Print this page

Esteitmentu La'o Hamutuk: Adezaun TL ba Membru Plenu ASEAN Featured

By La’o Hamutuk Outubru 26, 2025 348
La'o Hamutuk La'o Hamutuk

Introdusaun

Simeira ASEAN ba dala 46 liu ba iha Kuala Lumpur, Primeiru Ministru Malázia deklara ba públiku katak, Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN (full member) sei ofisializa iha Simeira ASEAN ba dala 47 iha fulan Outubru 2025. Tuir mai, Governu da sia organiza grupu traballu inter-ministerial nu'udar responsavel ba implementasaun rekomendasaun ne'ebé deside iha Simeira ASEAN 46 iha Malázia.

Ekipa traballu ne'e enkontru no diskute halo ajustamentu ba lei no polítika balun tuir matadalan (roadmap) ne'ebé simu husi ASEAN. Governu komprimidu katak, antes Simeira iha fulan Outubru, preparasaun intermus polítika, lei balun, teknikamente no institusionalmente finaliza ona, liuliu akordu ekonomia prinsipál sira.

Ambisaun boot ne’e ignora realidade katak Timor-Leste iha kapasidade ki’ik de’it atu prodús sasán ne’ebé bele fa’an iha ekonomia formál (ekonomia ne'ebé uza osan). Bainhira Timor-Leste adere ba ASEAN, bele redús soberania estadu atu proteje povu Timor-Leste husi dominasaun ekonómiku ASEAN.

Dezde inísiu, La’o Hamutuk observa katak, Timor-Leste nian preparasaun sei foka liu de’it ba oinsá prienxe kritéria atu tama ba ASEAN hanesan partisipa iha enkontru, tuir eventu sira, sosializasaun, sensibilizasaun, nsst, maibé, seidauk prepara didi’ak Timor-Leste nian kondisaun ekonomia no setór produtivu sira atu kompete entermus dé merkadu no komérsiu hodi maximiza benefísiu sira bainhira tama membru ba organizasaun rejionál ne’e.

Polítika ekonómika no komérsiu tenke proteje ema vulneravel sira

Ami mós preokupa oinsá Akordu Merkadu Livre ASEAN nian bele garantia no proteje ekonomia rai laran husi dominasaun ekonomia esternu no proteje produtu doméstiku ne'ebé ita iha. Timor-Leste nia populasaun 66% moris ho atividade agrikultura subsisténsia, negósiu ki’ik sira iha merkadu tradisionál no dalan ninin sira. Infelizmente, setór ida ne'e to'o agora seidauk sai setór prinsipál ne'ebé dudu kreximentu ekonomia Timor-Leste no estimula produsaun.

Maski númeru agrikultura ne’ebé boot, maibé seidauk iha kbiit maka'as atu prodús no responde ba demanda doméstika, oinsá tenke kompete ho produsaun agrikultura husi nasaun membru ASEAN sira?

Timor-Leste nia ekonomia ki’ik tenke kria kondisaun atu prodús, embalajen no distribui atu bele kompetitivu liu.

Timor-Leste labele loke setór hotu-hotu dala ida de’it maibé tenke forsa iha negosiasaun entre parte atu fó tempu hakbiit ita-nia setór privadu no ekonomia informál sira, antes tama ba ekonomia formál ne'ebé kompetitivu.

Tenke aproveita didi'ak períodu pre-adezaun, hodi investe iha rekursu umanu, produsaun lokál, hadi’a padraun kualidade, no hamenus kustu produsaun atu nune’e negósiu lokál sira bele kompete iha futuru.

