Tamba sa ita buka mundu ne’ebé forma iha feto nia úteru, no oinsá mundu ne’e nakonu ho ema? Se laiha úteru privatizasaun patriarkál no ekonómu-kapitalistiku sei la akontese. Entaun ha’u hanoin katak úteru ne’e iha feto, se iha feto ida-ne’e nu’udar direitu autentiku, fó liberdade tomak feto ida atu desidi la’os desidi husi norma sosiál no ideia mitu-sira.
Konseitu feto ka mane ne’ebé hetan definisaun tuir (seksu no jenéru) orienta husi siénsia biolójia no kontrusaun sosiál. Maibé hanesan umanu tamba sa ema ne’e rasik labele sai nia aan lolo’os no tenke helik ka subar iha sosiedade nia kotuk tuir konstrusaun sosiál no kulturál-patriarkál nia orientasaun, liu-liu feto-sira—inklui mane?
Ha’u hanoin katak, hakerek ne’e nu’udar meius ida ba libertasaun iha mundu ohin loron. Entaun liu-husi hakerek ida-ne’e hodi esplora kona-ba ideia sira-ne’ebé interligadu ho asuntu feto nian, kestaun ne’e la’os de’it nesesidade feto nian maibé oinsá bele lori to’o iha faze ida umanidade ne’e, ida bele hetan liberdade husi nia direitu autonómu, to’o ba faze liberta pensamentu toksiku androsentrizmu.
Narativa husi istória, podér ekonómiku-polítiku no sosio-kulturál iha mundu nian barak ita haree no lee liu-husi: jurnál siéntifiku, artigu opiniaun, essay, livru, no iha literatura online-sira, no seluk tan – nakonu no reprezenta de’it ideia andosentrizmu-kapitalizmu nian, la konsege impoin ideia ne’ebé ho umanidade partikularmente emansipasaun feto.
Liu-husi feira ne’ebé realiza husi Femenista Revolusionária (FERA) iha KIOS MATENEK iha 06/11/2025, ha’u mós hola parte iha sesaun BOOK TALK nu’udar aprezentadóra—Iha responsável refere ha’u desidi lori livru ida ne’ebé hakerek husi: Autóra ba Livru refere mak ‘Ester Lianawati,’ ho Titúlu “Dari Rahim ini Aku Bicara—Tubuh Perempuan Melawan Patriarki”. Essay Femenista,no tipu husi livru ne’ebé Non-fiksaun—gender studies & Patriarchy critique.
Livru ne’e kontein nia sub-temátiku 7 kompostu mós husi parte maktaka nian, hanesan: Ibu dan Tubuh Pem-Reproduksi, Istri dan Tubuh Pelayanan, Perawan dan Tubuh yang Tersedia, Pelacur dan Tubuh Pengbankit Birahi, Penyhir dan tubuh Yang Menyempang, Perempuan dan Tubuh yang di tatap dan Sebab ada serigala Betina sejak jaman Nenek Moyang kita.
Hakerek ne’e inspira husi Book talk hanesan temi iha anterior—nune’e mós sai nu’udar konsiénsializasaun ba “ kampaña Loron 16 nian.” Normalmente hakerek ne’e nu’udar dezkritivamente no nia espésie hanesan mós rezeña, husi livru ne’ebé ha’u aprezenta iha book talk nian ne’e, maibé kontestualiza tuir situasaun kredivél-sira ne’ebé sosiedade konsidera ida-ne’e nu’udar kostume jenétiku, no sistema naturál.
Livru ne’e ha’u hanoin katak importante tebe-tebes tamba Lianawati sei lori ita ba haree kle’an liu tan kona-ba realdade oinsá mak feto nia isin lolon liu-liu feto nia úteru (rahim) sai sentru ba kontrolu dominasaun no opresaun husi sistema patriarkál no sistema kapitalizmu ne’e rasik—Liu-husi análiza istória no perspetiva psikolójia femenizmu nian—Husi livru ne’e ha’u hanoin hetan kedas kona-ba saida mak sei akontese iha realdade no saida mak akontese antes?
