Print this page

Reflesaun ba Balibo five no loron nasional liberdade imprensa: “Jornalista bele mate, notisia nunka mate” Featured

By Ekipa INDEPENDENTE Outubru 20, 2025 230
Prezidente Konsellu Imprensa Timor-Leste, Antonio Maria da Conceição Moniz Mali. Foto:INDEPENDENTE/Efraim Sousa. Prezidente Konsellu Imprensa Timor-Leste, Antonio Maria da Conceição Moniz Mali. Foto:INDEPENDENTE/Efraim Sousa.

BALIBO la’os de’it pontu ida iha mapa Timor-Leste nian. Nia nu’udar sasin nonook ba trajedia no aten-brani. Iha 16 Outubru 1975, jornalista na’in lima mai ho kamera no fiar, laos kilat. Sira fiar katak mundu tenke hatene saida mak akontese iha rai kiik ne’e.

Maibé iha loron ne’ebá sai nu’udar loron ikus ba sira-nia viajen. Greg Shackleton, Gary Cunningham, Tony Steward, Malcolm Rennie no Brian Petersen ne’ebé mate iha Balibo husik hela mensajen eterna ‘Jornalista bele mate, notisia nunka mate’.

“Ha’u hakarak sita liafuan ida ho ingles relasiona ho sira na’in lima ne’ebé husik hela moris iha ne’e, ‘you can killing the journalist, but you can not killing the news’,” dehan Prezidente Konsellu Imprensa Timor-Leste, Antonio Maria da Conceição Moniz Mali, iha reflesaun ba loron importante rua ne’e, iha Balibo, Kuarta (15/10).

Liafuan ne’e iha sentidu ne’ebé klean, katak ema bele oho jornalista maibé sei labele oho notisia ka informasaun.

“Jornalista bele mate, maibé notisia sei la mate. Bainhira notisia la mate, lia loos mós sei la mate, signifika lia loos sei manan.”

Trajedia Balibo, nu’udar momentu ne’ebé nakukun maibé importante iha Timor-Leste ninia istoria no mós iha luta global ba liberdade imprensa.

Sira na’in lima ninia prezensa iha Balibo la’os hanesan soldadu, maibé hanesan ema ne’ebé buka lia loos, hakarak hetan verdade. Sira arma sira-nia an ho kamera no lapijera no sentidu responsabilidade boot atu haklaken informasaun ba mundu.

Sira hamriik kedan iha liña frente, laos ba fama ka popularidade, maibé ba prinsipiu ida katak lia loos tenke fó sai, mundu tenke hatene realidade ne’ebé povu Timor hasoru ba luta ukun rasik an. Tanba ne’e sira fó sira-nia moris, troka lia loos ho sira-nia vida.

“Ohin ho sira-nia familia ne’ebé mai hamutuk iha ne’e, ita hanoin hikas sira-nia mate ho laran susar, maibé mós ho agradesimentu no gratidaun ne’ebé boot. Sira-nia sakrifisiu hola parte iha ita-nia istoria nasional, istoria luta ba ukun rasik an,” dehan Cesar.

Iha kontekstu liberdade imprensa ne’ebé Konsellu Imprensa hamriik atu defende, Cesar espera katak komemorasaun ne’e laos nu’udar momentu lembransa de’it, maibé tenke sai nu’udar xamada ka advokasia ida atu proteje jornalista sira, atu defende liberdade imprensa, atu defende independensia editorial, no atu investe ba futuru media ne’ebé etiku no responsavel.

“Ba kolega no alin jornalista sira hotu, Balibo Five fó hanoin mai ita katak dalan atu hetan lia loos la fasil no dala-ruma lori ita ba perigu laran.”

“Maibé bainhira ida ne’e sai ona nu’udar komprimisiu boot no importante ida, ita hili dalan sakrifika ita-nia an hanesan buat ne’ebé mak akontese ba ita-nia kolega na’in lima iha tinan 50 liu ba,” dehan nia.

Tanba ne’e, Cesar husu atu tenke kontinua luta ba justisa, hakotu impunidade sira, no defende direitu atu haklaken lia loos ho livre.

Cesar sita mós lia-fuan husi eskritor no jornalista, George Orwell ne’ebé hatete: “Jornalismu publika buat ne’ebé ema seluk la públika, hakerek buat ne’ebé ema seluk la hakerek, fó sai buat ne’ebé ema seluk la fó sai, tauk atu fó sai, lakohi atu fó sai ka bandu ema seluk atu fó sai”.

Ida ne’e, nia hatutan, mak jornalista na’in lima halo iha tinan 50 liu ba.

Sira-nia korajen no aten-brani nu’udar lilin ida ne’ebé lakan no sei la mate, katak jornalismu tenke kontinua moris no buras hodi haklaken lia loos maske iha tempu defisil no perigu nia laran.

Prezidente KI ne’e hein katak komemorasaun ne’ebé nakonu ho onra boot ba sira na’in lima ne’e laos iha liafuan de’it, maibé tau iha pratika ho komprimisiu boot atu kontinua defende liberdade no lia loos, no banati tuir hahalok aten-brani ne’ebé sira husik hela.

Iha fatin hanesan, Sekretariu Estadu Komunikasaun Sosial (SEKomS), Expedito Loro Dias Ximenes hatete, Balibo nu’udar fatin istoriku laos de’it ba luta libertasaun nasionál maibé mós ba marka istoria ba servisu jornalizmu nian.

“Ita fó omenajen ba sira, ita fó gloria no onra ba sira,” dehan Expedito.

Sekretariu Estadu ne’e husu ba jornalista Timor-oan sira atu banati tuir sira-nia aten-brani, konviksaun, no komitementu atu defende lia loos no dalan loos ba dignidade no interese povu ida ne’e.

Expedito afirma, jornalista bele mate, maibé nia konviksaun no nia produtu jornalistiku sei la mate, katak informasaun ne’ebé nia halo sei la mate.

“Jornalista na’in lima hatudu, fó ezemplu ne’e ba ita. Mai ita hotu banati tuir,” dehan nia.

SE ne’e dehan, jornalista sira hanesan misionariu iha misaun importante katak defende nafatin lia loos, no brani atu hatudu buat ne’ebé loos no sala.

Rate this item
(0 votes)