Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão hatete, ohin loron restaurasaun Independénsia ba dala 23, iha tinan 23 liu bá, kompromete atu harii Estadu no Nasaun.
Maibé, Timor-Leste kontinua hasoru dezafiu barak, inklui nesesidade atu hadi’a infraestrutura ba dezenvolvimentu, maibé ohin mós iha serimónia ofisiál inaugurasaun ba Dezenvolvimentu no Espansaun Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato.
“Ha'u kontente hamutuk ho imi iha serimónia ofisiál inaugurasaun ba dezenvolvimentu no expansaun Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, ita hakarak dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál ba povu timoroan, ita tenke harii no mantein infraestrutura bázika oioin atu apoia servisu saúde no edukasaun, mobilidade ema nian, kreximentu agrikultura, indústria no setór privadu, no moris-di’ak jerál ba ita-nia povu.Dezenvolvimentu infraestrutura nian importante tebes ba dezenvolvimentu nasionál, ba ekonomia dinámika no produtiva, ba kriasaun empregu, no ba konsolidasaun instituisaun sira iha ita-nia territóriu tomak. Infraestrutura permite ligasaun fíziku ne'ebé iha nia fatin permite asesu ba servisu sira, ba merkadu sira, ba oportunidade sira, no ba komunidade rejionál no globál ne'ebé luan liu,” Dehan Primeiru Ministru, Xanana Gusmão liu husi diskursu, iha resintu Aeroportu Internasionál, Prezidente Nicolau Lobato, Komoro, Tersa (20/05).
Xefe Governu haktuir, Dezenvolvimentu infra-estrutura nu’udar prioridade Governu Konstitusionál Da-sia ni’an, tuir metas Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) 2011-2030 ni’an, bainhira Governu hahú nia mandatu.
Iha loron 1 fulan-jullu tinan 2023, komesa halo revizaun ba projetu sira ne'ebé planeia ona antes, inklui projetu aeroportu nian, atu asegura katak sira sustentável, efetivu no apropriadu ba nesesidade dezenvolvimentu ba Timor-Leste.
“Ami hakarak agradese ami-nia parseiru sira ba sira-nia apoiu ba prosesu revizaun ne’ebé permite ona ami atu konsege aeroportu ida ne’ebé bele responde ba Timor-Leste nia nesesidade no kapasidade sira. Dezenvolvimentu no espansaun Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato nian sei garante korredór transporte aéreu modernu sira bele liga Dili ho kapitál rejionál sira no integra Timor-Leste ho efetivu liután iha sistema rejionál no globál sira. Sei iha tempu hanesan, permite ita atu hametin Timor-Leste nia pozisaun iha ASEAN nia laran no iha rejiaun Ázia-Pasífiku ne’ebé luan liu,” Hatete PM Xanana.
Tanba ne’e, tuir PM katak labele asegura dezenvolvimentu inkluzivu no sustentável, bainhira laiha sistema infraestrutura ida-ne’ebé efisiente no integradu.
“Ha’u reafirma ita-nia kompromisu ne’ebé metin atu promove modernizasaun ba infraestrutura krítika nasaun nian hodi hasa’e kreximentu ekonómiku no hadi’a ita-nia povu nia moris-di’ak no dezenvolvimentu sustentável ita-nia rain ni’an no ha’u reafirma kompromisu Governu nian atu garante transparénsia, efisiénsia no efikásia iha prosedimentu no prosesu jestaun investimentu públiku hotu-hotu, partikularmente iha setór infraestrutura. Ha’u nia apresiasaun ba instituisaun sira ne’ebé servisu hamutuk ona ho ami iha esforsu nasionál ida-ne’e, inklui JICA, ADB, Governu Japaun no Austrália, ba sira-nia apoiu ba projetu ida-ne’e,” Nia informa.
Iha fatin hanesan, Ministru Transporte no Komunikasaun (MTK), Miguel Marques Gonçalves Manetelu hatete, Serimónia lansamentu ba dezenvolvimentu expansaun aeroporte internasionál, Prezidente Nicolau Lobato, ida ne’e nu'udar privilejiu no ónra boot ida ba Governu.
Ministru Manetelu dehan, seremónia ne’e, lá'os de'it inísiu simbóliku ida husi servisu fíziku kona-ba dezenvolvimentu no expansaun Aeroportu nian, maibé mós nu’udar momentu kulminasaun husi vizaun estratéjiku, planeamentu estratéjiku, koordenasaun institusional, inklui ho sentidu brani iha hola desizaun estratéjiku no desizivu iha prosesu tomak to’o nia finalidade.
Tanba ne’e, nu’udar Ministériu responsavel, hamutuk ho membrus sira husi Steering Committee no Tékniku sira ne’ebé involve durante ne’e, tau ona iha kuidadu no rigór tékniku husi projetu ida ne’e no asegura nia aliñamentu ho programa no planu estratéjiku dezenvolvimentu nasionál ni’an.
