Print this page

“SÍMBOLU DOMINANTE NE’EBE EMA BARAK TANE NO HAHI HANESAN LEGADU KOLONIAL NO REPREZENTASAUN PODER OSIDENTAL Featured

By Hakerek-nain: Miguel Freitas Faluchay Maiu 15, 2025 126
Hakerek-nain: Miguel Freitas Faluchay. Hakerek-nain: Miguel Freitas Faluchay.

Artigu ne'e hakerek la reprezenta instituisaun ne’ebé ha’u hakna'ar an hodi servisu maibé hanesan Liberdade espresaun ida atu ezerse hanoin hodi forma opiniaun publika

Hakerek-nain: Miguel Freitas Faluchay

Gmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.

Nú. Tlf.: +67077066710

 

Artigu ne’e mosu la’os atu koloka-an katak laiha iha fé maibé  nafatin sai ema katóliku. Presiza tebes hatuur an atu ema labele esplora ita nia rasosinu no mantein  ho prinsipiu hodi la konsidera igreja ne’e dogmatiku, define an sai ema ne’ebé krítiku ba aspetu hotu ne’ebé la korrespondénsia ba valór kultura no sosiál iha pais ne’e. Halerik,terus, tanis husi sosiedade mak hafanu ha’u, istoria kona-ba verdadeiru mak obriga tebes atu dezenvolve artigu krítiku ne’e.

Nasaun sira ne’ebé uluk sai antigu koloniál to’o agora konsidera  eransa koloniál hanesan buat importante, to’ o balun halulik no adora. Faktu ida ne’e mos akontese Timor Leste iha ne’ebe legadu Koloniál Potugués ne’ebe husik iha sékulu  haat resin nia laran sei existe.  Kolonizasaun la'ós husik de’it legadu administrativu no polítiku maibé husik mós estrutura sosiál, kulturál no relijiaun ne’ebé ohin loron sei sente maka'as  iha sosiedade nia moris no konsidera hanesan inklulturasaun no sosiedade native sira reklama hanesan sira nia kultura rasik – o halisan hau lisan ho o lisan – Saudozu Francisco Borja da Costa, hanesan relijiaun katolika ne’ebe durante period colonial hanesan lejitimidade podér koloniál.

Iha perspetiva Teoria Pós-kolonializmu, hatudu momos katak legadu podér koloniál kontinua eziste iha Timor Leste maski sai ona nasaun soberanu,  maibé hegemonia colonial ne’ebe metamorfoze ona ba neocolonial sei pervalese no sinkroniza ona ho valores kulturál  no simbóliku koloniál  sira, hodi influensia komportamentu humana, fé ka fiar, hanoin, atitude no konsiénsia. Aspetu refere to'o agora sei la muda tanba sai ona parte integradu nu'udar identidade nasionál inklui sai prátika sosio-polítika iha nasaun ne’e.

Hegemonia ne’e  hetan reforsa husi símbolu - símbolu relijiaun nian, ne’ebé mosu iha atividade publika no instituisaun estadu nian. sarani katóliku sira mós iha tendénsia atu simu forma diskursu  hotu-hotu  relasiona ho autoridade Vatikanu lahó konsiderasaun kritika, inklui prosesu hili Amu-Papa ka desizaun Igreja globál nian. Fenómena ida-ne’e hatudu katak oinsá iha kontrolu maka’as simbóliku estadu koloniál nian, ne’ebé sei hatutan hosi jerasaun ba jerasaun iha forma kultura no relijiaun no dala barak ema konsidera sosiedade Timor ne’e sei dabak – tetum Terik ka naif-lian Indonesia, tuir klasifikasaun ba konsientizasaun ne’ebe mak define husi Paulo Ferreire.

Dala barak ema la konsiente faktus ida ne’e, maibe waihira analiza ho rasional kona-ba saida mak heransa nasional no saida mak legadu kolonial mak sei konsiente faktus ida ne’e no tanba ne’e, importante tebes oinsá atu ezamina hegemonia kultura no relijiaun koloniál bainhira hala’o nafatin papél hodi halo esplorasaun no aproveita  ignoránsia sosiedade nian, relasiona ho fiar iha relijiaun husi efeitu  pos-koloniál.

Afirmasaun hosi Rene Descartes kona-ba teoria rasionalismu, ho justifikasaun klaru katak ha’u hanoin tanba ha’u iha, tanba ne’e presiza tebes uza  lójika no rasionál hodi halo interpretasaun nune’e bele transforma hanoin ida justu no loos, atu la fo oportunidade ba klase monopoliu sira hodi kontinua aproveita,  tanba koñesimentu ema nian liuhosi intuisaun no dedusaun, la'ós mai hosi esperiénsia sensorial.  Deskartes mós fiar katak ema bele hatene lia-loos kona-ba mundu ho utilidade lójika no rasosinu.

Husi análize ne’e la’os influénsia sidadaun se de’it atu muda fé, maibé atu justifika katak  ho maneira Teoria refere mak sei hatudu katak fiar la’os lejitimidade, maibé hola parte  de’it nu’udar direitu ema nian, la signifika sosiedade tenke hamate rasionál hodi halakon hanoin krítiku  sira tanba fanátiku. Hosi fanátiku mak fasil atu klase dominante sira aproveita  halo esplorasaun no uza ema nia ignoránsia atu kapitaliza ba sira nia interese. Hosi ne’e hakerek na'in mós la haluha sita Matenek nain ka filozofia koñesidu ida ho naran Frederich Nietzsche mós justifika iha ninia livru “Para Pembunuh Tuhan” katak lalika fanátiku demais ba buat ne’ebé laiha serteza ka la loos, tanba maneira fanátiku sei hamate sistema intelektualidade hodi la funsionalija hanoin sira ne’ebé lójika no rasionál.

Iha kontestu pós-kolonialisme, relijiaun dala barak uza hanesan forma instrumentu esplorasuan hosi klase elite ka dominante sira hodi harii lejitimidade podér nian nune’e bele kontrola ema nia hanoin inklui  kuda valór sosiál sira hodi bele hetan benefísiu, tanba de’it relijiaun nia natureza dogmátika  no sagradu, sira uza maneira ne’e hodi aposta interese polítika no podér, hafalun ho moral, nune’e sosiedade baibain ka menus kapasidade labele halo rejeisaun. ho fanánitismu relijiaun mak sosiedade iha tendénsia ba fé mak sei simu buat hotu-hotu sein konsiente maski ema lori hela ajenda polítika atu halo esplorasaun.

Fenómena  ne’e hatudu maka’as  forsa relijiaun ho espirituál hodi invade sosiedade, oinsá atu bele kontrola. Rituál ne’e sagradu ka ajenda polítika?, Tanba saida mak maioria sosiedade iha mundu inklui  Timor Leste   kontente tebes hodi  selebra lider supremu igreja katólika, Amo Papa Leao XIV ninia eleitu, maski deskonfia  hola parte konspirasaun no esplorasaun lejítimu  kona-ba fé husi Nasaun Zigante hanesan Estadu Unidus Amérika no nasaun Eropa sira.

Eleisaun Amo Papa, koñesidu konklave iha nia  istória rasik  ho objetivu atu hili lider supremu igreja katólika maibé dala ruma sempre iha infiltrasaun polítika husi nasaun zigante no forsa boot husi nasaun Eropa.

