LAHER: Hakarak Kaer Rasik Rikusoin Featured

By Ekipa INDEPENDENTE Marsu 13, 2020 4436
Estrutura Cafe LAHER Estrutura Cafe LAHER

DILI: Inisiadu furak no inovativu tebes sai hanesan inspirasaun ida hodi halo buat foun iha futuru. Úniku hamutuk dezenvolve rasik ita rain, maibé laos novidade foun, Fundasaun Kafé LAHER eziste ona iha loron 15 fulan-Janeiru tinan 2003.

LAHER nia signifikadu ne’ebé hanaruk, Letefoho, Atsabe, Hatolia, Ermera, no Railaku, mai husi Postu Administrativu ida, Munisipiu Administrativu Ermera.

Misaun mak oinsa atu dezenvolve rain rasik, haree liu ba preokupasaun Munisipiu Ermera nian iha area edukasaun, agrikultura no ekonomia espesialmente ba Kafé Ermera ba mundu.

Vizaun mak hakarak ermera oan tenke kaer rasik rikusoin saida mak ermera iha liu liu kafé.

Oscar Lima Atúal Presidente Camara Comersiu Industria Timor-Leste,(CCI-Tl) hanesan mós Ermera-oan iha mehi naruk hakat liu husi nia knua mai sidade hafoin ikus hakarak fila hikás ba nia knua hodi haforsa liu tan East Timor Coffe Academic (ETCI) sai forte ba oin liu husi Fundasaun Kafé LAHER.

Fundasaun LAHER ne’e forma husi emprejariu Ermera-oan no veteranu hamutuk 37.

Presidente Fundasaun dahuluk mak Jermenino Amaral kodigu “lekisera” (matebian) ho nia vise Gilman Exposto (matebian).

“Ami lubun ida hanesan mós inteletúal Ermera-oan iha momentu ne’eba hamutuk ema nain 37 hafoin nasaun independente iha tinan 2002 mai tanba ema idak idak haree situasaun Ermera sai problema bolu malu hamutuk hodi haree ba Kafé ho hanoin hodi forma fundasaun LAHER, atu fó apoiu ba dezenvovlimentu, Ermera prinsipalmente kona-ba kafé, hodi fó benefisia ba Ermera no nasaun tomak,”dehan Presidente Fundasaun LAHER, Oscar Lima, ba diariu INDEPENDENTE, iha salaun CCI-TL, Akait,(11/03).

Oscar Lima akresenta maske ejistensia fundasaun LAHER seidauk halo buat barak maibé konsege harii universidade ida hanesan Institute East Timor Coffe Academic, (ETCI) iha loron 17 fulan-Maiu tinan 2003.

“Ami hanoin mak formaliza fila fali atu bolu malu ho politika ida atu lao ba oin hodi haree ba Institutu ne’e, ne’ebé dadaun la’o makas tebtebes no hetan ona akreditasaun husi governu kompleta ona edifisiu no bens star lubun ida inklui ho rai hektares valu,”tenik Oscar.

Emprezariu Ermera-oan ne’e ho hanoin di’ak bolu malu atu haree saida mak seidauk iha Ermera liu liu institutu (ETCI).

“Ha’u la’os eskola boot S2,S3 hanesan ema katuas ida ho maluk vetaranus Ernesto Dudu atu nune’e sira bele fó apoiu liu tan institutu East Timor Cofee Academic,”tenik nia.

Alende Presidente eleitu ba Fundasaun Café LAHER ne’e rasik kompromete sei dedika atensaun makas ba kafé, oras ne’e hanesan inan ba mundu tomak ne’ebé mai husi Ermera.

“Ha’u sente ondradu tanba hetan konsiderasaun husi intelektualidade Ermera-oan inklui veteranu sira ho fiar aklamasaun no unanimidade apoiu tomak atu sai hanesan Presidente Fundasaun Kafé LAHER hanesan terpangil, tanba todan nune’e ejije Ermera-oan ne’ebé matenek atu apoiu”.

Nia senti todan, maibé ho Ermera-oan nia hamutuk no matenek bele tau hamutuk vizaun oinsa mak atu halo buat di’ak ruma ba Ermera.

“Ami sei tau hanoin no vizaun hamutuk lori institutu ne’e bele ba oin, nomós sei husu ba emprezariu Ermera-oan atu fó apoiu tomak moral no finanseiru,”tenik nia.

Fundasaun Kafé LAHER ne’e mós sei tau atensaun ba setór kafé iha Ermera ne’ebé oras ne’e dadaun sai problema no preokupasaun ba komunidade sira.

“Ami hakarak liga agrikultura no kafé halo nusa mak bele halo inovasaun ba buat foun ne’ebé sei konvida mós Ministru Agrikultura Pesca (MAP) hodi haree,” tenik Oscar.

Presidente Fundasaun Kafé ne’ebé ho nia esperénsia lubuk hahú husi kiik ba boot iha mehi boot ida hakarak halo kafé sai produsaun ida tanba konsidera hanesan buat kiik ne’ebé sei la gasta osan boot.

“Ami iha esperénsia negosiu nunee sei fó hanoin no orientasaun hodi halo industria kiik iha Ermera hodi diversfika ekonomia atu nune’e labele laran metin ba konstrusaun fizika nune’e sei fó orientasaun bele hetan kreditu husi banku sira atu dudu Ermera lao ba oin”.

Iha fatin hanesan Retór East Timor Coffe Academic (ETCI), Lucio Marcal Gomes  hanesan mós fundador Fundasaun Kafé LAHER  informa, hafoin ukun rasik an matenek oan Ermera tuur hamutuk ho hanoin atu saida mak bele kontribui ba dezenvolvimentu nasaun atu kontribui ba dezenvolvimentu nasional.

