Print this page

Ohin, diskuti proposta alterasaun lei KomSos, KI sei husu SEKomS esplika intensaun artigu 38 B Featured

By Ekipa INDEPENDENTE Agostu 14, 2025 74
Konsellu Imprensa Timor-Leste hamutuk ho Sekretaria Estadu Komunikasaun Sosial (SEKomS) kontinua halo diskusaun kona-ba proposta alterasaun Lei Komunikasaun Sosial, iha Palásiu Governu, (14/08/25). Foto:Media KI. Konsellu Imprensa Timor-Leste hamutuk ho Sekretaria Estadu Komunikasaun Sosial (SEKomS) kontinua halo diskusaun kona-ba proposta alterasaun Lei Komunikasaun Sosial, iha Palásiu Governu, (14/08/25). Foto:Media KI.

DILI: Tuir planu, ohin (14/08), Konsellu Imprensa ho Sekretariu Estadu Komunikasaun Sosial sei diskuti proposta alterasaun lei Komunikasaun Sosial. Iha diskusaun ne’e, KI sei husu ba SEKomS atu esplika intensaun husi artigu 38 B ne’ebé koalia kona-ba Responsabilidade Penal.

Prezidente Konsellu Imprensa, Antonio Cesar Mali informa, KI sei deskuti ho SEKomS kona-ba proposta alterasaun Lei KomSos.
Tuir Cesar, proposta alterasaun ne’e hamosu preokupasaun tanba SEKomS hatama mós artigu ba Responsabilidade Penal.
Artigu 38 B, nia dehan, hamosu interpretasaun oioin, liu-liu interpretasaun katak sei hamate liberdade imprensa no liberdade espresaun.
“Lei ida ne'e ami sei diskute ho SEKomS. Aban (ohin) ami hakarak hatene loloos intensaun husi SEKOMS ho ninia asesor, ho see mak ne'e, atu esplika artigu 38 B ne'e sira-nia intensaun ne'e saida," dehan Cesar ba jornalista INDEPEDENTE, iha nia kna'ar fatin, Kuarta (13/08).
Karik sira iha intensaun duni atu limita liberdade imprensa, Cesar dehan, klaru katak KI sei foti pozisaun kontra ba artigu refere.
Tuir Cesar, lei ne'e ameasa duni liberdade imprensa no liberdade espresaun.
"Pesoalmente hanesan jornalista, ha'u mós sente katak lei ida ne'e iha duni indikasaun ida hamate liberdade imprensa,” dehan Prezidente KI ne’e.
Iha fatin ketak, Prezidente Uniåo Profisional Jornalista Timor-Leste (UPJT), Horacio Babo hatete, konstituisaun garante hela liberdade imprensa no espresaun, tan ne’e lei sira ne’ebé kria labele kontradis ho konstituisaun.
"Atu julga produtu jornálistiku ruma ka kriminaliza produtu jornálistiku ruma ne'e em prinsipiu ami la aseita," dehan Horacio.