Nasaun sira ne’ebé iha super-power sempre iha intereses estratéjia kona-ba hili Amo-Papa bazeia ba aspetu polítika, Vatikanu mós iha forsa maski ho nia estatutu nu'udar mikro-estadu. Konklave iha sékulu médiu to’o era modernu, Papadu la’os sai de’it pozisaun espirituál, maibé sai mós podér  polítiku no  diplomátiku  tanba ne'e, Semak atu sai Amu-Papa tenke iha influénsia  direta ba:

  • Mapa aliansa polítika iha Europa
  • Relasaun ho impériu no sultanadu sira
  • Asuntu kona-ba kolonializmu no halo espansaun ba misaun relijiaun nian
  • Iha desizaun polítika kona-ba komunizmu, kapitalizmu no konflitu ideolojia

Husi sékulu médiu to’o renascimentu katak Impériu Romanu, Fransa no España iha influénsia maka’as ba eleisaun Amo-Papa hodi asegura sira nia intereses polítika, ekonómiku no militár tanba iha periode ne’ebá Amu-Papa mai husi família nobre no hetan nomeasaun tanba  liu hosi lobi liurai nian.

Ezemplu mak Amo Papa Alexandre VI “Rodrigo Borgia) hetan eleitu liu husi subornu no apoiu polítiku Españól nian. Seluk tan Papa Leão X (Govanni dé Medici) hola parte iha família elit Firenze  ne’ebé hetan apoiu hosi  nasaun Fransa no no nasaun sira hosi Norte Itália nian.

Ezemplu ida tan maka foin akontese iha  semana kotuk ka iha era Bion Post Modernismi maibé sosiedade kontinua haklalak hodi simu Amo-Papa ho orijen  husi Estadus Unidus Amérika  ho naran Leão XIV ne’ebé eleitu hodi  troka Jorge Mario Borgeglio - Papa Fransisco husi Nasaun Amérika Latina ne’ebé hakotu nia jornada moris.

Tendénsia ba interese polítiku  tanba Amu-Papa refere, haré husi Kardeal iha tinan 2023  liu de'it ho tinan rua eleitu sai Amo Papa, antes eleitu iha indikadór intereses polítika husi prezidente EUA Donald Trump (Trump hakarak EUA nia ema sai Amo-Papa, uza batina Amo Papa nian. liu de’it loron rua, mehi Presidente EUA sai duni realidade). Serake eleitu Amo-Papa ida ne’e, la’os interese polítika hosi nasaun super-power?. Nia Verdadeiru,  Teoria mak sei halo validasaun hodi justifika.

Iha  tempu kolonializmu, nasaun kolonialista sira hanesan Español, Potugál, Inglaterra no Fransa uza Vatikanu atu lejítima kolonizasaun liuhosi misaun  relijioza nia.  Inkliui uza Amo-Papa sai nu’udar instrumentu morál hodi apoiu espansaun koloniál iha Ázia, Áfrika no Amérika Latina.

 ⁠Interese Estadus Unidus nian  mak hanesan:

  1. Era Funu Malirin ka Guerra fria. Hafoin Funu Mundiál Daruak, EUA realiza katak Vatikanu bele sai instrumentu diplomátiku ida, hodi hasoru komunizmu iha Europa Leste inklui Eleisaun Papa João Paulo II (1978)  ho orijen Polónia hatete katak hetan apoiu tásitu hosi EUA no nia aliadu sira iha Europa Osidentál tanba nia anti-komunista no bele hafraku influénsia Soviétika iha Bloku Leste.
  2. Asuntu sira kona-ba Demokrasia, Direitus Umanus, no Kapitalizmu mak EUA iha interese atu mantein Vatikanu pro-demokrasia no apoia valór kapitalista liberál sira. EUA apoiu Amu-Papa ida ne'ebé bele sai aliadu iha diplomasia globál, porezemplu kona-ba kestaun sira iha Médiu Oriente, krize direitus umanus, no kestaun sira kona-ba migrasaun nian.

