Oinsa Atu Prevene Corona Virus? Featured

By : Elsa Belinha Marsu 19, 2020 4005
Fase liman. Foto UNICEF iha Timor-Leste Fase liman. Foto UNICEF iha Timor-Leste

DILI: Kazu Corona Virus Deasses 2019 (COVID-19) ne’ebé sai situasaun emerjénsia iha mundu tomak no nasaun hotu-hotu tenki halo prevensaun iha maneira oin-oin atu evita an husi moras ne’e liuhusi kuidadu ijiene loron-loron nian.

Tuir deklarasaun Organizasaun Mundial Saúde (OMS) katak, hamenus risku ba infesaun coronavirus ne’e tenke fase liman bebeik uza sabaun no bee ka desinfetante alkol (hand sanitizer).

Taka ibun no inus ho liman sikun ka uza tixu bainhira me’ar no fani- soe kedas tixu ba lixeira no fase liman. Evita halo kontaktu besik ho ema ne’ebé maka me’ar no isin manas.

Prepara ita nia servisu fatin hasoru Covid-19 maka area superfísia sira hanesan Meza servisu no objetu hanesan telefone keyboard tenke hamoos bebeik ho desinfetante. Promove fase liman bebeik no loloos.

Tau dispensadór kose liman iha fatin prominente iha servisu fatin no fornese asesu ba fatin ne’ebé funsionárius no kliente hodi bele fase liman ho bee no sabaun.

Promove ijiene respiratóriu ne’ebé di’ak asegura katak masker no tixu disponivel iha ita nia servisu fatin  ba sira ne’ebé hatudu sintomas inus been ka me’ar iha servisu fatin nomós lixeira ho matan hodi soe sasan ijieniku sira ne’e.

Informa ba funsionárius no klientes hotu katak bainhira coronavirus hahú hada’et iha komunidade ne’ebé me’ar ka isin manas moderadu tenke deskansa iha uma.

Fó konsellu ba ita nia funsionáriu sira hodi komunika ho konsellu viajen nasional antes hala’o viajen servisu.

Mantein servisu fatin moos ho ijiene. Promove fase liman bebeik ho loloos. Promove ijiene respiratóriu ne’ebé di’ak. Fó konsulta ba sira ne’ebé moras hodi hela de’it iha uma.

Tuir OMS katak, seidauk iha evidensia ida katak oseltamivir bele kura virus corona foun. OMS servisu ho urjente hamutuk ho peskizadór no médiku iha mundu tomak hodi investiga tratamentu ba posibilidade atu kura virus ne’e. Ida ne’e inklui mós oinsa aimoruk antiviral ne’ebé eziste ona iha impaktu ba virus ne’e. Nune’e servisu ida ne’e sei iha hela faze inisiu no seidauk bele prodús kualker rekomendasaun.

Ema ne’ebé maka simu pakote husi Xina la hetan risku hodi hada’et ba virus corona tanba husi analiza katak virus corona sei labele moris iha objetu ka sasan.

Too ohin loron seidauk iha aimoruk espesifiku ne’ebé rekomenda ona hodi prevene ka kura coronavirus ne’e maske nune’e sira ne’ebé infetadu ho virus corona ne’e tenke hetan tratamentu ne’ebé apropriadu no hamenus no halo tratamentu ba sintomas no sira ne’ebé ho kondisaun grave tenke hetan tratamentu suportiva ne’ebé di’ak liu. Tratamentu espesífiku balun sei iha hela investigasaun nia laran no sei halo teste liuhusi prova kliniku.

OMS hamutuk ho parseiru oin-oin fó apoiu hodi aselera peskiza no esforsu ba dezenvolvimentu.

Se maka iha risku dezenvolve sintomas grave husi Codiv-19 ne’e ema ne’ebé iha ona kondisaun moras balun hanesan diabetes no moras fuan bele iha risku aas liu hetan moras grave.

Coronavirus ne’e maka virus respiratória ne’ebé maka prinsipalmente da’et liuhusi kontaktu ho ema infetadu hanesan me’ar ka fani ka kabeen no inus been. Ida ne’e importante katak ema hotu tenke prátika ijiene respiratóriu.

To’o agora seidauk hatene loloos codiv-19 nia durasaun ativu iha ár livre maibé informasaun prelimináriu sujere katak virus ne’e bele ativu iha ár livre durante oras balun. Desinfetante simples ida bele hamate virus ne’e no ida ne’e halo imposivel atu hada’et ba ema seluk.

Codiv-19 ne’e kauza moras respiratoriu no bele transmite husi ema ba ema bain-bain depois de kontaktu besik ho pasiente infetadu hanesan iha uma servisu fatin nomós fasilidade saúde sira.

Atu mantein saúde han de’it ai-han ne’ebé tein tasak didiak, evita tafui iha fatin públiku, evita hakbesik aan ka viajen hamutuk ho animal ne’ebé moras. Evita halo viajen bainhira isin manas no me’ar.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV