Diretór Ezekutivu Forum Organizasaun Naun Governamental Timor-Leste (FONGTIL), Valentim da Costa Pinto hatete, loos katak atu asegura relasaun bilateral, liu-liu ho nasaun amigu ne’ebé hasoru susar, presiza hatudu solidariedade.
Maibé, nia dehan, Timor-Leste mós presiza sukat ninia kbiit, no tenke haree mós problema ne’ebé akontese iha rai laran.
“Loos duni ita tenke hatudu ita-nia solidaridade liu husi mensajen ho apoiu ruma ne'e tenke fó duni, maibé ita presiza sukat mós ho ita-nia kbiit sira ne'ebé ke iha," dehan Valentim, iha nia knaar fatin, Kaikoli, Kuarta (17/09).
Tuir nia, povu TL nia problema, nesesidade no ninia preokupasaun tenke sai nafatin prioridade ne'ebé tenke hetan atensaun ne'ebé sériu husi governu.
“Iha preokupasaun barak ne'ebé ita-nia populasaun kontinua enfrenta, loloos ida ne'e tenke sai hanesan prioridade sira ne'ebé bele tau atensaun par bele fó oportunidade ba ita-nia populasaun sira tenke moris iha situasaun ne'ebé ke rejilente.”
“Ami la hatete dehan ita labele fó apoiu ba ita-nia nasaun amigu sira, lae, mais iha meius seluk ne'ebé ke bele justifika ita-nia solidaridade, entaun ami-nia ezijensia mak tenke nafatin fó prioridade ba populasaun sira-nia preokupasaun," katak nia.
Iha fatin ketak, Peskizadór Asia Justice And Rights (AJAR), Inocencio de Jesus Xavier hato’o kritika ne’ebé maka’as liu.
"Asaun ne'e kontra produtivu. Primeiru Ministru dehan ita-nia fundu minarai atu maran, ita hasai osan ba fali li'ur. Bali ne'e lá'os ita-nia provínsia. Bali ne'e lá'os ita-nia munisípiu, Bali ne'e responsabilidade Prabowo Subianto nian".
"Ne'e provínsia husi Indonézia, halo nusa mak ita ajuda? Bele ajuda mais ajuda ho númeru kiik ba, hatudu hanesan ita ema kiak ne'e sa. Ita dehan kiak hela, osan ba li'ur iha hela ne'e, ida ne'e ita-nia solidaridade ka bunuh diri mak ne'e," dehan Inocencio, ba jornalista sira iha nia kna'ar fatin, Faról, Kuarta (17/09).
Nia dehan, povu TL hamlaha hela, maibé nia governu foti povu nia osan hodi fó fali ba viziñu.
"Ita hamlaha hela, ita foti hela osan fó ba dehan ‘ha'u di'ak hela’, depois o la'o to'o dalan klaran o mate hamlaha, ne'e konyol. Ne'ebé ita bele iha solidaridade, fó de'it ita-nia deklarasaun ruma, ho ita-nia sentimentu ruma apoiu de'it mós ema simu ona," nia hatete.
Entretantu, iha 12 Setembru 2025, Konsellu Ministru liu husi ninia reuniaun aprova projetu Rezolusaun Governu nian neʼebé aprezenta husi Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, kona-ba kontribuisaun ida ba Provínsia Bali ne’ebé sofre inundasaun.
"Doasaun millaun $2,5 ba Provínsia Bali, ho intensaun hodi apoia esforsu asisténsia umanitáriu nian no rekuperasaun husi populasaun ne'ebé afetadu," dehan komunikadu husi KM.