Tuir mai artigu 38 B iha proposta alterasaun Lei KomSos:
1. Publikasaun ka transmisaun testu ka imajen sira liu husi mídia sosiál, ne’ebé ofende patrimóniu legál sira ne’ebé hetan protesaun kriminál, hetan kastigu iha termu jerál, sein prejuizu ba dispozisaun sira lei ida ne’e nian, no ninia apresiasaun sai hanesan responsabilidade tribunál judisiál sira nian. (A publicação ou transmisão de textos ou imagens através de meios de comunicação social, que ofenda bens jurídicos penalmente protegidos, é punida nos termos gerais, sem prejuízo do disposto na presente lei, sendo a sua apreciação da competencia dos tribunais judiciais).
2. Autoria ba krime sira ne'ebé komete liuhosi mídia iha see de'it mak kria testu, imajen ka lian ne'ebé nia publikasaun ka transmisaun konstitui ofensa ida hasoru patrimóniu legál sira ne'ebé proteje hosi provizaun kriminál sira. (A autoria dos crimes cometidos através de meios de comunicação social cabe a quem tiver criado o texto, imagem ou som cuja publicação ou transmissão constitua a ofensa dos bens jurídicos protegidos pelas disposições penais)
3. Iha kazu sira kona-ba publikasaun la ho konsentimentu, autór krime nian mak ema ne'ebé promove krime ne'e. (Nos casos de publicação não consentida, é autor do crime quem a tiver promovido)
4. Diretór, adjuntudiretór, sub-diretór ka see de’it mak espesifikamente troka sira, nune’e mós editór, iha kazu publikasaun la’ós periódika, ne’ebé la kontra, liu husi asaun adekuada, kometimentu krime liu husi imprensa, karik nia bele halo nune’e, hetan kastigu ho pena sira ne’ebé prevee iha tipu legál korrespondente, hamenus ho datoluk ida ho sira-nia limite. (O diretor, o diretor-adjunto, o subdiretor ou quem concretamente os subtitua, assim como o editor, no caso de publicação não periódicas, que não se oponha, através da ação adequada, a comissão de crime através da imprensa, podendo faze-lo, é punido com as penas cominadas nos correspondentes tipos legais, reduzidas de um terço nos seu limites).
5. Iha kazu deklarasaun sira ne'ebé reproduz ho loloos ne'ebé halo husi ema sira ne'ebé devidamente identifikadu, ema sira ne'e de'it mak bele responsabiliza, eseptu sira-nia konteúdu konstitui instigasaun hodi komete krime. (Tratando-se de declaração corretamente reproduzidas, prestadas por pessoas devidamente identificadas, só estas podem ser responsabilizadas, a menos que o seu teor constitua instigação a prática de um crime)
6. Rejime previstu iha numeru ne’e aplika mós ba artigu opiniaun sira, naran katak sira-nia autor hetan devidamente identifikasaun. (O regime previsto no numero aplica-se igualmente em relação aos artigos de opinião, desde que o seu autor esteja devidamente identificado).
7. Ema hotu-hotu ne'ebé, iha ezersísiu profisaun nian, hetan de'it intervensaun téknika, subordinada ka rutina iha prosesu preparasaun ka produsaun publikasaun ne'ebé kontein hakerek ka imajen polémika ne'e hetan izensaun hosi responsabilidade kriminál. (São isentos de responsabilidade criminal todos aqueles que, no exercício da sua profisão, tiveram intervenção meramente técnica, subordinada ou rotineira no processo de elaboração ou dufução da publicação contend o escrito ou imagem controvertidos).

 

