Print this page

MS sosializa moras kankru servikal ba Femenina F-FDTL Featured

By Agustino Gama Marsu 24, 2026 210
FOTO: Agustino Gama FOTO: Agustino Gama

DILI: Ministériu Saude (MS) hamutuk ho parseiru sira hanesan Fundasaun Alola, Universidade EPICC, UNFPA halo sosializasaun ba iha membru militar femenina no espoza FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) kona-ba importansia prevensaun no kombate moras kankru servikal nomos kankru mamae.

Diretora Jeral Kuidadu Saude Primaria MS, Elisabert Leto Mau, hatete, atividade sosializasaun ne’e, parte ida komemora loron mundiál Feto nian ne’ebé realiza iha loron 8 Marsu tinan ne’e.

Nune’e, nia konsidera sosializasaun ne’e importante tebes hanesan oportunidade hodi halo esforsu sira kona-ba kombate kankru mamae no serviku.

Nia afirma, atividade ne’e hala’o desde tinan 2024 ho apoiu husi parseiru sira lansa imunizasaun hasoru moras ne’e ba labarik feto ho idade 11-14 ne’ebé ho apoiu husi Governu Australia no UNICEF, UNFPA no WHO.

“Ohin ita atu halo rastreiu ba kankru susun no kankru serviku ne’ebé atensaun ba feto militar sira no familia husi F-FDTL sira”, dehan nia liu husi diskursu iha salaun kuartel Jeneral F-FDTL, Fatuhada, segunda (23/03).

Iha oportunidade nia mos hato’o apresiasaun ba F-FDTL ne’ebé ho dedikasaun servi ho sakrifisiu kontinuia servisu atu garante dame no estabilidade no seguransa ba iha povu no nasaun.

“Iha kontestu ida ne’e importante atu hato’o katak, papel feto iha forsa armada, la’os deit feto forsa atu hodi fo defeza ba nasaun, maibé mos feto sai hanesan  inan ba familia, nune’e persiza hatene kona-ba moras sira, ne’e, tanba saúde feto sai prioridade ida saudável atu bele halao ninia papél iha servisu nomos familia”, nia esklarese.

Iha oportunidade ne’e nia parte husu feto sira iha militar F-FDTL livre husi moras kankru, nune’e atu kontinua fo kontribuisaun ba iha nasaun, tenki halo prevensaun másimu ba moras ne’e.

“Tan ne’e, ohin fo atensaun espesial ba feto militar no esposa militar nian. Tanba kankru susun no serviku mak entre kankru ne’ebé afeita ba feto sira iha mundo tomak inklui Timor-Leste. Kada tinan feto barak mak terus tanba hetan moras ne’e, to’o balu lakon sira nia vida”, nia akresenta.

Nune’e, nia dehan, MS kontinua iha esperansa bo’ot ba feto militar sira atu halo prevensaun, tanba evidensia hatudu ona katak, halo prevensaun sedu mak salva vida.

Tuir nia, bainhira feto sira ne’ebé afeta ba moras kankru mak deteta tuir tempu ne’ebé mak sedu, maka sei halo tratamentu fasil liu no rezultadu mos di’ak liu.

Ba kankru servikal, nia relata, OMS mós fo sai ona estratejia ida foka ba pilar tolu, ne’ebé mak 90% labarik ho idade 11 to’o 14 tenki simu vasina SPB no 70% inan feto no feto idade 30 to’o 49 tenki halo teste ba iha SPB no sira ne’ebé positivu tenki hetan tratamentu di’ak.

“Tuir dadus ne’ebé iha katak, to’o agora ita konsege halo ona teste ba sidadaun feto hamutuk 1.500 no husi númeru ida ne’e 200 mak pozitivu ba virus no maioria mak simu ona tratamentu iha vera-krus”, nia dehan.

Iha fatin hanesan, Xefe Gabinete XEMFA, Koronel Marcelino Ximenes “RIZAI” hatete, sensibilizasaun ne’e importante ba feminina militár no espoza militar sira kona-ba saúde feto nian, kankru servikal no kankru mamae ida ne’e moras rua ne’ebé afeta barak liu ba feto sira iha mundu tomak, inklui iha Timor-Leste.

“Ba feminina militár no espouza sira, ita iha papél importante iha família no sosiedade. Karik ita di’ak no saudável ita bele kontinua fo kontribuisaun ba nasaun no família, di’ak liu ita prevene mak diak duke ita kura, tanba ita saúdavel, ita nia família mós saudável”, tenik Koronel Marcelino.

Iha okaziaun ne’e Koronel Rizai hato’o agradese ba Ministériu Saúde, no mós parseirus sira seluk ne’ebé fo hanoin ona ba Militar Femenina no mós espoza Militar sira hodi hatene klaru kona-ba moras kankru servikal no kankru mamae, tanba moras ida ne’e perigu ba ema nia vida.

“Agradese no bem vindo ba MS no parseirus sira ne’ebé bele hakat mai hodi fo informasaun ba Femenina sira ne’ebé iha Institusaun F-FDTL nian laran, tanba Kankru servikal no mamae  inimigu bo’ot ba feto sira iha mundu tomak, liu-liu TL,” nia konklui.

Rate this item
(0 votes)