Print this page

TINAN 50 PROKLAMASAUN UNILATERÁL: HUSI AHI-LAKAN REZISTÉNSIA NIAN BA NAROMAN ESPERANSA NIAN Featured

By Maximiano Boavida Pereira (Maxi Boavida) S.I.Kom Novembru 17, 2025 212
Maximiano Boavida Pereira Maximiano Boavida Pereira

Revolusaun Kravu iha Portugál iha loron 25 fulan-Abril tinan 1974 hanesan golpe militár pasífiku ida ne'ebé hakotu ditadura liu tinan 40 no loke espasu ba demokrasia iha nasaun ne'e. Revolusaun kravus hanesan golpe militár ida ne’ebé hala’o husi movimentu ofisiál joven sira husi Forsa Armada Portugál nian, ne’ebé koñesidu ho naran Movimento das Forças Armadas (MFA), iha loron 25 fulan-abríl tinan 1974. Golpe ida-ne’e hamonu rejime autoritáriu Estadu Novo nian, ne’ebé iha podér dezde tinan 1933 iha ditatór António de Oliveira Salazar nia okos no depois Marcello Caetano.


Portugál envolve iha funu ida ne’ebé naruk no karun iha ninia kolónia afrikanu sira (Angola, Mosambike, Guiné-Bissau), ne’ebé hamosu deskontentamentu entre militár sira. Dezigualdade sosiál, inflasaun, no estagnasaun ekonómika halo povu nia kondisaun sai aat liután. Rejime Estado Novo limita liberdade imprensa, reuniaun, no espresaun. Polísia sekretu (PIDE) habelar tauk iha públiku nia leet, Gelombang dekolonisasi dan gerakan demokrasi di Eropa turut mempengaruhi semangat perubahan. Hirak ne’e maka sai núdar baze hodi mosu revolusaun kravu iha Portugál.
Naran "Revolução Cravos" mai husi atitude pasífiku husi ema sivíl sira ne'ebé kesi ai-funan mean iha soldadu sira armas (Kilat) nian nu'udar símbolu apoiu no dame nian. Kuaze la-iha tiru sira ne'ebé maka tarutu, no golpe ne'e la'o la-hó fakar raan boot.
Ho revolusaun ida ne’e amonstra katak Rejime Estado Novo ofisialmente disolve. Portugál hahú tranzisaun ba demokrasia parlamentár no iha momentu ne’eba Portugál fó independénsia lalais ba ninia kolónia sira, inklui Timor-Leste. Iha tinan 1976, Portugál adota konstituisaun demokrátiku ne’ebé garante direitus umanus no eleisaun livre ho nune’e fo mós Liberdade imprensa, sindikatu, no partidu polítiku sira hahú buras.
Revolusaun Kravu hamonu rejime autoritáriu Estado Novo iha Portugál, ne’ebé mantein ukun koloniál iha Áfrika no Ázia, inklui Timor-Leste, durante dékada barak. Ho nune’e liu husi revolusaun ida ne’e, Governu foun iha Portugál, ne’ebé lidera husi Movimento das Forças Armadas (MFA), hala’o ajenda dekolonizasaun, hodi loke espasu ba autodeterminasaun ba kolónia sira. Ho nune’e Timoroan sira ne’ebé iha momentu ne’eba aporveita mós oportunidade ne’e, Hafoin revolusaun, partidu polítiku sira hahú mosu iha Timor-Leste, hanesan FRETILIN, UDT, no APODETI. Portugal autoriza formasaun governu tranzisaun no planeia referendum ka eleisaun hodi determina Timor-Leste nia futuru.
Instabilidade polítika iha Timor-Leste hafoin Revolusaun kravu, inklui konflitu entre UDT no FRETILIN, Halais deklarasaun independénsia unilaterál FRETILIN nian iha 28 Novembru 1975.
Governu portugés foun la konsege kontrola situasaun iha Timor-Leste, hodi husik teritóriu ne’e vakum iha podér ida nia laran.
Vakum ka mamuk poder no proklamasaun unilaterál hetan persesaun hanesan ameasa ida husi Indonézia, ne'ebé hafoin ne'e lansa invazaun militár ida iha loron 7 fulan-Dezembru tinan 1975.
Portugál, enkuantu la rekoñese ofisialmente aneksasaun Indonézia nian, la-iha kapasidade militár ka diplomátika atu prevene ida-ne’e.
Revolusaun Kravus fó impulsu inisiál ba povu Timor-Leste atu luta ba independénsia liu husi diplomasia no rezisténsia. Apoiu ba Timor-Leste nia independénsia husi sosiedade sivíl no partidu polítiku sira iha Portugál kontinua durante okupasaun Indonézia.
Revolusaun kravu loke odamatan ba Timor-Leste atu mehi ba ukun rasik-an, maibé hamosu mós vakum polítiku ne’ebé lori ba konflitu no okupasaun. Maski dalan ba independénsia tomak seidauk hetan to’o tinan 2002, maibé espíritu ne’ebé moris husi Revolusaun Kravu sai nafatin parte vital ida husi identidade Timor-Leste nian.
Iha loron 28 fulan novembru tinan 1975, deklarasaun brani ida lian husi Kapital Timor Portugés (Dili) : proklamasaun independénsia unilaterál ba Timor-Leste. Iha kolonializmu nia mahon no ameasa invazaun nia leet, nasaun ki’ik ne’e hili atu hamriik metin, hodi deklara ninia independénsia. Liu tiha dékada lima, ita la'ós de'it hanoin hikas momentu eroiku ida maibé mós reflete kona-ba viajen naruk ne'ebé maka hala'o ona—nakonu ho moras, esperansa, no realizasaun.
Proklamasaun unilaterál ne’e la’ós de’it dokumentu polítiku ida, maibé símbolu determinasaun koletiva povu Timór nian atu determina sira-nia destinu rasik. Maski rekoñesimentu internasionál la mai to’o tinan hirak liu tiha, maibé espíritu rezisténsia ne’ebé pioneiru husi FRETILIN no FALINTIL sai nu’udar fundamentu morál ba luta. Ikus mai mundu rona hakilar husi povu baibain ne'ebé lakohi atu istória haluha sira.
Dezde hetan independénsia tomak iha loron 20 fulan Maiu tinan 2002, Timor-Leste atinji ona marku importante balu hanesan; Demokrasia ida ne’ebé vibrante, ho eleisaun ne’ebé relativamente pasífika no partisipativa, Dezenvolvimentu infraestrutura bázika, partikularmente iha edukasaun no saúde, Papél ativu iha diplomasia internasionál, inklui adezaun iha ONU no CPLP no foin lalais sai mós membru ba ASEAN nian, Esforsu rekonsiliasaun nasionál ne’ebé fó prioridade ba justisa no perdaun.
Maibé, susesu sira-ne'e la'ós mai la-hó dezafiu sira. Dependénsia ba setór mina no gás, disparidade dezenvolvimentu entre rejiaun sira, no dezempregu aas ba foin-sa'e sira sai nafatin dezafiu signifikativu sira.
Aniversáriu ba dala 50 proklamasaun Unilaterál nian maka momentu ida ne'ebé oportunu atu husu nasaun ida-ne'e sei ba ne'ebé tuir mai?
Primeiru, diversifikasaun ekonómika tenke sai prioridade. Seguransa ai-han, turizmu sustentável, no ekonomia kriativu maka setór sira ne'ebé promisór se jere ho vizaun ba tempu naruk.
Segundu, investimentu iha jerasaun foun maka xave. Edukasaun ne’ebé relevante ho nesesidade tempu nian, formasaun profisionál, no oportunidade ba partisipasaun polítika ba foin-sa’e sira tenke habelar.
Terseiru, hametin instituisaun sira no governasaun ne’ebé moos sei determina kualidade ba ita-nia demokrasia. Korrupsaun la'ós de'it estraga konfiansa públiku nian maibé mós difikulta dezenvolvimentu.
Proklamasaun 1975 nian maka hahú viajen naruk ida. Agora, jerasaun foun Timor-Leste nian lori responsabilidade atu kontinua luta, la’ós ho kilat, maibé ho kaneta, ideia, no servisu konkretu. Mai ita selebra aniversáriu ba dala 50 ida-ne'e la'ós de'it ho nostaljia, maibé ho kompromisu foun ida atu harii nasaun ida ne'ebé justu, prósperu no dignu.
Hodi reflete kona-ba Timor-Leste nia aniversáriu independénsia Unilaterálmente ba dala 50, aspetu importante balun ne’ebé presiza tau matan inklui diversifikasaun ekonómika, hasa’e kualidade edukasaun, hametin instituisaun demokrátiku sira, no hakbi’it jerasaun foun sira.
Dependénsia ba mina no gás sei aas nafatin, enkuantu rezerva sira iha Fundu Petrolíferu kontinua tun, Setór agrikultura seidauk óptimu, maski maioria populasaun depende ba produtu agríkola, Presiza investimentu sériu iha turizmu, indústria kriativu, no ekonomia dijitál atu kria fonte foun sira rendimentu nian.
Asesu ba ensinu báziku habelar ona, maibé kualidade ensinu no kurríkulu nian la hanesan nafatin, Graduadu joven barak maka luta atu tama iha merkadu traballu tanba lakuna abilidade sira, Presiza reforma edukasaun vokasionál no hadi’a kapasidade profesór no fasilidade eskola nian.
Korrupsaun no burokrasia neineik sai hanesan obstákulu ba prestasaun atendimentu públiku, Presiza hametin transparénsia orsamentu no akuntabilidade instituisaun estadu nian, Reforma jurídiku no judisiál sira tenke garante asesu ba justisa ba nivel hotu-hotu sosiedade nian.