Tenke identifika setór sensivel sira hodi proteje inklui indústria doméstika xave sira hanesan agrikultura, pekuária, peska, floresta no indústria eskalaun ki'ik, médiu no artezanatu ki'ik sira, liu hosi negosiasaun to períodu ne'ebé naruk inklui tarifa sira. Ezemplu esperiénsia membru foun ASEAN sira hanesan Kamboja, Laos, Míanmar, no Vietname. Hametin uluk produsaun lokál, hafoin loke ita-nia merkadu.

lhlh2

Iha tinan 2024, Timor-Leste importa sasán ho valór tokon $954, enkuantu esportasaun naun-petrolíferu hamutuk de’it tokon $22 (ne’ebé tokon $6 ba nasaun sira ASEAN nian no tokon $6 tan ba nasaun sira ne’ebé iha akordu komérsiu livre ho ASEAN). Tokon $467 (49%) hosi sasán importadu sira mai hosi Estadu membru sira ASEAN nian, ho tokon $220 seluk (23%) hosi nasaun sira ne'ebé iha akordu komérsiu livre ho ASEAN, inklui Xina, Austrália, Japaun, Índia, no Koreia-Súl.. Refere ba dadus komérsiu esterna hatudu katak, Timor-Leste importa barak husi ASEAN, maibé la hetan benefísiu husi ASEAN. Situasaun ne’e hatudu katak, ita seidauk sai membru ASEAN ho akordu komérsiu sira, maibé ASEAN no aliadu sira domina ona ita nian ekonomia. Ukun na’in sira hatene hela ita nian ekonomia hasoru hela ameasa no ba futuru bele mós ameasa ita-nia soberania nasaun. Timor-Leste tenke hanoin ho sériu oinsá bele haforsa uluk ekonomia nasionál no povu nia moris nu'udar prioridade liu iha akordu sira komérsiu livre nian[1].

Falta transparénsia no partisipasaun públiku iha prosesu adezaun ba ASEAN; bele hafraku soberania RDTL

Bainhira Timor-Leste sai membru ASEAN, ita tenke obedese no ajusta lei no prosedimentu balun ne’ebé funsiona iha ASEAN. TL tenke hatudu prosesu sira ho di'ak no garante transparénsia no partisipasaun, tanba nu'udar kritéria ne'ebé ASEAN opta mós. Adezaun ba ASEAN la’ós de’it relasaun di'ak governu ho governu, maibé tenke prioritiza relasaun di'ak entre povu ho povu nasaun membru sira. Timor-Leste tenke hatene no deside ninia polítika ekonómika no sosiál bazeia kontestu povu no situasaun lolos – la’ós kópia tuir de’it saida mak ASEAN iha ona, tanba TL nia situasaun no kondisaun la hanesan ho nasaun membru ASEAN sira seluk inklui Istoria luta naruk povu nian, tenke rekoñese.

ASEAN ezije Timor-Leste atu kria lei komplementár sira liga ba merkadu livre, lei konkorrénsia, lei esportasaun no importasaun, inklui lei sira seluk nu'udar ezemplu. Durante la iha konsultasaun adekuadu ho parte importante sira, liuliu povu hanesan autór iha ekonomia lokál, sei rezulta ameasa boot, bainhira Timor-Leste hola parte iha ASEAN, tanba la konsege asegura aspirasaun no la konsege halibur ho detallu dezafiu no problema estruturál sira ne’ebé komunidade kontinua enfrenta, atu inkorpora iha polítika hirak ne’e. LH bele apresia katak TL asina no ratifika tratadu Zona Livre de Armas Nucleares, maske seidauk adere ba ASEAN ne'e nu'udar ezemplu di'ak hosi TL.

ASEAN tolera Violasaun Direitu Umanu; TL tenke kaer metin prinsípiu sira

Timor-Leste ofisiálmente atu adere ba ASEAN iha fulan Outubru 2025, polítiku, governante, estadu no ema hotu sei kontente no sei festeja adezaun ne'e. Tanba estadu iha espetativa boot katak adere ba ASEAN sei fó benefísiu ekonómiku ba TL no bele sai forsa importante ida hodi hametin pás no estabilidade iha rejiaun sudeste aziá. Maibé keta haluha katak, istória pasadu violasaun direitu umanus barak ne'ebé Indonézia halo dezde tinan 1975-1999 ho apoiu husi governu ASEAN hotu-hotu, ne’ebé kontinua traumatiza povu Timor.

