Print this page

Joaquim da Fonseca asume Prezidente ba Komisaun Lia-loos no Rekonsiliasaun iha Fiji Featured

By Ekipa INDEPENDENTE Janeiru 29, 2026 156
Joaquim da Fonseca// Joaquim da Fonseca//

DILI:  29 Janeiru 2026, Joaquim da Fonseca simu pose hodi asume Prezidente Komisaun Lia-loos no Rekonsiliasaun Fiji nian (FTRC, sigla inglés) hosi Prezidente Fiji nian, Ratu Naiqama Lalabalavu, iha State House, ohin dadeer.

Komisaun ne’e, avansa ba faze xáve nian hosi nia mandatu, Joaquim da Fonseca kaer knaar lideransa Komisaun nian, hamutuk ho Komisáriu lokál na'in haat: eis-Juis Tribunál Supremu Sekove Naqiolevu, espesialista jéneru no treinadór lideransa Ana Laqeretabua, asesora direitus umanus no espesialista komunikasaun Rachna Nath no pilotu reformadu Fiji Airways nian Kapitaun Rajendra Dass.

Komisaun ne’e afirma, ho nasionalidade Timor-Leste, Fonseca, hanesan diplomata distintu no asesór seniór ida ho esperiénsia liu dékada rua iha área rekonsiliasaun, harii dame, justisa tranzitóriu, no direitus umanus iha ambiente pós-konflitu no tranzitóriu.

Bainhira simu nomeasaun, Fonseca hatete katak nia sei hala'o knaar ne'e ho haraik-an.

“Rekonsiliasaun la’ós destinasaun ida, maibé jornada ida ne’ebé presiza nasaun tomak nia korajen. Ha’u sente onradu atu simu responsabilidade ida-ne’e no hakat iha dalan ida-ne’e hamutuk ho povu Fiji nian,”  Nia hateten.

Komisaun haktuir, Fonseca kontribui ba prosesu rekonsiliasaun, direitus umanus no justisa Timor-Leste nian dezde 1999, liu hosi mekanizmu oioin, inklui rekonsiliasaun iha tempu Administrasaun Tranzitória Nasoins Unidas nian iha Timor-Leste (UNTAET) to’o implementasaun mekanizmu nasionál sira ne’ebé kontinua orienta nasaun ne’e hodi rezolve ho dame disputa oioin, hodi alkansa unidade.

“Lisaun prinsipál husi Timor-Leste maka enkuantu komisaun ida labele rezolve preokupasaun sira hotu-hotu ka are’e ba sala hotu-hotu tanba limitasaun legál ka polítika, integridade prosesu nian mak importante liu. Rekoñesimentu no validasaun ba sobrevivente sira no sasin sira nia esperiénsia mós hanesan forma justisa ida. Ha'u nia esperansa katak lisaun sira-ne'e sei apoia Fiji bainhira hakat ba oin, hodi buka lia-loos, kura kanek no trauma no hametin unidade nasionál.”

Tanba ne’e, Joaquim da Fonseca nia esperiénsia profisionál bazeia ba luta ba independénsia Timor-Leste nian, prosesu buka lia-loos nasionál, no harii dame hafoin konflitu, no hetan komplementasaun hosi lideransa diplomátiku nu’udar Embaixadór ba Reinu Unidu, Olanda, no Nasoins Unidas iha Jenebra.

Iha kareira tomak, Joaquim da Fonseca buka nafatin dalan atu halo ligasaun efetivu entre governu, sosiedade sivíl, no instituisaun multilaterál sira hodi hakat ba justisa, rekonsiliasaun, no koezaun sosiál.

Tuir sira katak fluente iha Inglés, Portugés, Tetum, no Bahasa Indonézia, Fonseca lori vizaun estratéjiku, lideransa diplomátiku, no esperiénsia oinoin iha ámbitu justisa tranzitória ne'ebé aliña ho Komisaun nia mandatu.

Enkuantu, Seksaun 5 hosi Lei Komisaun Lia-loos no Rekonsiliasaun Fiji nian 2024, subseksaun (2) no (3) hateten, katak: “(2) Komisaun ne'e kompostu hosi Komisáriu na'in 5 ne'ebé nomeia hosi Prezidente, na'in 3 hosi sira ne'e tenke sidadaun Fiji nian. (3) Husi Komisariu sira, nain ida sei hetan nomeasaun hosi Prezidente Republika hodi dai Presidente ba Komisaun sira."

Enkuantu, FTRC mak entidade Estadu Fiji ne'ebé independente no harii hodi buka lia-loos, rekonsiliasaun, no kura kanek no trauma nasionál.  Mandatu FTRC nian mak atu ezamina konflitu polítika sira hosi pasadu no sira nia impaktu ba ema nia moris ohin loron.

Komisaun sei buka identifika prejuízu fíziku no emosionál, lakon vida no propriedade, no injustisa sistémiku sira ne'ebé afeta sosiedade.

Objetivu husi serbisu ida-ne'e mak atu haburas unidade no koezaun sosiál iha sosiedade ida ne'ebé ema hotu sente seguru, iha igualdade nia okos, iha inkluzaun no ne'ebé bele buras ba oin. Komisaun buka atu fó onra ba esperiénsia moris hosi sobrevivente sira liu hosi sai plataforma ida hodi rona, valida, no rekoñese ema hotu nia lian.

Komisaun afirma katak buka lia-loos la'ós kona-ba retribuisaun. Mandatu Komisaun nian kona-ba rekoñesimentu, kura kanek no trauma, hodi asegura katak istória sei la repete. Liuhusi rekonsiliasaun, Komisaun hakarak harii Nasaun Fiji ida ne'ebé forte liu no pasífiku liu ba jerasaun sira iha futuru.

Rate this item
(0 votes)