Foin-sa'e sira maka maioria populasaun , maibé sira nia partisipasaun iha polítika no ekonomia sei limitadu, Presiza polítika sira ne'ebé inkluzivu atu enkoraja lideransa no empreendedorizmu juventude nian, Igualdade jéneru iha edukasaun, empregu, no polítika presiza nafatin atu hadi’a.
Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN loke oportunidade signifikante, maibé ezije mós preparasaun iha komérsiu, seguransa, no diplomasia, Presiza estratéjia nasionál ida atu maximiza adezaun ba ASEAN.
Importánsia husi reflesaun nasionál no solidariedade interjerasionál hodi hasoru dezafiu foun sira. Reforma la'ós de'it kona-ba polítika, maibé mós kompromisu koletivu ida atu harii futuru ida ne'ebé justu liu, inkluzivu, no sustentável liu.
Ohin, ita hamriik iha istória nia rohan. Tinan 50 liu bá, iha loron 28 fulan-novembru tinan 1975, nasaun ida-ne'e deklara unilateralmente ninia independénsia—hahalok aten-barani ida ne'ebé moris husi determinasaun no domin ba ninia rai-doben. Maski dalan ba rekoñesimentu no independénsia tomak naruk no nakonu ho raan, maibé espíritu proklamasaun iha tempu ne’eba nian moris nafatin to'o ohin loron.
Agora, meiu sékulu liu tiha, ita la’ós de’it selebra independénsia Unilateralmente maibé mós envolve iha reflesaun kle’an: Saida mak ita alkansa ona? No saida maka sei presiza halo?
Ita harii ona sistema demokrátiku ne’ebé vibrante, ho eleisaun pasífika no partisipativa, Ita hametin ona ita-nia pozisaun diplomátika iha nível mundiál, hodi sai membru ativu ONU, CPLP, no G7+, Ita hadi’a ona asesu ba edukasaun, saúde, no infraestrutura bázika iha rejiaun barak, Maibé, ita mós rekoñese katak realizasaun sira-ne'e la to'o atu hasoru dezafiu sira iha ita-nia tempu.
Ita la-bele depende nafatin ba mina no gas. Ita tenke harii ekonomia ida ne'ebé reziliente liu husi agrikultura modernu, turizmu sustentável, no inovasaun dijitál.
Edukasaun la'ós de'it kona-ba taxa partisipasaun nian, maibé mós kona-ba kualidade no relevánsia. Ita presiza reforma kurríkulu, hametin formasaun profisionál, no taka lakuna entre edukasaun no mundu servisu nian.
Governasaun ne’ebé moos no transparente mak fundasaun ba konfiansa públiku nian. Ita tenke hametin instituisaun sira fiskalizasaun nian, halakon korrupsaun, no garante servisu públiku sira ne’ebé justu no efisiente.
Futuru Timor-Leste nian iha jerasaun foun sira nia liman. Ita tenke loke oportunidade ba sira-nia partisipasaun polítika, ekonómika, no sosiál. Nune’e mós, igualdade jéneru tenke sai prinsípiu sentrál iha polítika hotu-hotu.
Daudaun ne’e Krize klimátika sai mós núdar realidade ida. Ita tenke hametin seguransa ai-han, proteje rekursu naturál sira, no harii sistema agríkola sira ne'ebé adaptativu no sustentável.
Ita tenke brani mehi boot, maibé mós servisu maka’as no matenek. Ita nia vizaun mak Timor-Leste ida katak; Independente ekonomikamente, Justu iha governasaun, Inkluzivu iha dezenvolvimentu, Soberanu iha diplomasia no Prosperu ba nia povu tomak.
Independénsia la’ós rohan, maibé responsabilidade nia inísiu. Mai ita uza aniversáriu ba dala 50 ida-ne’e nu’udar pontu virajen ida hodi hametin ita-nia kompromisu atu harii Timor-Leste ida ne’ebé di’ak liu. Ho espíritu unidade, aten-barani, no serbisu maka'as, ita sei hakerek kapítulu foun ida iha istória nasaun ida-ne'e nian—ida ne'ebé nabilan liu, justu liu, no dignu liu. Viva Timor-Leste! Viva Povo Timorense! (*Remata*)

 

Kona-ba Hakerek Nai’in
Profisaun : Konsultór Media, Relasaun Publika no Komunikasaun Sosiál (Freelance )
Hela Fatin : Bidau Toko-Baru
Númeru Whatsapp : +670 (78403524)
Email : Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.

 

Rate this item
(0 votes)