Konspirasaun no Asuntu segredu sira husi Investigadór no istóriku lubuk hatete katak parte ne’ebé boot tebes mak hosi prosesu konklave nian hetan estraga hosi lobi segredu entre Europa Osidentál, EUA no bloku konservadór Vatikanu nian. Iha espekulasaun katak CIA no ajénsia intelijénsia europeia, iha  papél forte ba eleisaun Papa João Paulo II nian ne’e iha referensia lubuk ida sita katak, Vatikanu nia papel importante hodi harahun URSS. Enkuantu Amu-Papa balun ne'ebé konsidera eskerda liu ka radikál iha kestaun sosio-ekonómiku, sei hetan presaun atu la kandidata-an.  (Ezemplu: kandidatu balu hosi Amérika Latina luta ba intreses komum iha sosio-ekonómiku mak nasaun  sirra iha influensia sei la Apoiu).

Signifika eleisaun Amu-Papa nian la'ós de'it kestaun fiar nian, maibé  hanesan  arena ida ba luta  influénsia polítika entre Estadus Unidus no nasaun sira iha Europa. Se mak atu sai Amu-Papa iha poténsia atu determina diresaun polítika Vatikanu nian kona-ba jeopolítika, funu, ideolojia, no ekonomia globál.

Atu klean liu mak sei reforsa tan ho Análize Teórika hodi bele define  Interese husi  Amérika no Nasaun Europeu liu-husi forsa relijaun atu lejitima sira nia poder, mak hanesan

  1. Antonio Gramsci nia Teoria kona-ba Hegemonia
  2. Immanuel Wallerstein nia Teoria Sistema Mundiál
  3. Roland Barthes nia Teoria Semiótika Poder nian
  4. Karl Marx nia Teoria Kritika

Teoria Hegemonia Antonio Gramsci

Iha ámbitu hili Amo Papa foun, estrutura teoria “Hegemonia”  husi Antonio Gramsie foin funsiona  hodi define di’ak aspetu relijiaun katólika nu’udar legadu lejítimu husi nasaun koloniál nian. hegemonia igreja katóliku hanesan elite global, no Relijiaun iha papél ida forte tebes hodi influénsia sosiedade hotu atu halo tuir podér lejitimidade.  Antonio Gramsci define katak konseitu hegemonia hanesan termu ne’ebé haré liu ba dominasaun no influensia husi grupu no klase elite sira ba klase ki’ik.  Gramsci  mós hateten katak hegemonia laos akontese de’it husi violénsia ka konfrontu husi fiziku maibé liu husi kontrolu, norma sosiál, kulutura, relijiaun no ideolojia.

Analize husi Antonio Gramsci  konsidera

  • Vatikanu nu’udar instituisaun espirituál sai mós instrumentu hegemonia ideolójika globál. Nasaun Europeu (antigu) no Amerika (modernu) sira koko atu ezerse influénsia iha eleisaun Amu-Papa atu nune’e garante sira-nia ideolojia dominante nafatin.
  • Amu-Papa hetan pozisaun nu'udar figura morál mundiál, maibé sorin seluk iha papél hodi perpetua ideolojia dominante kapitalizmu, anti-komunizmu, no pró-Osidente.
  • Konklave uza hanesan espasu ba kompromisu elite nian hodi mantein estabilidade podér hegemóniku liuhosi relijiaun, la'ós de'it kestaun Fé.

Immanuel Wallerstein nia Teoria Sistema Mundiál

Tuir Wallerstein ho perspetiva katak mundu bele  fahe ba tolu:

  • Núkleu (sentru): Nasaun dezenvolvidu sira (EUA, Europa Osidentál)
  • Semi-periferia: Nasaun sira ne'ebé sei dezenvolve hela
  • Periferia: Nasaun kiak sira ka sub-dezenvolvimentu.

Husi Analiza hatudu katak  Vatikanu iha sentru rede elite globál  ne'ebé kontrola hosi nasaun sentrál sira no mós eleisaun Amu-Papa hetan influénsia husi elite núkleu nune’e Vatikanu sai nafatin instrumentu soft power iha nasaun semi-periferia no periferia (ezemplu: Amérika Latina, Áfrika, Ázia). Interese EUA no Europa mantein dominasaun ideolojia kapitalizmu, anti-komunizmu, no polítika osidentál liuhosi Amu-Papa nu’udar figura morál globál. Amu-Papa João Paulo II mak ezemplu loloos: hili tanba nia bele nakdoko Bloku Orientál (semi-periferia) ho narrativa morál anti-komunista.

