Print this page

Operasaun Ró Nakroma Hahú La’o Normal Dili-Ataúro-Oekuse Featured

By Estajiariu/Olávio de Jesus. Juñu 17, 2025 173
Ró Berlin Nakroma atraka hela iha Portu Dili, (16/06/25). Foto: INDEPENDENTE Ró Berlin Nakroma atraka hela iha Portu Dili, (16/06/25). Foto: INDEPENDENTE

DILI: Autoridade Portuáriu Timor-Leste (APORTIL) afirma Ró Nakroma hahú halo operasaun normal hodi tula pasajeiru husi Dili ba Ataúro no Dili ba Oé-kusse.

Diretór Kabotajen Nasional Rolando Xavier hatete, Ró Nakroma no ró sira seluk iha mákina prinsipal rua ne’ebé hanaran Man Egine (ME) ida parte loos no ida parte karuk, enkuantu, makina ne'ebé hanaran Man Egine ne'e la’o normal, maibé ida bolu sistema Ausiliar Egine (AE) ne'ebé apoiu ba listrik sira iha ró ne'e iha parte karuk mak rekoñese failla, la’ós dehan mákina mak falla.

“Iha Ró ne’e ita iha makina prinsipal rua ne’ebé ita bolu dehan Man Egine (ME), ida parte los no ida parte karuk, ME ne’e normal hela,  ida ita bolu dehan Ausiliar Egine (AE) ne’ebé apoiu ba listrik sira iha ró ne’e,  parte karuk  mak iha rekuñese falla, la’ós dehan makina mak falla, nia sistema ida foun  ema bolu DPC ne’ebé mak  sinkronizasaun ba listrik sira ne’e mak problema. Tanba foin dadauk ita sistema doki ne’e sira instala foun tiha, sinkronizaun ida DPC ne’e otomatikamente ne’e full, maibé liga ba komputadór no uza mós aplikasi software,”dehan nia ba Jornalista Online INDEPENDENTE iha nia knar fatin, APORTIL, Dili, Segunda ne’e (16/06/25).

Ho nune’e, Diretór ne’e hatutan, sistema AE iha ró ne’e avaria tanba foin lalais iha semana kotuk iha programa Governu nian ne’ebé hala’o iha Ataúru, nune’e operasaun ró ne’e ba mai, hodi afeita ba sistema ne’e AE ne’e avaria.

“Iha semana kotuk atividade Governu nia iha ne’ebá, kona ba ekonomia azul, nune’e semana ida tomak ita ba mai, nakroma la para, dala ruma to’o kalan to’o tuku 11 mak foin to’o Dili, ho ida ne’e maka afeita ba sistema AE ne’e loke an tiha,”tenik nia.

Ho kestaun ne'e, Kapitaun ró hamutuk ho Autoridade Portuaria deside hodi halo suspensaun ba operasaun ró ne’e, no informa kedan ba Prezidente Konsellu Administrasaun APORTIL hodi buka meus no alternativu seluk hodi substitui sistema ne’e hodi hala’o fali operasaun normal.

Nune’e, mós Autoridade Portuariu kontaktu nafatin ho sira doki, tanba sira nia garansi ba tinan rua, ba mákina sira ne’ebé foin dadauk ba hadi’a ne'e, no bainhira problema  sira mai troka no hadi’a.

“Ita halo komunikasaun sira, halo aprosimasaun preparasaun atu mai, Konsellu mós iha hanoin katak atividade ida iha Ataúro ne’e  kolektivu maka’as prezensa husi  emprezariu sira, Governu sira hotu inklui infraestrutura dezenvolvimentu no mós povu sira iha ne’ebá, ba nia ekonomia Sosial sira, iha  ne’eba dependensia ba Ró Nakroma ho Sucses, tanbá ita iha problema R Sucses ba tiha docky, entaun hela mak Ró Nakroma, se ita la foti alternativu  foti desizaun ida katak ita para, entaun ita hamate  povu nia  ekonomia sosial povu nia,”tenik nia.

Tanba ne’e, agora operasaun Ró Nakroma la’o normal, tanba haree ba konektividade transporte maritima husi  Díli ba Ataúru no Oé-kusse ne’e labele hapara.

Iha fatin hanesan, Vogal II APORTIL, Leandro de Sena, rekoñese, los duni foin lalais ró ne’e iha problema uituan, nune’e parte Autoridade Portuariu buka kedan solusaun hodi resolve problema ne’e.

Nia dehan, solusaun maka, rekomenda back-up fali ho jerador ida ba iha enerjia iha sistema navegasaun ne'e, atu bele funsiona normal hodi garante nia operasaun ne'e ho seguru, ne'e lá'os APORTIL de'it atu garantia ró ne'e halo Operasaun ka la halo operasaun ne'e kapitaun nian, tanba nia mak prinsipal autoriza ró ne'e bele lao ka la la'o, lá'os Konsellu nia desizaun de'it.

“Bainhira rezolve tiha asuntu tekniku sira ne'e, husi Kapitaun Ro hare sistema ne'e funsiona, ita mós iha Autoridade Nasional Marítima, Diresaun Transporte Marítima sira mós bá akompañia haree tiha sistema hotu funsiona bele garantia operasaun, tanbá ne'e mak Ró ne'e para tiha loron ida no loron tuir mai nia halo operasaun. Ami halo desizaun emerjénsia, implika ho kustu ne'ebé mak la'ós boot, tanba ami sei garansia ho Kompañia ne'ebé mak halo manutensaun sei iha hela responsabilidade ne'ebé maka garantia, ami diskuti hamutuk tenki responde emerjénsia,” Katak nia.

Tanba ne'e, tau hela jeradór ida apoiu emerjénsia, hodi haree sistema ne'ebé mak presija ativa fila-fali sistema ne'ebé xave aan hela ne'e.

Nia hatutan, Ró Nakroma ne’e nia kondisaun sempre aat hela deit, foin lalais mós aat besik tina ida la halo operasaun tanba ne’e, ba halo manutensaun iha Surabaya no fila mai iha Timor-Leste iha fulan-Marsu tinan ne’e.

“Ró Nakroma hahú operasaun iha 2007 até agora, durante ne'e la’ós foin mak aat ne'e la’e, nó durante ne’e aat hela deit tinan kotuk mós paradu besik tinan ida la halo operasaun 2023 to’o 2024. Foin dadauk ba halo manutensaun, truka troka buat ne'ebe mak aat no kondisaun sira seluk, ró ne’e kondisaun tuan. Ami APORTIL la garante katak ita labele dehan kondisaun diak maibe nia labele funsiona normal hanesan 100%, tanba ró ne’e tuan, ami garante 75% ne’e diak, maibé iha 25% nee kondisaun la diak,”haktuir nia.

Entretantu, rekorda katak, Ró Berlin Nakroma antes ne’e ba halo ba manutensaun iha Surabaya ho montante orsamentu hamutuk dolar amerikanu rihun $786.

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Tersa, 17 Juñu 2025 12:37