Se nasaun ASEAN sira la promove justisa lolos, hasoru violasaun direitus umanus ne'ebé akontese iha Timor-Leste, Impunidade kontinua buras no kontinua prevalese no sei akontese nafatin violasaun direitus umanus hanesan iha fatin seluk, Ezemplu: okupasaun iha Papua-Oeste, ditadura militár no diskriminasaun iha Míanmar, oho ilegál iha Filipina, no krime seluk tan. TL nia adezaun, tenke kontinua atu fó modelu ba lider sira iha Sudeste Aziátiku (ASEAN) kona-ba prinsípiu demokrasia, liberdade no direitu umanu, hanesan hatudu iha relatóriu internasionál sira[2] no tuir prinsípiu, integridade no kredibilidade hanesan demokrasia, tenke tuir Artigu 8.1 no 10.1 Konstituisaun RDTL.

Rekomendasaun

  1. TL tenke kontinua atu apoiu direitu umanus ba povu hotu iha mundu tomak, no labele abandona ita-nia prinsípiu fundamentál.
  2. TL tenke rekoñese katak indústria estrativa la'ós sustentavel atu kontinua fornese maioria reseita estadu. Realidade reseita doméstika presiza atu dezenvolve husi setór la'ós petróleu sira. Bainhira ita kontinua prioritiza indústria mina no gás, mak sei hafraku liu tan Timor-Leste nia pozisaun iha merkadu livre, tanba laiha setór ne’ebé bele estimula ekonomia rai laran ba tempu naruk.
  3. Iha preparasaun ba ajustamentu polítika, Governu tenke promove duni partisipasaun públiku no transparénsia iha faze hotu-hotu inklui ba akordu ne’ebé aprova ona husi Konsellu Ministru kona ba ASEAN. Ami hanoin katak ne’e esensiál tebes atu akumula no konsidera hanoin sira, kondisaun atuál ne’ebé povu hasoru, hodi bele kria polítika ne’ebé bele asegura duni ekonomia povu nian husi ekonomia rai-li’ur.
  4. Governu tenke sériu ona iha planu programa anuál liu husi OJE, atu hatuur duni investimentu ba iha setór estratéjiku no sustentavel, liu liu setór hirak ne’ebé bele apoia ekonomia povu nian ne’ebé maioria nu'udar to’os na’in no fila liman iha setór ekonomia ki’ik no informál. Hirak ne’e mós bele aselera polítika diversifikasaun ekonomia ne’ebé dala barak Governu iha diskursu sempre mensiona nu'udar alternativu atu hakat ekonomia sustentavel liu husi investe no fó prioridade ba setór agrikultura, turizmu komunitária no indústria ki'ik/manufatura.
  5. Governu mós tenke sériu atu implementa sistema kadeia valór, hirak ne’e tenke kria duni sistema fixu atu oinsá bele hakbiit produsaun, apoia iha distribuisaun, no oinsá produtu hirak ne’e bele duni iha valór kompetitivu iha merkadu. Aleinde ne’e, kria mós polítika adekuadu atu asegura produtu lokál sira nia ezisténsia, presu no kualidade, atu merkadu la kontinua domina ho produtu importadu.
  6. Presiza asegura sistema dijitalizasaun sira iha prosedimentu alfándega nian hodi hamenus korrupsaun, fraude no atrazu sira.

Ikus liu La’o Hamutuk deseju Timor-Leste nian adezaun ba ASEAN labele sai hanesan objetivu ikus. Esperansa atu sai membru ASEAN tenke fó motivasaun ba Timor-Leste atu haree fali ba nia uma laran rasik no prepara-an didi’ak nune'e Timor-Leste bele sai nasaun ida ne'ebé independente ekonomikamente. Ida ne’e mak ami hakarak hato’o ba atensaun no konsiderasaun hotu, la haluhan ami hato’o obrigada barak.

Dili 25 Outubru 2025

[1] https://www.laohamutuk.org/econ/ASEAN/10ASEANTe.htm

[2] https://freedomhouse.org/country/timor-leste/freedom-world/2025

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Domingu, 26 Outubru 2025 22:49