Nia haktuir, iha V Governu Konstitusional ho Lideransa Maun Boot Kay Rala Xanana Gusmão nian, fó prioridade kedas ba dezenvolvimentu Aeroportu Internasional Prezidente Nicolau Lobato, hodi halo planu mestre ho apoiu IFC nian. Ikus mai, re-vizita fila-fali planu mestre refere no konklui iha tinan 2019, ne’ebé hanaran “Relatoriu Planu Mestre 2019 ba Aeroportu International Prezidente Nicolau Lobato”.
Iha tinan 2021, ho asistensia tékniku hosi ADB Timor-Leste, halo estudu viabilidade ida-ne'ebé komprensivu liu, inklui halo revizaun ba planu mesre 2019, prepara dezeñu báziku, finansiamentu, governasaun, no salvaguarda sosiál no ambientál sira.
“Maske governasaun anteriór konsege to’o ba faze ida ba mobilizasaun finanseira no asina kontratu inisiál ba konstrusaun nian, obra ida ne’e labele ezekuta, tanbá kestaun tranzisaun governasaun nian, ohin istória repete hikas fali hafoin diskusaun no halo revizaun téknika oin-oin, ho anotasaun espesífiku ba nia komplesidade projetu ida ne’e ni’an,” Nia relata.
Maibé, ho lideransa Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hahú ho lansamentu fatuk dahuluk no kompromete atu konklui obra ida ne’e tuir tempu no kalendarizasaun ne’ebe konkorda hamutuk ona.
Maske projetu ida ne’e, komplikadu oituan, maibé importante duni ba Timor-Leste, tanbá ne’e, permite Governu hodi rekoñese papel importante ne’ebé dezempeña ona husi ema hotu-hotu, desde inisiu to’o ohin loron.
“Hau hakarak hahú hodi rekoñese papél importante ida husi komisaun téknika ne’ebé halo levantamentu ba propriedade ita nia populasaun nian iha Área Aeroportu ida-ne’e, to’o ba nia IX Governu Konstitusional Ministériu Transportes Komunikasaun, Ministru faze pagamentus ida ne’e, importante tanbá permite prosesu expansaun Aeroportu nian bele hahú. Hau rekoñese papél importante husi ekipa téknika sira iha Ministériu Finansas, ne’ebé involve iha diskusaun téknikas oin-oin hodi konklui modalidade finansiamentu sira-ne’ebe involve iha projetu ida ne’e, hakarak rekonhese mos desizaun sira ne’ebé foti ona antes IX Governu Konstitusional nia mandatu,” Nia afirma.
Aliende ne’e, rekoñese mós apoiu inkondisional ne’ebé fó husi membru Governu ne’ebé halo parte ba Steering Committee ni’an.
“Ho ita boot sira nia apoiu ikus mai, hetan aprovasaun ba dezeñu integradu ida ba implementasaun obra importante ida ne’e husi Primeiru Ministru, Maun boot Kay Rala Xanana Gusmão, ne’ebé permite ita hotu halibur iha ne’e hodi fó sasin ba lansamentu ida ne’e, Serimónia ohin loron signifika pasu krítiku ida iha fáze implementasaun nian, ne’ebé ezije disipliña, koordenasaun inter-setorial, no kompromisu koletivu ba kualidade, transparénsia, hodi entrega iha tempu loloos husi periúdu implementasaun nian,” Nia relata.
Kustu orsamentu projetu ne’e, Ministru informa, sei halo diskusaun ho parte Austrália, para depois bele hetan totál orsamentu ikus ni’an, tanba ne’e iha prosesu diskusaun nia-laran.
“Mais se ita kaer ba ida uluk, previzaun osan ne’ebé hamutuk ne’e, iha millaun $300 liu, mais hau hanoin katak tanba sei iha prosesu diskusaun ho Austrália, orsamentu ikus ne’e bele masimu millaun $200 deit ba konstrusaun komponente sira ne’ebé ohin aprezenta iha animasaun ne’e,” Nia informa.
Nia fundamenta, konstrusaun ne'e ohin lansa ona prosesu tuir mai tenki sobu ANATL nia fatin, preparasaun sira komesa ona, tanba lansa ona fatuk dahuluk, kontrusaun hahú.
“Ha'u hatete ba sira tenki inaugura iha mandatu IX Governu ni’an,” Nia konklui.
Purtantu, projetu ne’e finansia husi Governu Timor-Leste, Asian Development Bank (ADB), Ajensia Kooperasaun Internasionál Japaun (JICA) no Departamentu Negósiu Estranjeiru no Komérisu (DFAT) Austrália nian, projetu ida ne’e inkorpora komprimisu metin Governu nian ba integrasaun rejional, dezenvolvimentu sustentavel no properiedade ba tempu naruk.