Interesante tebes halo ita-nia hanoin ne’e semo husi ita-nia isin— sistema ne’ebé produz husi ekonómu-kapitalistiku sira mak inspira no dada atensaun husi ideia konservativa no mistiku-sira, sai hanesan dominasaun, liu-liu sosiedade Timor-Leste—hahú husi feto nia isin-lolon ne’ebé lakon nia aan tamba Hetan dominasaun, kontrolu husi familia no sosiedade nia arogante—sei ko’alia mós kona-ba intuisaun, sabedoria ,forsa, no to’o ba iha libertasaun totál entre jéneru sosiál—úteru ne’ebé feto iha La’os objetu kontrolu sosiedade nian—Ne’e podér feto nian.
Feto ida nia isin-Lolon ne’ebé bele halo reprodusaun tuir sosiedade nia obrigasaun: oinsá sosiedade no kultura haree no valoriza feto bazeia ba sira-nia kbi’it atu sai inan (Reprodusaun). Sosiedade, Liu-liu iha sistema patriarkál hamenus feto nia valór no identidade hodi tau importánsia bo’ot ba nia funsaun nu’udar Makina Reprodusaun— Iha Sosiedade ida-ne’e bainhira feto ka inan ida la ko’us oan mak sira sei hetan estigmasaun sosiál no valór hanesan ema lakon—Krítika ba perspetiva-sira Feto nia valór bazeia ba nia reprodusaun, hanoin feto nia funsaun mak reprodusaun de’it. Nune’e Reafirma fali katak feto nia valor la’os de’it inan maibé nu’udar ema ida ne’ebé iha desizaun rasik.
Problema prinsipál Mak feto-sira hetan Alienasaun husi sira-nia isin-lolon rasik husi úteru (Rahim) ne’ebé hetan kontrolu no obrigasaun husi sistema Patriarkál hodi uza tuir sira-nia hakarak—Kontrolu ba Fertilidade no ezijénsia ba virjinalidade estigma kona-ba Menstrusaun. Feto-nia Isin-Lolon la’os sira-nian rasik maibé sai nu’udar propriedade sosiál atu jere liña jerasaun mane nian.
Sistema patriarkál konsidera kontrola feto nia isin-lolon atu garante nia Virjinalidade to’o wainhira nia hola mane no nia isin-lolon prontu ona atu ba nia la’en ho kondisaun ne’ebé mak perfeitu ka Virjen no la estraga liña jerasaun mane nian—Feto virjen ne’e mak iha valór ne’ebé aas liu iha mane nia matan no valór ne’e la’os ba nia aan-rasik maibé atu garante ba familia no la’en nia naran di’ak iha sosiedade.
Feto hetan Kontrolu husi Familia no sosiedade hodi tau aan ho di’ak to’o bainhira nia kaben ka forma família, Lianawati hanaran Trinitas Peran Perempuan (Inan Virjen Prostituta) ne’ebé virjen ne’e mak sai nu’adar pontu refere ba feto di’ak ne’ebé mane buka. Nia abranje liu tan husi: ‘Ia harus menikah di usia tertentuh jika tak ingin kita sebut perawan tua.’
Rezultadu husi peskiza nian ne’ebé mak ko’alia kona-ba esperiénsia no istória ema nian no bainhira refleta ba hanoin no situasaun real feto Timor-Leste nian ne’ebé mak nakonu ho esterotipu oioin no hetan dominasaun husi sistema mane nian— la’os de’it mane maibé dominasaun husi sírkulu feto ho feto, feto ba mane no Mane ho Mane. Husi perspetiva psikolójia no femenista nian ne’ebé subliña katak Femenizmu la’os de’it ko’alia kona-ba Valór feto nian maibé ko’alia kona-ba umanidade.
