Print this page

TL Sai Uma-Na'in ba Konferénsia APCC ba Dala-Haat Featured

By Ivonia Varela Abril 28, 2025 115
Foto:Medi GPM. Foto:Medi GPM.

DILI:Timor-Leste sei sai uma na'in ba Konferénsia Komunidade Ázia Pasífiku (APCC-sigla inglés) ba dala haat ne'ebé sei realiza iha fulan-Juñu tinan 2025.

Reprezentante Komunidade Portuguésa iha Tugu-Indonézia, Thomas Quiko hatete, nia parte sempre partisipa iha konferénsia Ázia Pasífiku no konferénsia ne'ebé maka atu realiza iha Timor-Leste ne'e, ba dala haat nian.

Nune’e, komisaun organizadóra ba konferensia APCC ne’e hasoru malu ho Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hodi ko’alia kona ba preparative sira iha Timor-Leste.

“Ami iha ne'e ba enkontru preparatóriu, komunidade sira husi Ázia tomak hetan konvite, hanesan husi Maumere Flores, Larantuka, Makau, Goa, Sri Lanka, Malaka, no klaru Tugu. Normalmente, kada APCC sira iha konferénsia ida hodi hamosu ideia foun, konta saida maka sira iha hanesan  kultura, fahe atuasaun no múzika,”dehan Reprezentante ne'e iha Palásiu Governu, Segunda (28/04).

Reprezentante Komunidade Portugue iha Malaka hatutan, dalan ida ne’e, provavelmente tenke diskute liután, la’ós de’it kultura, lian, maibé sei diskute saida mak sei halo iha futuru atu bele fó fuan liu tan, nune'e komunidade sira bele uza no Primeiru-Ministru apoia tebes sira.

“Nia apoia tebes no nia sei ajuda delegasaun atu mai iha ne'e. Ha'u hanoin katak loron haat bele sai sufisiente atu hala'o konferénsia ida-ne'e. Hein katak ida-ne'e maka inísiu loos ba futuru ne'ebé nabilan ba komunidade portugés iha Ázia," katak Reprezentante.

Iha fatin hanesan, Reprezentante Komunidade Portuguésa Hudi Malacca-Mlazia, Joseph Santa Maria hatete, konferénsia APCC ba Kapitulu Datoluk ne’e realiza ona iha Malaka, ne’ebé Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana rasik partisipa iha tinan 2016 hamutuk ho komunidade Portugués sira seluk iha Ázia.

“Ami agradese tebes ba Timor-Leste atu sai uma-nain ba Konferénsia Komunidade Portugés Aziátiku, Kapítulu dahaat, Ha'u hanoin ida-ne'e buat ida ne'ebé ita muda ona ba nasaun ida. Antes ne'e, ami iha de'it nivel aldeia ida. Ha'u agradese ba Timor-Leste atu sai uma-na'in, Ami mós haree hela ba Portugál atu sai uma-na'in iha 2027. Ami sei halo proposta sira-ne'e iha konferénsia fulan-Juñu nian," dehan Joseph.

Nune'e, nia parte kontenti tebes hala'o enkontru ho Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, tanba PM Xanana apoiu tebes ba ajenda ne'ebé sira iha.

Nia afirma, identidade portugués nian ne’ebé aprezenta iha konferénsia Ázia Portuguésa mak identidade patrimoniu kultural.

Tanba tuir nia, komunidade portugués aziátiku sira ne'ebé eziste iha Sri Lanka, Goa, Tugu, lian portugues ne'e lakon ona.

Entretantu, konferensia APCC ne’e sei hala’o iha loron 26 to’o 30 fulan-Juñu 2025 iha CCD, Dili.

Rate this item
(0 votes)