Print this page

‘Labele taka povu nia ibun’: KI kontra kriminaliza difamasaun Featured

By Vascolino/Mariano Juñu 16, 2026 17
FOTO: Konsellu Imprensa Timor-Leste FOTO: Konsellu Imprensa Timor-Leste

DILI:Konsellu Imprensa Timor-Leste hamriik ho firme hodi kontra proposta alterasaun ba Kódigu Penál ne’ebé hakarak kriminaliza difamasaun no injúria. KI konsidera katak medida idane’e bele ameasa liberdade espresaun no liberdade imprensa ne’ebé durante ne’e sai hanesan pilar importante ba demokrasi Timor-Leste.

Prezidente Interina Konsellu Imprensa, Suzana Cardoso hatete, proposta lei ne’e reprezenta retrosesu sériu ida ba prosesu demokrátiku ne’ebé povu Timor-Leste luta naruk atu alkansa durante tempu koloniál no okupasaun.

“Durante tempu koloniál no okupasaun, povu Timor-Leste lakon liberdade fundamentál sira, inklui liberdade espresaun no liberdade imprensa. Agora ita hakarak limita fali liberdade rua ne’e,” dehan Suzana durante konferénsia imprensa iha sede Konsellu Imprensa, Kintal Boot, Dili, Kinta (11/06).

Tuir nia, independénsia Timor-Leste la hetan de’it liu husi luta armada no diplomátika, maibé mós tanba kontribuisaun boot husi jornalista nasionál no internasionál sira ne’ebé ajuda fó sai realidade kona-ba violasaun direitus umanus iha Timor-Leste ba komunidade internasionál.

Nia lembra katak atualmente Timor-Leste hetan rekoñesimentu nu’udar nasaun ida ho liberdade imprensa ne’ebé di’ak liu iha rejiaun Sudeste Aziátiku.

Tanba ne’e, KI konsidera katak kriminalizasaun difamasaun bele estraga progresu demokrátiku ne’ebé nasaun ne’e alkansa durante tinan barak.

Suzana esplika katak maske proposta lei ne’e inspira husi sistema legal CPLP balun, liu-liu Portugal, maibé iha kontestu europeu atual, nasaun barak deskriminaliza ona difamasaun tanba konsidera la’ós instrumentu adekuadu ba sistema penal modernu.

Nia refere mós ba desizaun sira Tribunal Europeu ba Direitus Umanus ne’ebé dala-barak konsidera penalizasaun difamasaun hanesan violasaun ba liberdade espresaun.

“Pena prizaun to’o tinan haat ba deklarasaun verbal, eskrita ka dijital bele kria efeitu tauk, ka chilling effect, ba jornalista, ativista, akadémiku no sidadaun sira ne’ebé hakarak partisipa iha debate públiku,” hatete nia.

KI alerta katak bainhira sidadaun no jornalista sira hahú tauk atu ko’alia, kritika ka fó opiniaun, demokrasia sei fraku tanba debate públiku no kontrolu sosial ba autoridade sira sei menus.

“Demokrasia Timor-Leste harii iha valór abertura, diálogu no partisipasaun. Solusaun ba disputa kona-ba onra no reputasaun tenke tuir prinsípiu demokrátiku no modernu, la’ós liu husi instrumentu kriminál ne’ebé bele hamosu tauk no silénsiu iha sosiedade,” dehan nia.

Tanba ne’e, Konsellu Imprensa husu Governu no Parlamentu Nasionál atu retira esbosu lei ne’e husi prosesu lejizlativu no loke konsultasaun públika ne’ebé inkluzivu.

KI mós rekomenda atu prioridade ba aprovasaun lei importante sira seluk hanesan Lei Radiodifusaun, Lei Protesaun Dadus Pesoál no Lei Krime Sibernétika.

 

PLP: Demokrasia lele taka povu nia ibun

Iha parte seluk, Bankada PLP mós manifesta opozisaun ba proposta kriminalizasaun difamasaun. Xefe Bankada PLP, Deputada Maria Angelina Sarmento, afirma nia partidu sei la apoia proposta ne’e bainhira tama ba debate plenáriu Parlamentu Nasionál.

“Husi ami-nia pozisaun rasik, lei idane’e bele konsidera hanesan prosesu ida atu hakiduk ita-nia demokrasi ba kotuk. Konstituisaun garante liberdade espresaun no liberdade opiniaun ba sidadaun hotu-hotu,” dehan deputada ne’e.

Tuir nia, iha nasaun demokrátiku ida, povu iha direitu no dever atu observa, avalia no kritika governante sira ne’ebé simu mandatu husi povu.

Nia alerta katak kriminalizasaun difamasaun bele uza hanesan instrumentu atu limita krítika públika hasoru autoridade sira.

“Demokratika signifika povu mak fó poder ba governante sira. Entaun povu iha direitu atu observa no kritika sira-nia lalaok. Se ita taka dalan ba kritika, ita rasik mak hakarak halakon espíritu demokrasi,” dehan nia.

Maske nune’e, PLP admite katak problema insultu no difamasaun iha media sosial, liu-liu husi utilizadór sira ne’ebé uza identidade falsu, presiza resposta legal ida.

Maibé, tuir nia, resposta ne’e la’ós kriminaliza liberdade espresaun, maibé aprova lalais Lei Krime Sibernétika.

“Prioridade tebtebes mak Governu avansa Lei Krime Sibernétika hodi regula utilizasaun media sosial no kombate utilizasaun ID falsu sira ne’ebé uza plataforma dijitál atu insulta ka difama ema seluk,” hatete Maria Angelina.

Nia lembra katak esbosu Lei Krime Sibernétika prepara ona durante Governu Konstitusionál daualu, maibé to’o agora seidauk to’o ba Parlamentu Nasionál atu diskute.

PLP mós manifesta satisfasaun ho pozisaun Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, ne’ebé molok n’e deklara katak nia la konkorda ho kriminalizasaun difamasaun.

Partidu ne’e konsidera katak pozisaun PR importante atu proteje liberdade espresaun no hametin sistema demokrátiku iha Timor-Leste.

Rate this item
(0 votes)