Print this page

PLP parabeniza Boxista Delio, husu Governu apoiu másimu ba modalidade hotu Featured

By Mariano Mendonca Abril 24, 2026 588
FOTO: Media PN FOTO: Media PN

DILI: Bankada Partidu Libertasaun Nasionál (PLP), iha Parlamentu Nasionál, parabeniza Boxista Delio Anzaqeshi Mauzinho ne’ebé ho vontade kompete ho Boxista Señor Callum Peters iha Austrália ne’ebé reprezenta ona Timor-Leste ba mundu, tanba ne’e husu Governu liu husi Ministériu Juventude, Desportu, Arte no Kultura (MJDAK) fó apoiu másimu ba modalidade hotu.

Xefe Bankada PLP, Deputada Maria Angelina Sarmento hatete, iha loron 5 Abril 2026 Boxista Delio Anzaqeshi Mauzinho hetan oportunidade kompete ho Boxista Señor Callum Peters iha eventu Boxing prestijiozu no Limit Boxing Fight Night iha Wollongong, New South Wells Australia iha klase Middleweight.

Nia dehan, naran Boxista Delio sai popular, tanba nia prestasaun sira iha arena Boxing hodi hamorin Timor-Leste iha mundu. Maske nunee, Boxista Timor-oan Delio lakon iha kompetisaun iha Australia ho skor 0:6.

“Relasiona ho kompetisaun ne’e, Bankada PLP hakarak kongratula Boxista Delio, maske hasoru dezafiu iha kompetisaun ida ne’e, maibé nia halo ona esforsu tomak hodi kompete. Ami nia apresiasaun no parabéns ba Delio ba nia aten barani hodi kompete ho Boxista sira husi nasaun avansadu Australia.  Hodi hatudu katak maske Timor rai kiik, maibé hakarak hetan experiensia tuir partisipasaun hasoru nia kompetitor husi nasaun bot ida. Hatudu mós katak Timor-oan mós bele,” Dehan nia liu husi deklarasaun Politika, iha Plenaria Parlamentu Nasionál, Segunda (20/04).

Aleinde ne’e, Bankada PLP mós hakarak hatoo preukupasaun situasaun desportu Timor-Leste nian. Bankada PLP hanoin katak derota ne’ebé Boxista Delio hasoru nee la’os refleta deit frakeza boxista Delio nian, maibé mós refelta frakeza Governu nian. Tanba Governu rasik, liu-liu MJDAK la fó atensaun no la investe didiak iha atleta sira no desportu ein Jeral.

“Iha media sosial Delio hato’o nia lamentasaun katak nia la hetan apoiu husi Estadu. Delio hateten “hau hakarak han diak hanesan ema seluk hodi aumenta nia power maibé atu han husi neebé?” Husi deklarasaun ne’e hatudu katak maske Boxista Delio hatudu ona nia komitmentu no prestasaun hodi hamorin TL iha mundu, maibé triste tebes katak IX Governu Konstitusional abandona, taka matan no la apoiu esforsu Delio,” Nia afirma.

Nia haktuir, Primeiru Ministru nono Governu Konstitusional rasik elojia esforsu Boxista Delio nian atu kompete iha Australia. Liu husi Media Sosial ho ID Xanana ba ema Hotu, Primeiru Ministru hateten “Delio, hanesan ne’e duni. Defende o nia an, primeiru. Segundu, manan tiha kompetisaun nee hodi foti Timor nia naran, ami fiar o. Hakuak ho domin boot”. Susesus!”.

Entaun  deklarasaun ne’e, hanesan kampaña ida atu hatudu katak IX Governu apoiu ona Boxista Delio hodi kompete maibé na realidade, nee hanesan mensajen mamuk ida, Afinal Boxista Delio hasoru hela situasaun susar iha nia preparasaun, la iha apoiu husi Governu ida nee.

Bankada PLP observa katak iha atletas barak neebé hatudu ona nia prestasaun hanesan Delio iha jogu rejional no internasional sira, maibé kontinua la hetan apoiu husi governu. Bankada PLP hakarak ezije Governu atu labele diskrimina atletas sira. Situasaun hanesan akontese mós iha SEA Games dala-33 iha Thailandia iha tinan 2025 liu ba katak Governu la investe diak iha atletas sira.

“Governu halo diskriminasaun boot tanba iha modalidade balun governu apoiu maibé modalidade balun governu la apoiu. Tuir publikasaun iha media sosial katak modalidade 14 mak partisipa iha Sea Games maibé modalidade 5 deit mak hetan apoiu husi MJDAC no modalidade 9 seluk nee obrigadu tenki tane liman ba nasaun seluk hodi apoiu. Nuudar membru ASEAN foun ita orguillu tanba lori atleta 135 hodi partisipa iha Sea Games, maibé triste tanba mósu diskriminasaun,” Nia informa.

Governu labele ezije deit premiu husi atleta sira maibé tenki investe uluk mak foin bele ezije medalla. Nunee mós Bankada PLP triste tanba to’o ohin loron Governu seidauk oferese premiu ba atleta medalladu sira husi Sea Games 2025 nian. Iha nasaun seluk ema simu no haluhan tan tiha ona maibé lamentavel tebes tanba atleta medalladu sira husi Sea Games seidauk simu premiu.

“Ami ezije atu Governu atu bele esplika tanba sa tarde. Diak liu aselera ona prosesu nee! la kleur tan iha fulan setembru 2026, Timor-Leste sei partisipa iha ASEAN Games iha Nagoya, Japaun. Komite  Olimpiku fó sai ona katak Governu sei apoiu modalidade 5 no modalidade seluk kontinua buka apoiu rasik. Relasiona ho situasaun ne’e Bankada PLP lamenta no triste tebes ho politika Governu nian,” Nia salienta.