“Ami haree katak buat ne’ebé atu kontribui mak edukasaun ne’ebé sai hanesan setór importante ida ba povu Ermera, no nasaun tanba edukasaun forte nasaun mós forte,”tenik nia.

Nia konta hafoin iha tinan 2003, Ermera-oan tuur hamutuk iha Ermera antigu, iha tempu ida defisil, Ermera-oan hanesan Oscar Lima, ninia lideransa akumula ema hotu-hotu hodi tuur hamutuk tau hanoin hari Fundasaun Kafé LAHER no harii institutu ida.

“Iha momentu forma estutura  komesa ona halo esturutura LAHER ne’e ho nia estrutura Presidente momentu ne’eba mak Jermenino Amaral, “Lekisera” Vise mak Gilman Exposto, Sekretáriu mak Hepolito Exposto Dos Santos, no Donato Salsinha, no Tesoureira mak Maria Olandina Isabel Caero, atúal Embaxador Iha Malasia,

“Ami harii LAHER ne’e atu hamahan, East Timor Coffe Academic Institute (ETCI) ho fakuldade Agrikultura ho departementu haat, hanesan, Departementu Agronomia, Departementu Post Coileta, Departementu Agro Bisnis, no Floresta, hetan ona akreditasaun husi Governu ho valor 73,22.

Nia konsidera rekoñesimentu Governu ne’e hanesan ondra boot katak luta la saugate tanba eskola ne’e iha kafé laran.

Hafoin iha tinan 2012, jestaun diak nune’e peritu internasional ETCI ba akademika loke tan fakuldade rua, Ekonomia, no Edukasaun, inklui Agrikultura, ho departementu 10.

Tinan 2016 halo fali edifisiu sentral ida ne’ebé hetan inagurasaun iha loron 5 fulan-janeiru 2020 husi Kay Rala Xanana Gusmão.

Nia haktuir katak, vizaun husi LAHER nian mak hakarak ermera oan tenke kaer rasik rikusoin saida mak ermera iha liu liu kafe.

“Ermera  ba oin lakohi ema seluk kaer kafé, hanoin tempu ruma Ermera mak kaer nia rikusoin rasik, hadia kualiade kafé no nia produtividade ba aban bainrua ema seluk labele jere hodi ita uza fali nia restu,”dehan nia.

Alende ne’e husi LAHER konsege deskobre ona kafé Ermera mak sai hanesan hibridu liu iha mundu seluk.

“Ko’alia kona-ba kafé hibridu de timor iha tinan 1927 kafé mundu tomak afeta moras hemilo past trip kafé kona hotu mundu tomak laiha ona nasaun ida mak la afeita, maibé grasa adeus peskizador sira lao haleu mundu tomak haree kafé afetadu hotu inklui  timor, maibé banhira to’o iha Ermera fatubesi,doutor Maiar lao too fatubesi iha fatin ida ho naran Malhui, hetan kafé hun rua deit mak lakona, ida arabika ida robusta,kuandu haree husi sentifika kromósona arabika 44 ida robusta 22, tanba rai Ermera lulik duni hakarak naran sai boot duni akontese kruzamentu ne’e”.

Hafoin iha tinan 1927 to’o 1956 hala’o peskiza durante tinan 30 resin too loron 8 fulan Agostu tinan 1957, malae haruka esportasaun kafé boot ba nasaun portugal, ho tonelada rihun 500 inklui kafé musan lima hodi halo adaptasaun tanba mundu ne’e fahe ona ba rua tropiku ho sub-tropiku.

Hanesan timor tropiku no portugal sub-tropiku, nune’e too iha ne’ebá kafé hotu hotu kona ba moras nune’e kafé hibridu timor mak rejiste makas liu iha rai malirin, hodi fahe ba mundu tomak inklui brazil ne’e sira hanaran katura, no ba katimor ne’e timor nian kafé.

Alende ne’e foin dadaun Fundasaun Kafé LAHER iha fulan-Agostu tinan 2019,  koko konvida peritu ida husi portugal doutor Maria do Ceo, ho Henrigue Damiao mai husi universidade boot Daelo, mai timor-Leste hodi deklara deit ba públiku katak kafé ne’e Timor nian,nune’e ba aprezenta iha ministeriu agrikultura no sektetariu estadu arte no kultura, hodi sai evidensia forte.

Nia dehan, durante ne’e ETCI nia kontribuisaun laos ba Ermera deit maibé iha nivel nasional no internasional tanba ho lideransa Oscar Lima nian konsege produs ona estudante 725 no 50% mak servisu ona iha koperativa cafe timor CCT, ho dosente permanente 40, kontratadu 60 resin nomós dosente konvidadu.

Alende ne’e halo ona kooperasaun Internasional hanesan Universidade Brawijaya Malang,Bogor,Universidade Hasanudin Makasar, Udayana Bali, Universidade Halu Oelo Kendari Indonezia.

Iha nasaun portugal nia servisu hamutuk ho institutu sientifika investigasaun tropikal Lisboa, Australia hanesan Cross University, no Melbourn University.

Úniku ETCI mós hanesan membru permanente iha asosiasaun ida husi nasaun 25 iha Saudeste Aziatiku.

Tuir planu iha tinan 2020 ETCI atu halo konferénsia, ne’ebé sei konvida nasaun sira ne’e hamutuk 25, maibé halo adiamentu tanba relasiona ho krize politika ne’ebé Timor-Leste infrenta hela no hein too tinan rua mai.

Entretantu estrutura eleitu ne’e sei simu knaar foun mandatu tinan lima hahú husi tinan 2020 to’o tinan 2025.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV