Print this page

JSMP: K-RDTL Bandu Pena mate no prizaun perpetua Featured

By Cristina Ximenes Dezembru 08, 2025 129
Direitora Ezekutiva JSMP, Ana Paula Marçal. Foto:Media JSMP Direitora Ezekutiva JSMP, Ana Paula Marçal. Foto:Media JSMP

DILI: Organizasaun Monitorizasaun Sistema Judisiáriu Program (JSMP) rekoñese afirmasaun estadu Timor-Leste nia pozisaun kona-ba pena mate no prizaun perpetua ba dadur ne'e loos duni, tanba iha Timor-Leste la ezisté no kontra prinsipiu Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (K-RDTL).

Direitora Ezekutiva JSMP, Ana Paula Marçal hatete, iha Timor-Leste laiha kastigu mate no kastigu ema to'o mate,  ne'e duni pozisaun governu iha forum internasionál ne'e tuir duni saida mak hakerek iha Konstituisaun.

"Afirmasaun husi governu Timor-Leste nian, liu husi Ministériu Justisa iha forum mundiál nian kona-ba ita nia kastigu ka pena perpetua ne'ebé Timor nian, ne'e afirmasaun ne'ebé loos katak, Timor-Leste, ita nia konstituisaun RDTL bandu kedas pena mate no pena perpetua," dehan Direitora Ezekutiva JSMP, Ana Paula ba jornalista sira iha nia kna'ar fatin Kolmera, Kuarta (03/12).

Nia dehan, entaun afirmasaun ne'ebé governu halo iha forum internasionál ne'e tuir duni saida mak hakerek iha konstituisaun RDTL, tanba konstituisaun RDTL mak lei ne'ebé aas liu sai hanesan lei inan ba lei oan sira.

Tanba estadu direitu demokrátiku, tenke aas Direitus Humanus, entaun ita labele hakotu ema nia vida, ne'e só Maromak mak bele hakotu de'it, maske nia sala halo nusa mós laiha direitu ida ne'e.

"Atu dehan ba ita boot sira katak, ita nia konstituisaun ne'ebé regula kona-ba bandu atu pena mate no pena perpetua ne'e iha artigu 29 konstituisaun kona-ba direitu ba moris, iha ne'eba define katak labele vióla ema ida nia vida signifika labele hasai ema nia vida. Estadu rekoñese no garante direitu ba vida, entaun rekoñese ema ida moris, mós garante direitu ne'e, ema nia vida atu hala'o iha nasaun ne'e," nia hatete.

Nune'e mak, estadu kria seguransa oi-oin, preokupa ho saúde tanba hakarak ema ne'e bele moris nafatin, nia la mate hamlaha no selu-seluk tan.

Nia esplika, iha RDTL laiha kastigu pena mate iha ne'eba bandu kedas, entaun laiha. Iha artigu 32 iha ne'eba mós hatete, limitasaun ba kastigu, no seguransa nian, iha aliña primeiru dehan iha Repúblika Demokrátika Timor-Leste laiha prizaun perpetua, ne'e signifika laiha prizaun perpetua ne'e.

Tanba objetivu hatama ema maske nia halo sala ona, hatama nia ba prizaun tanba tenke hanoin atu muda ema nia hahalok, karik antes ne'e monu ba sala, erru ne'ebé oho ema, nia vióla ema, maibé objetivu ida atu lori nia ba iha prizaun ne'e.

Nia reforsa, hakarak nia bele muda hahalok nune'e nia bele arepende, tanba ne'e prizaun ne'e iha informasaun, muda hahalok, informasaun ne'ebé atu evita hirus, hatun emosaun, relijiozu sira mós ba iha ne'eba nune'e bele hato'o Maromak nia liafuan ba ema sira ne'e.

Nune'e, halo ema sira medita, sira hanoin katak sira nia hahalok la di'ak, nune'e bainhira sira kumpri ona sira nia sala ne'e iha ne'eba, depois sira sai fila fali mai família no komunidade sira bele hadook ona husi hahalok sira ne'ebé iha.