PDHJ: Penaliza ema-nia hanoin
Provedor Direitus Humanus no Justisa (PDHJ) ne’ebé nu’udar mós eis Prezidente Konsellu Imprensa, Virgilio da Silva Guterres ‘Lamukan’ konsidera esbosu lei ne’ebé SEKomS halo atu hakoi fali liberdade imprensa no demokrasia.
Lamukan hatete, PDHJ seidauk hetan proposta alterasaun maibé bainhira akompaña husi notisia, nota katak esbosu lei ne’e, liu-liu artigu 38 B, karik aprova no promulga duni, laos de’it ameasa liberdade Imprensa, maibé ameasa mós demokrasia.
"Ofisiálmente ha'u seidauk simu esbosu kona-ba revizaun ne'e, maibé bazeia ba saida mak diskusaun públiku iha média sosiál entre Jornalista sira, ha'u hetan pontus balun ne'ebé ohin hatete, liu-liu artigu ida ko'alia kona-ba responsablidade Penal.”
“Ha'u lee, sente katak ida ne'e mak liu, aprova no promulga, la'os de'it liberdade imprensa mak hetan ameasas maibé ita-nia demokrátika mós hetan ameasas. Tanba saida? Tanba iha artigu ne'e nia laran ita penaliza ema-nia hanoin. Hanoin sira ne'ebé ke jornalista sira rekoilla iha notisia.”
“Tanba iha ne'ebá ne'e ko'alia redasaun kona-ba testu ho imajen. Agora obra jornalista sira nian kan tipu balun mak testu, balun imajen ka fotografia sira. Testu ho imajen sira ne'e kan la'os kona-ba jornalista ninia hanoin no ninia opiniaun maibé fontes sira ninia opiniaun, fontes ne'ebé jornalista ba intervista nia opiniaun, ne'ebé ko'alia loos ka ko'alia la loos buat iha ne'ebá, jornalista hanesan hatutan de'it, mensajeiru, ne'ebé se responsavel penal ne'e labele ba fali jornalista,” dehan Lamukan iha knaar fatin, Kaikoli, Kuarta (13/08).
Tan ne’e, tuir nia, ida ne’e sai ameasa ba liberdade imprensa no demokrasia tanba esensia husi demokrasia ne'e diversidade opiniaun ne'ebé sidadaun sira fó sai husi pontu devista oioin no jornalista hanesan kanal ida ne'ebé atu distribui ka sai hanesan ponte ida atu liga opiniaun.
“Agora ema-nia hanoin de'it ita penaliza ona entaun demokrasia ne'e ninia sentidu iha ne'ebé?," nia kestiona.
PDHJ konsidera artigu 38 B ne’e ne'e perigozu tebtebes. Tan ne’e, jornalista sira tenke halo advokasia maka'as atu artigu ida ne'e labele liu.
La signifika, nia dehan, jornalista sira ne'e lei la kondena. Bainhira jornalista ida naok ema-nia sasán ka baku ema, iha lei kondena nia aktu ne’e.
Maibé, nia hatutan, iha esbosu ne’e koalia kona-ba obra jornalistika.
"Ha'u-nia notisia, ha'u-nia fotografia, ha'u-nia lian ne'ebé sai iha rádiu, televizaun ne'e sasukat atu bele haree nia di'ak ka lae ne'e kodigu de ontolojiku, kode etika jornalistiku ne'e kan iha ona… ne'ebé uza ida ne'ebá hodi haree, la'os ha'u tenke lori fali ba penal."
“Kuandu ba penal ona, ne'e hanesan buat ida uluk husi kedas inisiu sosiedade tomak kontra ne'e, kriminaliza difamasaun ne'e, ema atu halo difamasaun, tanba labele haluha iha Kodigu Penal sei iha buat ida denúnsia kalunioza ne'e. Denúnsia kalunioza ne'e iha ne'ebá, kualker ema ko'alia kona-ba diskursu de odio, des-informasaun, ida ne'e la'os notisia ka la'os liberdade imprensa, ne'e krime ne'ebé ke lei seluk iha atu haree.”
Hanesan eis Prezidente KI, nia dehan, loloos ne'e iha altersaun ba Lei KomSos ne'e atu haree buat ruma ne’ebé falta hodi aumenta.
Tuir nia, buat ne’ebé identifika seidauk iha mak komponente ida kona-ba plataforma dijital tanba iha Lei KomSos laiha rekezitus espesifiku atu halo aplikasaun direitu resposta no ratifikasaun ba plataforma dijital.
Tanba, nia hatutan, durante ne'e iha Lei KomSos iha de'it media konvensional no media eletronika.
“Entaun loloos ida ne'e mak tama iha parte revizaun ne'e, ho tan sira seluk ne'ebé karik importante hanesan pornografia infantil ou protesaun de dadus,” dehan nia.
Lamukan hatete, nia lakohi akuza SEKomS Expedito, tanba nia jornalista antigu no eis membru Konsellu Imprensa.
Maibé sei SEKomS kontinua insisti katak artigu 38 B tenke ba duni, ida ne’e bele dehan iha hanoin kontrola ema-nia hanoin.
Iha fatin ketak, Jurista Sergio Dias Quintas konsidera, konsidera bainhira kriminaliza obra jornalistiku ne’e kontra konstituisaun no konvensaun internasional sira ne’ebé TL ratifika ona.
Nu’udar nasaun demokratiku, sidadaun sira iha liberdade atu espresa sira-nia hanoin, sa tan jornalista ne’ebé hanesan orgaun komunikasaun sosiál importante hodi kontrola poder no aktu governante sira.
“Nusa mak tenke limite? ne'ebé SEKomS la presiza kriminaliza produtu jornálistiku. Ha'u hanoin mantein nafatin lei anteriór ne'e. Agora governu liu husi Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál ne'e iha intensaun saida limite jornalista sira-nia servisu?," nia kestiona.
Tuir nia, iha asuntu liberdade imprensa, Timor-Leste di’ak liu kompara ho nasaun sira seluk.
“Agora tanba saida mak tenke hamosu fali esbosu Lei Komunikasaun Sosiál artigu 38 B? Ida ne'e bele hatun liberdade ne'e ba fali sistema ida ne'ebé vinkula servisu jornalista sira nian. Ne'e sai kestaun ida ne'ebé tuir loloos labele akontese,” nia afirma.

Rate this item
(0 votes)