Teoria simbolik  “Semiotika” Roland Bartes

Tradisaun kritika Semiótika hodi define kona-ba Poder nian (Roland Barthes) hodi distinge entre denotasaun (signifikadu literál), konotasaun (signifikadu implísitu), no mitu (narrativa dominante ne'ebé konsidera hanesan normál).

Ho Analiza rasik katak:

  • Denotasaun: Konklave no eleisaun ba Amu-Papa nu’udar rituál espirituál ba sarani Katólika sira.
  • Konotasaun: Iha mensajen polítika subar kona-ba sé maka merese liu atu prezerva valór osidentál sira, kapitalizmu, no estabilidade jeopolítika.
  • Mitu: Públiku fiar katak eleisaun Amu-Papa nian maka lian de'it husi Espíritu Santu nian. Iha realidade, mosu lobi kona-ba jeopolítiku entre Amérika no nasaun Europeu sira atu asegura  Amu-Papa eleitu tuir sira nia ajenda polítika.

Símbolu podér relijiozu  hanesan batina, suar mutin, no naran Amu-Papa foun nian konstrui nu'udar ferramenta hodi fo lejitimidade polítika nian iha pakote espirituál.

 

Teoria Kritika Karl Marx

Teoria Kritika Karl Marx nian hodi Hasae Konsiensia Sosiedade Timor-Leste aposta katak  Konseitu Báziku sai baze fundamental, tanba ne’e  Karl Marx bolu relijiaun hanesan “ópiu ba povu”. La'ós iha sentidu katak relijiaun aat, maibé liuliu kona-ba oinsá elite podér nian dala barak uza relijiaun atu:

  • Hakalma ema kiak no oprimidu sira
  • Hasai atensaun husi injustisa sosiál no ekonómika
  • Forma konxiénsia falsu — iha ne'ebé ema kiak sira sente katak sira nia terus maka parte ida hosi "Maromak nia planu", tuir loloos ida-ne'e maka rezultadu hosi dezigualdade sistemátiku.

Teoria Relevánsia tebés ba Timor-Leste nu’udar antigu koloniál hosi nasaun Portugál tanba  Sosiedade Timor-Leste nian ne’ebé predominante katóliku dalabarak glorifika Vatikanu no Amu-Papa ho forma absoluta, lahó krítiku ba kontestu polítiku globál ne’ebé  falun metin. Polítika sosiál, kulturál dala barak sei kontrola nafatin liuhosi símbolu relijiozu sira. Dezigualdade ekonómika no injustisa pós-independénsia taka ho narrativa relijioza sira kona-ba "gratidaun" no "teste sira hosi Maromak". Enkuantu: Dezigualdade ida ne’e nu’udar rezultadu husi sistema kapitalista globál, iha ne’ebé Timor-Leste nu’udar nasaun perifériku ida iha sistema mundiál.

Oinsá mak Teoria Krítika  bele Funsiona iha Sosiedade nia le’et?

  1. Harii konxiénsia klase nian: halo ema konxiente katak sira iha pozisaun desvantajen iha estrutura polítika-ekonómika globál.
  2. Desmantela ideolojia hegemónika: inklui mitu kona-ba Vatikanu nu’udar instituisaun sagradu ne’ebé polítikamente neutru, maski iha papél ba jeopolítika mundiál.
  3. Dezenvolve diskusaun krítiku sira: liuhusi mídia, edukasaun, organizasaun sosiedade sivíl sira, kona-ba relasaun entre relijiaun, polítika no ekonomia.

Estratéjia Prátika mak sai hanesan pilár importante mak:

  • Edukasaun públika kona-ba istória eleisaun papa nian, jeopolítika Vatikanu nian, no relasaun entre elite relijioza sira no podér kapitalista globál sira.
  • Análize mídia nian: desbarata enkuadramentu notísia nian hosi Amu-Papa no Vatikanu ne'ebé maka pro-osidentál liu.
  • Diskusaun komunitária: kona-ba dezigualdade ekonómika no relasaun relijioza-polítika.
  • Promove teolojia libertasaun lokál, hanesan maneira ida ne'ebé uza iha Amérika Latina, katak relijiaun iha kiak sira nia sorin, la'ós elite sira.

Analize kona-ba faktus sira ne’ebe hale’u ida (rai-laran to’o konjuntura global) dala barak liu detekta ninia anomalias, waihira uza aproximasaun teorika, tanba konstrusaun Teoria ida mos bazeia realidade no kontestu ida. Teori husi Pos Kolonialisme, hegemoenia, semitoka, kritika husi Karl Max, Sistema sosial mundial hanesan instrument importante hodi diagnosa realidade no tendensia futu-lia, konspirasaun no konsertasaun ba interese nasaun super power sira.

Deskobrimentu husi aproximasaun teoriaka deskobre katak ema barak las uza rasionál  ikus mai la konsiente ho faktus katak legadu koloniál sai instrumentu ba klase elite polítiku sira , no iha kontextu relijiaun servisi dór igreja katólika kontinua uza konseitu dogmatiku, hamutuk ho podér lejítimu hodi halo esplorasaun ba sosiedade inosente sira. Iha kontextu Eleisaun ba Amu-Papa nu’udar forma ida hosi hegemonia ideolójika osidentál hodi habelar narrativa morál ne'ebé maka tuir interese hosi elite polítika europeia no amerikanu no elite osidentál sira liuhosi símbolu sagradu nian, maski hafalun ho estratéjiku senáriu polítiku kamufladu hodi atinji sira nia objetivu. Konjuntura ne’ e halo parte iha eskema sistema mundiál kapitalista globál nian, iha ne'ebé núkleu elite nian regula narrativa relijioza hodi estabiliza kontrolu iha rejiaun semi-periferia no periferia sira.

Buat sira ne’e hotu hanesan Karl Max temi iha nesesidade atu harii konxiénsia krítiku iha sosiedade Timor-Leste, liuliu kona-ba oinsá uza relijiaun nu’udar instrumentu ida ne’ebé bele kontrola sosio-polítiku hodi luta hasoru dezigualdade no interese globál sira.

Referénsia

  1. Teori konflik sosial karya Dean G. Pruit dan Jeffrey Z. Rubin
  1. Gramsci, A. (1971). Selections from the Prison Notebooks. New York: International Publishers. Link (ulasan teori hegemoni): https://www.powercube.net/other-forms-of-power/gramsci-and-hegemony/
  1. Wallerstein, I. (2004). World-Systems Analysis: An Introduction. Duke University Press.

Link (penjelasan teori sistem dunia): https://globalsocialtheory.org/concepts/world-systems-theory/

  1. Roland Barthes. Analisis Semiology atas Fotografi,Iklan,Film, Music, Alkitab, Penulisan dan Pembacaan serta Kritik Sastra.
  1. Kritik Ideologi. Menyingkap Pertautan, Pengetahuan, dan kepetingan Bersama Jürgen Habermas. Karya F. Budi Hardiman.
  1. Ernest Mandel. Tesis Tesis Pokok Marxisme
  1. Heywood, A. (2017). Political Ideologies: An Introduction (6th ed.). Macmillan International Higher Education. Link (tentang ideologi politik & agama): https://www.macmillanihe.com/page/detail/Political-Ideologies/?K=9781137606020
  1. Sejarah pemilihan Paus: https://www.britannica.com/topic/papal-conclave
  1. Peran geopolitik Vatikan modern: https://foreignpolicy.com/2022/08/29/vatican-diplomacy-china-russia-pope-francis
Rate this item
(0 votes)