lorosa'e mos nia estatuto hanesan observadór ho Pacific Island Forum (PIF) no Asosiasaun País Sudoeste Aziátiku (ASEAN).

Marí Alkatiri halo polítika ne’ebé tranparénsia no responsabilidade iha nivel hotu-hotu iha governu. Nia inisiativa hodi halo programa "Governasaun Aberta" iha Janeiru 2003 ne’ebé ba munisípiu hotu-hotu iha Timór Lorosa'e ne’ebé hetan rezultadu pozitivu teb-tebes.

Alkatiri simu Prémiu "Lifting up the world with a Oneness" (hari'i mundu ho unidade - Prémiu Fuan "Heart Award") iha marjem sessaun 58.ª iha Asembleia Jerál ONU nian iha Nova Iork iha Outubru 2003. Sira ne’ebé simu mos prémiu ida ne'e mak Nelson Mandela, Amo Papa Joaun Paulu II, Inan Tereza no Mohamed Ali. (*/wikipedia.org)

Rate this item
(1 Vote)