Hanesan ita fó oportunidade ba sira atu muda sira nia hanoin, muda sira nia hahalok, fó oportunidade ba sira bele arepende sira hahalok ida ne'e mak estadu demokrátiku tane aas.

"Ne'e mak ita nia afirmasaun forum mundiál nian ne'e tuir duni konstituisaun RDTL nian," nia reforsa.

Alende, nia argumenta, lei barak ne'ebé haree ba iha aplikasaun ne'ebé la kondis ona ho situasaun agora nian ne'e bele halo revizaun, tanba hakarak lei ida ne'e bele útil.

Tanba ne'e, labele lei ida ne'ebé iha maibé la útil ona Konstituisaun agora, ita hakarak lei ne'e iha agora nune'e nia bele aplikasaun ne'e bele la'o di'ak, entaun tenke halo revizaun, tantu lei Konstituisaun Repúblika bele halo revizaun, lei oan sira hanesan lei kodegu penál, lei kodegu prosesu penál, lei kontra violénsia doméstika, lei sira seluk.

"Tanba lei nia natureza la estatis, ita promulga ona ne'ebé lei ne'e to'o tinan ba tinan mak ne'e ona la'e, lei ne'e dinámika, tuir kondisaun, situasaun kada nasaun ida, depende iha ita. Se ita sente katak iha aplikasaun pena balun kiik liu ita hanoin ba realidade, karik tetu ba situasaun, kondisaun ita bele muda, ita haree katak lei balun ne'e la di'ak ona ita bele hasai tiha artigu ne'e," nia reforsa.

Iha balun hanesan konstituisaun RDTL tinan ida ba kotuk mós ami rekomenda halo revizaun ba artigu sira ne'ebé tuir loloos ne'e la merese iha ona, hanesan buat ida karik nia iha ne'eba maibé nia laiha funsaun.

Iha artigu 186 Konstituisaun RDTL tuir UNTAET nia regulamentu ne'e governu nomeadu sai hala'o kna'ar konstituisaun iha artigu ida ne'e.

"Ita agora ne'e la uza ona UNTAET, ita la presiza ona, ita mós lei foun organizasaun judisiáriu ne'e iha ona, entaun ita la uza ona regulamentu sira UNTAET nian. Maibé iha konstituisaun hakerek ne'ebé di'ak liu ita bele halo revizaun ka altera ona," nia esplika.

Nia fó ezemplu, hanesan krime boot sira ne'ebé iha ne'e sente katak, iha lei sira balun ne'ebé nia iha artigu hela, maibé nia la aplika, hanesan buat ida karik tur iha ne'eba funsaun laiha, la útil entaun bele halo revizaun, laiha problema, importante revizaun ne'e ita tenke tuir kondisaun, situasaun Timor nian.

"Tane aas nafatin estadu direitu demokrátiku, ita labele halo revizaun ida ne'ebé kontra fali ita nia prinsipiu estadu direitu demokrátiku ida ne'e ita hakarak," nia konklui.

Antes ne'e, Ministru Justisa, Sérgio de Jesus Fernandes da Costa Hornai hato’o posisaun firme estadu Timor-Leste la rekoñese pena de morte no pena perpetua iha diskusaun XV kongressu Ministru Justisa Mundiál ne’ebé realiza iha Nouva Auledei Gruppi Parlamentu Italianu, Roma-Itália.iha loron 01 Dezembru 2025.

Governante hato’o kestaun ne’e,  iha parte lorokraik liu-hosi sesaun Apresentasaun no diskusaun kona-bá importánsia hosi Abolisação Pena de Morte katak, Timor-Leste ne’ebé tuir Orden Konstitusionál Repúblika Demokrátika Timor-Leste la rekoñese pena de morte no pena perpetua.

"Timor-Leste sai nu’udár prinsípiu ida ne’e foti tanba hare hosi Timor-Leste nia esperiensia moruk iha pasadu iha ne’ebé moruk no nakukun tebes hodi la respeitu ema Timor-oan nia direitu espesiálmente direitu ba moris. Tanba ne’e maka iha sistema jurídiku Nasionál hanesan kódigu penal ne’ebé la aplika pena de morte", esplika Ministru Justisa liu-husi komunikadu INDEPENDENTE, asesu (02/12).

Nune’e mós, Timor-Leste existe polítika komutasaun pena de morte  no indultu hosi Prezidente República hanesan dalan ida atu rekupera ema sala na’in no fó tán oportunidade ba nia atu hadi’ak nia moris.

Nasaun hotu iha obrigasaun atu respeita ema nia direitu ba moris, la iha violénsia ba direitu ema nian. Tanba de’it rasa, sexu, orientasaun politika, relijiaun no seluk tan.

Governu Itália kontinua firme hodi apoio esforsu tomak ba halakon pena de morte ne’e.

Nune’e mós, Ministro da Justiça e Procurador-geral Gambia  Dawda A. Jallow hato'o nia pozisaun katak, nasaun Gambia mos agora bandu ona aplika pena de morte iha sira nia sistema justisa.

Purtantu, Ministru Justisa Sérgio de Jesus Fernandes da Costa Hornai, hamutuk ho delegasaun hosi Ministériu Justisa, partisipa iha XV Kongressu Internasionál Ministru Justisa, iha sesaun dadersan.

Iha sesaun abertura, Adjunta Diretor Peace and Human Right Divizion, Dagmar Schmidt Tartagali, swiss Confederation, Anne Eastwood,  Embaixadora Monaco ba Italia, Mario Marazziti, Koordenador Abolicão Pena de Morte da Komunidade Santegidio.

Ida-ne’e mós inklui apresentasaun pontu importante sira hosi Vice Primeiro Ministro e Ministro do Estrangeiro e Cooperação Internacional Republica Italiana, Antonio Tajani.

Aprezentasaun abertura ne’e, Vice Primeiro Ministro e Ministro do Estrangeiro e Cooperação Internacional Republica Italiana, Antonio Tajani esplika, Itália mós kontra pena de morte ho nune la aplika pena de morte iha nia sistema Estadu nian.

Itália rekoñese katak, ema moris hotu iha direitu hanesan, inklui direitu ba moris. Konsidera mós direitu ba moris nu’udár direitu fundamentál ema ida nian. Ho nune'e la iha dalan atu ema ida hasai fali ema seluk nia direitu.

Direitu ba moris. Ita hotu rekoñese katak, Itália mós hetan influénsia makaas hosi doutrina Igreija Katólika nian, ne’ebé foka liu ba  Domin, Paz no Dame.

Entretantu, iha loron 30 Novembru 2025, Ministru Justisa, Repúblika Sérgio de Jesus Fernandes da Costa Hornai, hamutuk ho delegasaun, to’o ona Sidade Roma iha parte meudia.

Nune’e iha parte lorokraik,  Ministru Justisa, kontinua kedas ba partisipa iha kampaña internasionál kona-ba Cidade ba Moris no Hamos Pena de Morte, ne’ebé realiza iha Colosseo, Roma-Itália.

Serimónia kampaña mundiál ne’e, hala’o iha Colosseo-Roma nu’udár fatin istóriku mundu nian, ne’ebé uluk aplika pena de morte hosi emperio Romanu.

Kampaña ida-ne’e, reprezenta atividade preparatóriu molok tama ba Kongressu ba da-XV, Ministru Justisa Mundiál. Ho téma “No Justice Without Life Abolition of The Death Penalty”, ne’ebé sei realiza iha 01 to’o 02 fulan Dezembru 2025.

Entretantu iha kampaña ne’e, hola parte hosi Ministru Justisa Moçambique, Chad, Cambodia, inklui reprezentante hosi nasaun lubuk ida. Kampaña ne’e hala’o mós aprezentasaun hodi fanun nafatin ema hotu nian hanoin katak, ema hotu iha direitu ba moris, tanba direitu ba moris hanesan direitu fundamentál ema humana nian.

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Tersa, 09 Dezembru 2025 16:41