Lisaun-sira importante tebe-tebes husi análize krítiku non-fiksaun nian ne’ebé ezamina husi aspeitu rua: Psikolójia no Femenizmu—iha relasaun ho Re-apropria fali feto nia isin-lolon nu’udar fatin atu ko’alia ho sira-nia lian rasik ho Emansipativu. Tenki Deskobre fila-fali feto nia arketipu (WildWomen) atu sai forte no integradu iha ita-nia moris — forsa fíziku no interior atu lori mudansa ba estrutura sosiál, polítika, no dominasaun sistema ekonómu-kapitalistiku nian hodi hetan ekuidade—Mundu ne’ebé mak domina ho Maskulidade lahó sustentável.
Pertinente lo’os ho realdade Timor nian ne’ebé nakonu ho kontrolu no dominasaun sistema mane (androsentrizmu), — no definisaun ba feto nia isin-lolon tuir ignoránsia mane-sira nian. Iha sosiedade Timor-Leste ohin loron atu desidi kona-ba feto ida nia isin-lolon rasik hanesan: saude Reprodutiva, Planeamentu familiár, asuntu kultura, sosiál, no ekonómia-polítika sei domina husi estrutura familia no sosiedade mak: sistema androsentriku.
Dala-barak liu-husi kazamentu no lei estadu nian mós sai impedimentu bo’ot ba feto-sira nia isin-lolon liberdade atu hala’o desizaun ba nia aan hodi direitu internál nia naran—espasu estatutu sívil ne’e rasik mós la kria oportunidade no karakteriza direitu privadu ka internál maibé sempre iha podér aas liu mak lei ka direitu esternál nian hodi prioriza sistema patriarkál no dominasaun merkadu. Lianawati subliña katak: ‘Tubuh perempuan tak Pernah Jadi milik sendiri, Ia milik suami, ayah,Saudara Laki-laki dan Masyarakat.’
Iha Kazamentu ne’e obriga feto atu halo servisu domestiku no atende nia la’en ba asuntu biolójiku (Sexual) nian feto nia isin-lolon tenki prontu ba funsaun rua ne’e mezmu nia laiha hakarak rasik. Sosiedade uza feto nia isin-lolon atu garante Liña Jerasaun Mane nian no hametin papel tradisionál (Inan no feen ideál). Aprenzenta husi konseitu ‘Istri dan tubuh Pelayanan’ hodi halo kritika ba estrutura sosiál ne’ebé halo feto nia isin sai hanesan komodifikasaun ka rekursu ne’ebé tenki uza hodi servi ema seluk nia nesesidade. Lianawati nia pensamentu sira buka atu liberta feto husi presaun ne’e hodi hetan fali nia aan no autentiku iha nia aa-rasik la’os de’it husi papel nu’udar Feen ka inan—libertasaun ne’e mós to’o ba mane konservativa-sira.
Feto barak laiha kbi’it atu halo desizaun kona-ba sira-nia corpo autonomu liu-liu kona-ba desizaun Grávida (Isin-Rua), nia kauza husi mentalidade patriarkál, no mitu-sira ne’ebé ema konsidera ida-ne’e jenétiku no identiku ona eh labele halakon espotañeamente. Ho ida-ne’e Lianawati haree do’ok kedas hodi aprezenta nia hanoin “Belajar menjadi perempuan liar akan membantu kita paham apa itu autentik tulus, tegas, bangkit dan mencintai.” Hanoin ida ké mais alternativu hodi diskorda dominasaun sosiedade androsentriku-sira.
Feto-sira ne’ebé la tuir familia ka sosidade nia espektasaun ka desizaun ne’ebé sira tau hanesan la kaben, la sai inan, la iha oan, la atende la’en ba asuntu biolójia nian (Autonomia sexual) sosiedade konsidera Penyhir ka bruxa. ba feto-sira ne’ebé mak iha koñesementu hanesan hatene halo ai-moruk tradisionál (MidWife) sira-nia koñesementu ne’e haree hanesan penyhir no ne’e perigu ba sistema patriarkál no ekonómu-kapitalistiku sira.