Governu presiza esplika tanba sa apoiu modalidade 5 deit?. Governu tenki apoiu modalidade sira hotu. Governu presiza aselera ona prosesu, kria kondisaun hodi prepara atleta sira liu husi halo konsentrasaun iha sentru treinamentu sira molok ba Kompete iha ASEAN Games.

“Nu’udar deskreve iha Ita nia lei inan, Konstituisaun da Republika artigu 6 ko’alia kona-ba pbjetivu sira Estadu nian. Objetivu fundamental ida mak harii sosiedade ida neebé hatuur iha justisa sosiál, hodi hakiak sidadaun sira-nia moris diak ba isin no klamar. Desportu hola papel importante hodi atinji objetivu ida nee. Artigu 19 husi Konstituisaun kolia kona-ba Klosan sira hodi deskreve katak Estadu foti no fó barani ba klosan no feto-raan sira, atu sira bele hakoak metin unidade nasionál, bele harii fali, tuba no haburas nasaun nee. Estadu sei halo buat hotu-hotu neebé nia bele, atu tulun edukasaun, saúde, formasaun profisionál ba klosan sira nian liuhusi desportu,” Nia akresenta.

Iha Planu Etratejiku Dezenvolvimentu Nasional 2011-2030 deskreve katak Timor-Leste sei implementa Planu Estratéjiku ba Juventude no Desportu. Sei promove desportu nuudar dalan atu apoia, harii karakter no avansa valór sira kooperasaun, no servisu iha ekipa. Planu ne’e foka mós ba dezenvolve  desportu hanesan parte importante ba joven sira nia moris, envolve sira iha relasaun sosiál, diálogu, toleránsia, étika no valór demokrátiku sira.

Planu ne’e uza atividade desportu hanesan baze hodi envolve joven sira iha atividade edukasaun no formasaun, tanba Estadu rekoñese kbiit desportu nian atu halibur ema; husi atividade sira iha baze, iha aldeia sira to'o eventu desportivu nasionál no internasionál sira. Estadu mós enkoraja, promove no finansia kriasaun ekipa nasionál sira iha desportu oin-oin, ho objetivu atu apoia dezenvolvimentu, Identidade nasionál forte ba Timor-Leste.

Nia reforsa, apoiu no dezenvolve rekursu umanu sira iha área sira jestaun instalasaun desportu nian, formasaun no dezenvolvimentu atleta sira-nian, jestaun ekipa no jestaun eventu nian. Apoiu komunidade no partisipasaun estudante sira iha atividade desportu liuhusi komunidade, eskola, klubu sira no liuhusi eventu desportu nian. Enkonraja no promove desportu turizmu nian, inklui estabelese liga no rehabilita infra-estrutura desportu no harii fasilidade foun sira ba desportu. 

Nune’e mós IX Governu Konstitusional rasik konsagra iha nia Programa Governasaun nian katak desportu maka parte krusiál ida husi foin-sa'e sira nia moris, envolve sira iha relasaun sosiál barak liután no di'ak liután, no promove diálogu sira, toleránsia, étika, demokrasia, kompetisaun saudavel no mós abilidade lideransa nian.

Tanba, desportu bele halibur ema no halo sira serbisu ba ideál komún ida, Promove identidade nasionál ida ne'ebé forte.

Tanba ne’e governu kontinua dezenvolve asaun hanesan Revee no implementa planu Estratéjia Dezenvolvimentu Desportu Timor-Leste; Finansia, promove no apoia atividade sira iha komunidade hotu-hotu no enkoraja kompetisaun sira iha modalidade oioin; Suporta no dezenvolve rekursu umanu iha área jestaun fasilidade desportu, treinu no dezenvolvimentu atleta sira, jestaun ekipa no jestaun eventu; Apoiu partisipasaun komunidade no alunu sira iha atividade desportiva liuhusi desportu komunitáriu no eskolár, klube no eventu sira, hadi'a koordenasaun entre entidade governu nian ne'ebé responsavel ba desportu, no responsavel ba edukasaun hodi promove desportu eskolár inklui responsavel desportu no entidade munisípiu sira atu dezenvolve desportu munisípiu nian.

Nune’e mós reabilita infra-estrutura desportu no harii instalasaun foun sira; Promove no profesionaliza desportu liu husi kapasitasaun federasaun desportu neebé ho objetivu atu promove partisipasaun timoroan iha Jogu ASEAN, Jogu Aziatiku no Jogus Olímpiku sira.

Ho nune’e mak IX Governu rasik eleva tiha Instituisaun Responsavel ba Asuntu Joventude no Desportu nian neebé uluk ho nivel Sekretariu Estadu ba nivel MJDAK. Ne’e hotu atu hatudu katak Governu ne’e fó atensaun ba desportu mas iha pratika sasan sira ne’e Governu koalia iha ibun tutun deit, halo promesa falsu no labele realiza, aproveita hodi fahe oportunidade ba malu deit ka buka lukru ba malu deit hodi promove grupo sira ne’ebé la preparadu diak atu ba partisipa iha kompetisaun sira. 

Iha fatin hanesan, Vise-Ministru Asuntu Parlamentar, Aderito Hugo da Costa hatete, agradese ba deklarasaun politika sira ne’e nia parte rejista hodi envia ba Ministeriu kompetente hodi fó resposta.

“Ida impotante liu iha deklarasaun Bankada PLP ninian maka hau rejista ida ne’e envia ba kolegas membru governu sira par primeiru hetan esplikasaun, segundu tau atensaun seriu ba direitu sidadaun sira hodi hetan buat ida justu tuir lei, nunee labele abandona sira, ami agradese tanba fó kontinua alerta Governu atu haree katak labele husik sira,” Nia hakotu.

Rate this item
(0 votes)