Print this page

TL-Fransa interkambiu edukasaun-kultura Featured

By Cristina Ximenes Jullu 11, 2025 157
Prezidente Repúblika, José Ramos Horta. Foto:Media PR. Prezidente Repúblika, José Ramos Horta. Foto:Media PR.

DILI: Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, valoriza prezensa Institutu Franses iha Timor Leste ne'ebé kolabora ho Universidade Nasional Timor Lorosae (UNTL) ho instituisaun seluk hodi harii ponte importante entre pais kona-ba kultura, edukasaun no kooperasaun téknika.

PR Horta dehan, Fransa hatudu ona kompromisu permanente ba orden multilateral, ho dame, ho diálogu no ho respeitu ba diversidade povu sira nian. Ho espiritu ida ne'e valoriza tebes prezensa no asaun.

“Ho ksolok no estima boot mak ha'u hamutuk ho imi hotu ohin, hodi selebra loron nasional Fransa nian, loron Bastille nian simbólu importante ida husi valor universál sira liberdade, igualdade no fraternidade nian ne'ebé inspira ona jerasaun sira iha mundu tomak no kontinua forma ita nia ideal komum sira," dehan PR Horta liu husi nia diskursu okaziaun selebrasaun loron nasional Fransa, iha Jardim da Fundasaun Oriente, Kuarta (9/7).

Nia afirma, foin lalais ne'e hetan onra atu hasoru malu fali ho Prezidente Emmanuel Macron, iha marjen edisaun ba dala 22 husi Diálogu Shangri-La iha Singapura.

Nune'e aproveita oportunidade ida ne'e atu hato'o pesoalmente apresiasaun klean ba nia intervensaun ne'ebé brani no lusidu iha forum rejionál importante ne'eba.

Tanba ne'e hakarak reafirma Timor Leste nia apresiasaun ba enfaze ne'ebé Prezidente Macron tau iha ninia diskursu 30 Maiu 2025, kona-ba nesésidade urjente atu rejeita padraun duplu iha relasaun internasionál sira.

Nia esplika, hanesan Timor-Leste mós argumenta ho konsistensia, kredibilidade orden internasionál nian bazeia ba koerensia husi ninia prinsipiu sira, la'ós iha seletividade husi sira nia aplikasaun.

Alende PR Horta dehan, padraun rua halo sai fraku konfiansa globál no limita kapasidade nasaun sira nian, inklui Europeia sira nian, atu ezerse influensia morál bainhira hasoru violasaun flagrante sira ba lei internasional, ba povu sira nia soberania no direitus umanus, ne'ebé prezente iha konflitu armadu barak neebe buras iha mundu tomak.

"Fransa hatudu ona kompromisu permanente ba orden multilateral, ho dame, ho diálogu no ho respeitu ba diversidade povu sira nian. Ho espiritu ida ne'e, valoriza tebes prezensa no asaun institutu Fransa nian iha Timor Leste, ne'ebé halo ona kooperasaun ativa ho UNTL no instituisaun sira seluk, hodi hari'i ponte importante ida entre ita nia pais sira kona-ba kultura, lian, edukasaun no kooperasaun teknika," afirma nia.

Tanba ne'e atu kumprimenta no fó parabens ba ekipa ne'ebé lidera husi, Embaixadór Republika Franseza nian iha Timor Leste, hodi destaka liu-liu kna'ar Julie Brown, Adidu kooperasaun nian no responsavel Bureau Kooperasaun Franseza nian iha Dili, ne'ebé nia esforsu halo posivel atu implementa programa ida ho inisiativa sira ne'ebé partikularmente relevante.

“Ami destaka nu'udar ezemplu, festival anual filme Franses nian, ne'ebé permite ona ba públiku Timoroan atu hatene no apresia tradisaun sinematografika Fransa nian ne'ebé riku, no mós edisaun sira Festival Gastronomia Fransa nian, ne'ebé selebra kulinaria no promove interkámbiu kulturál no sensorial entre ita nia povu sira,” argumenta nia.

Tanba ne'e merese mós atu tau atensaun ba programa oi-oin apoiu nian ba edukasaun, inklui fó bolsa estudu, formasaun professor sira, mobilidade akadémika, no mós projetu lokál sira iha área saúde, agrikultura no igualdade jéneru, entre sira seluk, ne'ebé dezenvolve hamutuk ho ONG franseza no Timoroan sira.

Entretantu, Prezidente Repúblika hatete, merese tau atensaun ba programa oin-oin apoiu husi Fransa nia ne'ebé apoiu ba edukasaun inklui fó bolsa estudu, formasaun professor sira, mobilidade akadémika, no mos projetu lokal sira iha área saúde, agrikultura no igualdade jéneru, ne'ebé dezenvolve hamutuk ho ONG franseza no Timoroan sira.

PR Horta haktuir, ro husi armada ba portu Timor-Leste la'ós de'it hametin lasu amizade no kooperasaun, maibé nia dominiu seguransa marítima no diplomásia naval nian.

“Ami mós rejista ho satisfasaun boot, vizita periódika sira husi ro sira husi armada Fransa ba portu sira Timor-Leste nian, ne'ebé la'ós de'it hametin lasu sira amizade no kooperasaun nian iha dominiu seguransa marítima no diplomásia naval nian, maibé mós simboliza prezensa kontinua Fransa nian iha rejiaun Indo-Pasifiku,” hatutan nia.

Tanba ne'e inisiativa sira ne'ebé hatudu diversidade no vitalidade husi relasaun bilaterál.

“Ne’ebe ita hein atu haree hametin no kontinua iha futuru, ba benefisiu amizade mutua, konfiansa no valor sira ne'ebé fahe. Ho Timor-Leste nia adezaun tomak ba ASEAN, ami hein katak, iha tempu badak nia laran, prezensa ne'e sei konsolida liu husi abertura Embaixada Fransa nian iha Dili, hodi transforma reprezentasaun atual iha postu diplomatiku kompletu no permanente,” hatutan nia.

Timor Leste reafirma disponibilidade tomak hodi simu, ho sentidu estratéjiku, prezensa diplomátika ida ne'ebé konsidera fundamentál iha faze atual integrasaun tomak Timor-Leste nian iha Asosiasaun Nasaun sira Sudeste Aziatiku nian (ASEAN).

Maibé, importansia ne'ebé fó ba prezensa Fransa no estadu membru Uniaun Europeia sira seluk iha Timor-Leste, liu husi Delegasaun Uniaun Europeia prezensa ida nee sai ona esensial hodi hametin kooperasaun, ba dialógu polítiku ne'ebé estruturadu no ba apoiu kontinuu ba dezenvolvimentu sustentavel.

Nune'e, apela ba autoridade Franseza no Europeia sira ne'ebé kontribui maka'as tebes ba konstrusaun no koezaun projetu europeu nian atu kontinua fó apoiu ba manutensaun no reforsu prezensa delegasaun Uniaun Europeia nian iha Timor-Leste, nu'udar sinál klaru ida husi kompromisu Europa nian ba relasaun solidu, besik no komprometidu ho rejiaun.

Tanba, Timor-Leste reafirma hakarak atu kontinua hametin lasu amizade no kooperasaun entre nasaun sira, iha servisu ba dame, kultura no justisa.

Rate this item
(0 votes)