Sosiedade kapitalistika-sira uza Penyhir ka Bruxa hodi halo ta’uk feto-sira hodi labele la’o tuir dalan ne’e, impoin interese modelu kapitalizmu no neo-liberál nian mak ida-ne’e. Lianawati buka atu re-evalua imajén Penyhir ne’e hodi haree katak ida-ne’e bele sai forsa ida ba feto atu sai liar no hili rasik dalan ne’ebé nia hakarak, la’os tuir sosiedade nia hakarak. Sai feto ne’ebé mak liar hodi sai nia aan rasik, desidi rasik kona-ba nia isin-lolon no moris—kontra hasoru norma no estrutura sosiál no kapitalistiku nian ne’ebé mak halo feto lakon nia valór lolo’os nu’udar umanidade.
Estraña tebes mak feto nia isin-lolon iha kontestu Prostituisaun ne’ebé hetan redusaun no sai objetu ne’ebé uza hodi hamosu satisfasaun mane nian, sorin seluk sosiedade patriarkál no konservativa sira konsidera ida ne’ebé mak laiha dignidade no laiha moral maibé la haree katak ida-ne’e mós nu’udar direitu ba orientasaun seksuál ka direitu biolójiku-fisiolójia, no direitu autentiku nian. Liu-husi Pelacur dan Tubuh Pengbankit Birahi Ester akresenta katak ‘Bahwa tubuh saya tidak lagi menjadi milik saya tapi telah menjadi milik banyak orang lain dan bagi saya itu adalah hal yang sangat menyakitkan.’
Sosiedade Timor nia ulun metin ho sistema ne’ebé bazeia ba Kulturál no Relijiaun ne’ebé sai dalan atu define feto nia papel hanesan sai inan-di’ak, feen ne’ebé di’ak, no feto ida ne’ebé mak ideál tuir sosiedade no família mane nian, nia hakarak—tenki sai feto ne’ebé mak virjen/perawan se lae, sosiedade ne’e la konsidera hanesan feto ka ema ne’ebé la furak ona— dala-ruma asuntu ne’e halo rejeisaun tebes ba feto-mane atu hala’o relasaun ne’ebé seguru no dignu iha família no sosiedade nia laran—senti fraku atu sai ema ne’ebé ho ninia desizaun Rasik.
Pesrpetiva Psikolójia no femenizmu nian—Feto ho nia Úteru ne’ebé hetan dominante husi sistema patriarkál, dominasaun ideia konservativa no konspirativu mitolójia—feto lakon nia aan no direitu ka desizasaun ne’ebé dignu atu feto ida kria ba nia aan rasik. Lianawati ke’e kle’an no rejeita pensamentu refere, ho oklu femenista nian, hafoin haree husi aspeitu psikolójia nian hodi hatene klaru nia kauza ba ema (mane) nia mentalidade ida ne’ebé duradoura tebes no husi pensamentu femenizmu nian rejeita hanoin sira-ne’ebé sai hanesan: podér simboliku, inferioriza, no alienasaun ba feto-sira.
Sorin seluk mak nia mós haree kona-ba tamba sa mak feto hasoru alienasaun oioin ba nia isin-lolon rasik, maske isin ne’ebé handle husi feto maibé iha família no sosiedade ne’ebé mak nia hela ba sempre iha limitasaun. Sera que tamba mane mak ho isin ka fíziku ne’ebé bo’ot liu, duké feto? Ka tamba sistema injustu ne’ebé mak sosiedade patriarkál kria sein fundamentu ida ke kle’an.
Sai husi kontrolu sosiál nian—Oinsá ita lakon serigala betina norma sosiál ne’ebé obriga feto atu moris de’it tuir mane nia hakarak, edukasaun informal no Relijiaun hanorin feto atu nonok no pasensia, la hanorin oinsá feto ida bele foti desizaun ba nia aan no orienta nia aan husi direitu internál. Lori liberdade no direitu autonómu husi pesoa ida nian—diskorda ba sistema ekonómu-kapitalistiku, patriarkál, no konstrusaun sosiál-sira. La’os de’it haree to’o libertasaun feto ida nia direitu maibé emansipasaun ne’ebé kle’an no luan liu mak umanidade, entre feto-mane.